Početna Eco Dan kompostiranja – šta je kompostiranje, značaj i upotreba

Dan kompostiranja – šta je kompostiranje, značaj i upotreba

5

U ekološkom kalendaru, 29. maj označen je kao Dan kompostiranja. Stoga iz NVO Delfin iz Kotora ukazuju na pojam kompostiranja, značaj, istorijat, upotrebu komposta kao i proces kompostiranja.

Foto: Eko Centar DELFIN Kotor

Eko Centar DELFIN je od 2014. godine u saradnji sa različitim međunarodnim programima, krenuo sa  sprovođenjem inicijativa na uspostavljanju kompostiranja zelenog otpada u Crnoj Gori.  Od 2014 do 2017 u saradnji sa Mijom OESC-e u Crnoj Gori, tehnički su opremili i uspostavili kompostiranje zelenog otpada u 18% obrazovnih institucija u Crnoj Gori.

Tokom 2016.god. u saradnji sa Komunalnim preduzećem u Kotoru kroz Inter – Municipal Development  Grants Programme” Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA), Component I Support to  Local Self Government Reform III Reference: Europaid/133-339/L/ACT/ME 2011/12.god.  uspostavili su prvu i za sada jedinu kompostanu zelenog otpada sa javnih površina u Crnoj Gori za opštine Kotor,Tivat, Budva i Herceg Novi.

Godinu kansije, tehnički su osposobili i uspostavili kompostiranje zelenog otpada iz poljoprivredne proizvodnje u 45 domaćinstava sa područja Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog kroz IPA EU Susainable agriculure for sustainable Balkans 2017/2018 program.

Od 2014 do 2018. publikovali su nekoliko priručnika i brošura na temu uspostavljanja kompostiranja.

Šta je kompostiranje?

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Kompostiranje je u stvari prirodna razgradnja organskih materija dejstvom bakterija, crvića, kao i malih  insekata. Dobijeni proizvod – kompost – je koristan materijal, sličan humusu, bez neprijatnog mirisa i  može se korisiti za obradu zemljišta ili kao đubrivo.

Upotreba komposta

• Bioremedijacija i prevencija zagađenja 

Nova tehnologija kompostiranja, poznata kao bioremedijacija kompostom koristi se za obnovu kontaminiranog zemljišta. 

• Kontrola bolesti biljaka i života

Kompostiranje se koristi za povećanje prinosa kod poljoprivrednika koj se bave organskom proizvodnjom. Istraživanja su pokazala da se kompost koristi za zaustavljanje širenja bolesti biljaka, suzbijanje štetočina. Kompost može pomoći poljoprivrednicima da uštede novac, redukuju korišćenje pesticida, štite prirodne resurse. 

• Kontrola erozije i uređenje zemljišta 

Kompost obogaćuje zemljište i redukuje eroziju jer obezbjeđuje kompakciju zemljišta. 

• Pošumljavanje, restauracija močvara i revitalizacija staništa 

• Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla, stoga može poslužiti kao gnjojivo ili kao sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta. 

Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivim materijama. Za balkonsko i kućno cvijeće možemo napraviti kvalitetnu zemlju ako pomiješamo 2/4 komposta, ¼  zemlje iz bašte i 1/4 pijeska. Za rasadnik u bašti koristimo 1/3 komposta, 1/3 zemlje i 1/3 pijeska.

Kada započeti kompostiranje i koliko ono traje?

Kompostiranje se može započeti u bilo kojem periodu godine. Zima i nije toliko preporučljiva zbog nedostatka sastojaka za kompostiranje, ali ako je materijal za kompostiranje već formiran, tada se može nastaviti sa dodavanjem materijala. Vrijeme trajanja zavisi od toga koliko je pažnje posvećeno materijalu za  kompostiranje i samom procesu, kolika je količina kompostne mase, kolike su spoljašnje temperature i sl.  tako da kompostiranje može trajati od nekoliko mjeseci do 2 godine.

Mala škola kompostiranja 

Kompostiranje se može sprovoditi u sopstvenom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedničko kompostiranje) i na velikim kompostanama (centralno kompostiranje), uz prethodno odvojeno prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane.

Kako kompostirati u domaćinstvu?

Za početak je neophodno odvojiti biootpad (ostaci od pripreme hrane, vrtni ili zeleni otpad) od ostalog otpada. Prikupljeni otpad odložiti u kompostilište koje možete sami napraviti od drveta, cigle ili žice proizvoljnog, željenog oblika ili u komposter koji je dostupan na tržištu. Prilikom izrade voditi računa da stranice kompostera imaju šupljine radi prozračnosti. 

Foto: Eko Centar DELFIN Kotor

Poželjno je da komposter bude postavljen na zemlji. Komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim od dasaka, platna, kartona i sl. kako bi ga zaštitili od vremenskih uticaja.

Kako složiti materijal za kompostiranje? 

Na dno hrpe staviti usitnjeno granje (visina sloja do 15 cm). Na to dodati sloj lišća, a zatim slojeve biootpada, koje bi prethodno trebalo izmiješati i usitniti na komade manje od 5 cm (visina sloja oko 20 cm). Između slojeva biootpada nasuti tanak sloj vrtne zemlje ili svježeg komposta. Postupak ponavljati dok kompostna hrpa ne dostigne visinu od 1,2 m. Voditi računa o odnosu vlažne i suve materije, miješati  50% vlažne materije i 50% suve materije.

Foto: Eko Centar DELFIN Kotor

Aktivnosti tokom procesa kompostiranja

∙ Trebalo bi voditi računa o vlažnosti komposta. Ako se formira grudva koju možemo držati s dva prsta kompost je dovoljno vlažan. Ako se kompost rasipa, onda je suv i treba ga nakvasiti ili dodati svježeg vlažnog materijala. Ako curi voda pri stiskanju grudvice tada ima previše vode, treba dodati suve materije i izmiješati.

∙ Kompostnu hrpu treba prevrtati radi prozračivanja, otklanjanja neugodnih mirisa i suvišne vlage na početku nakon 2 nedjelje, poslije toga svaka 2 mjeseca. Što češće miješamo kompostni materijal za kraće vrijeme ćemo dobiti gotov humus. Prilikom miješanja provjeravamo vlažnost komposta i prema potrebi poduzimamo odgovarajuće mjere.

Poslije 4 do 10 mjeseci kompost je zreo i treba ga prosijati (sito s veličinom rupa oko 1 cm). Veće komade koji su ostali na situ vratiti u proces kompostiranja. Zreli kompost ima miris kao šumski humus.

Šta se ne smije stavljati u komposter?

• Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, bolesne biljke.

• Kuhinjski otpaci: ostaci kuvanih jela, meso, riba, kosti…

• Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet  uopšteno, ostaci duvana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg uglja, ugalj za  gril (zbog sadržaja teških metala)… 

Foto: Eko Centar DELFIN
Kotor

• Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže hemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor… 

U ekološkom kalendaru, 29. maj označen je kao Dan kompostiranja. Stoga iz NVO Delfin iz Kotora ukazuju na pojam kompostiranja, značaj, istorijat, upotrebu komposta kao i proces kompostiranja.

Eko Centar DELFIN je od 2014. godine u saradnji sa različitim međunarodnim programima, krenuo sa  sprovođenjem inicijativa na uspostavljanju kompostiranja zelenog otpada u Crnoj Gori.  Od 2014 do 2017 u saradnji sa Mijom OESC-e u Crnoj Gori, tehnički su opremili i uspostavili kompostiranje zelenog otpada u 18% obrazovnih institucija u Crnoj Gori.

Tokom 2016.god. u saradnji sa Komunalnim preduzećem u Kotoru kroz Inter – Municipal Development  Grants Programme” Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA), Component I Support to  Local Self Government Reform III Reference: Europaid/133-339/L/ACT/ME 2011/12.god.  uspostavili su prvu i za sada jedinu kompostanu zelenog otpada sa javnih površina u Crnoj Gori za opštine Kotor,Tivat, Budva i Herceg Novi.

Godinu kansije, tehnički su osposobili i uspostavili kompostiranje zelenog otpada iz poljoprivredne proizvodnje u 45 domaćinstava sa područja Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog kroz IPA EU Susainable agriculure for sustainable Balkans 2017/2018 program.

Od 2014 do 2018. publikovali su nekoliko priručnika i brošura na temu uspostavljanja kompostiranja.

Kako je nastalo kompostiranje i kada?

Puno prije pojave ljudi na Zemlji, kompostiranje je bilo nešto što se samo događalo. U svakoj močvari, šumi ili na livadi – gdje je god bilo vegetacije – postojalo je kompostiranje. Onda, u davnoj prošlosti jedan od naših predaka je primijetio da usjevi bolje rastu ako su blizu gomile istrulog “gnjojiva” i  vegetacije. Ovo otkriće se prenosilo na iduće generacije. 

Foto: Eko Centar DELFIN Kotor

Rani 20-ti vijek, posebno period poslije II svjetskog rata se može opisati kao period naučne poljoprivrede, zbog korištenja hemijskih đubriva. Za poljoprivrednike širom svijeta je to novo đubrivo zamiojenilo kompost i osiromašilo zemlju. 

5 Komentari

  1. “Šta se ne smije stavljati u komposter?
    • Ostalo: …… ugalj za gril (zbog sadržaja teških metala)… ”
    INTERESANTNO!!!
    Ugalj za gril se NE smije stavljati u komposter zbog sadržaja teških metala, ali se smije koristiti za spremanje jela….
    Veoma INTERESANTNO!

    1
    2
  2. Nemojte molim Vas kvariti Novljanima glavno vrtlarsko zadovoljstvo: noćno odlaganje biljnog otpada kraj kontejnera za smeće! To je kulturno dobro ovog podneblja!

    5
    2

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code