Dr Zoltan Magyar: Herceg Novi u jadransko-jonskom prostoru

Dr Zoltan Magyar: Herceg Novi u jadransko-jonskom prostoru

13
Podijeli

Nakon prošlonedjeljnog POGLEDA o cestovnim zaobilaznicama, na portalu Radija Jadran želio bih da odgovorim na nekoliko vrlo vrijednih komentara.

Sa Belaviste pitaju o autostradi. Takvi transevropski planovi sadrže takozvanu „Jadransko-jonsku“ magistralu, od Trsta do Kalamate na krajnjem jugu Grčke. Tamo su Grci to već prilično izgradili, a i Slovenci i Hrvati su ispunili svoje zadatke: do Ploča, odnosno do pred Čapljinu.

Picerija i restoran

S druge strane, svaki dan može osvanuti autostrada iz Grčke do Skadra. Problem je BiH: Mostar se svakako zalaže, ali ko zna koja je briga u Sarajevu, pa možda i do Banja Luke.

Kroz Crnu Goru je planirana prolazna trasa jadransko-jonske autostrade: Trebinje-Grahovo-Čevo-Podgorica-Skadar. Dakle, kad-tad, Herceg Novi automatski dobija priključak iza državne granice kod Trebinja – pravac zapad. Za pravac istok ovako: Sa čvorišta Podi na Kameno, pa novogradnjom preko Žlijeba na okuku poviše Morinja – i gotov put za Grahovo.

Kad-tad. A u zamjenu, treba se požuriti sa onom brzom saobraćajnicom, ovako: Ploče – most na Pelješac – Dubrovnik – most ispred Veriga – Skadar. Kažem „ispred Veriga“ a ne „preko Veriga“. Naime, iz Kotora se čuje, da bi oni izgubili UNESCO-zaštitu zbog tog mosta. Zaista: takva zaštita „Kotorsko-Risanskog bazena“ zahvata i tijesnac Verige. Striktno sa tim imenom. Ali Kamenari-Lepetane leže već izvan UNESCO zaštite, ne pripadaju ni Opštini Kotor, a projektovani most će biti maknut više ovamo: Jošice-Opatovo. No, Kotorani predlažu čak njegovo izmještanje u Kumbor. Neka. Ali će im onda ta saobraćajnica raskasapiti Grbaljsko polje, pa na Lovćen. A odustaju od čvorišta neposredno njima na Trojici, pa još oduzimaju to i Njegušima. S time ide i gubitak brzine zbog zaobilaska i krivudanja, a betoniranje takvog viška suprotan je i sa čuvanjem prirode.

Ja ovako sa strane, nikako ne razumijem sve te diskusije, ili bezkompromisnosti, ili prosta iživljavanja? Most mora biti, a sa njegovom estetikom isto ne vidim problema: Kontrastni akcent vidnog napretka u pejsažu – a „kontrast“ je po sebi jedna estetska kategorija. Most znatno odmaknut od Veriga, ne dira u pejsažnu karakteristiku Perasta. Dočim, Kotorani su dobili UNESCO-opomenu zbog vlastitih rabota na Turskom rtu i kod Kostanjice – ispred Perasta.

Nabačeno je i pitanje zapostavljanja ove brze saobraćajnice, u odnosu sa gradnjom autarhične autostrade od Podgorice naviše. Jer su i inače već favorizovani češljasti prilazi sa sjevera na primorje: Meljine, Strp, Trojica, Budva, Petrovac, masivno za Bar, samo za Ulcinj nije građen tunel ispod Skadarskog jezera. Neka, ali svi znamo, kako izgledaju češljevi: uske trake povezane jakim hrbatom. A saobraćajni češalj Crne Gore ima najslabiji hrbat.

Prekolanjske godine, prilikom izbora, premijer Duško Marković je rekao, da nerado dolazi u Herceg Novi, zbog loših puteva. Zašto je to ovako? – i to s obzirom na zaista nužnu brzu saobraćajnicu, naspram luksuznog komadića one autostrade – trebalo bi pripitati u Podgorici-političari svih primorskih opština zajedno, bez partijske razlike i sa svim biračima iza sebe.

Za zaobilaznicu Herceg Novog, ima predlog jednog reljefnog prikaza za javnost. A zaista je zanimljivo, koliko je javnost neinformisana o ovim ugaonim stavkama za oblikovanje opštinskog života. Evo, potrudio sam se da barem likovno prikažem rješenje željene obilaznice, do Zelenike. Da se razumijemo: ovo nije PUP, nego samo jedno skromno mišljenje, kako bi to moglo biti.

Predložio bih brzu trasu iz Sutorine, mimo Sušćepana i Poda sa zaobilaskom Zeleničke vale na istoj visini. Uz to tri prilazna puta sa ove sadašnje magistrale, uzbrdo: Od Tople novogradnja oko 1 km. do deznivelnog čvora kod Sušćepana. Drugi prilaz oko 2 km. iz Meljina – postoji – do drugog deznivelnog čvora poviše Poda. Treći prilaz do tog istog čvora, mora biti najpomnije građen, zbog teškog saobraćaja iz Luke Zelenika. To su oko 1,5 km novogradnje nizbrdo do ispod Sasovića i isto toliko modernizacje do Mula.

Finasiranje brze saobraćajnice sa 4 trake nedvojbena je obaveza države, a suštinski isto i za prilaze sa 2 trake. Inače, koji bi smisao imala glavna saobraćajnica? Sva tri prilaza treba još i pomno oblikovati u turističkom smislu: Susćepan – Banja Igalo – nova autobuska stanica, Podi – areal Lazareta u Meljine, te Podi – Zelenika za kruzer-autobuse na Trebinje i Nikšić, sa autobuskom stanicom. A i za građansko pješačenje kroz samo mjesto

13 Komentari

  1. Za izgradnju nekog puta, pa i autoputa, bitan je godisnji motiv bruto tonski a ne hoce li ko kolima prije stici na zeljenu destinaciju a pogotovo ako se taj put bude maksimalno koristio dva mjeseca godisnje (turisticka sezona).

    2
    3
  2. Kakva iluzija ne umijete rjesit pitanje hotela u zeleniku a pricate o necemu sto drzava treba da stvori koju vi ne priznajete i udarate joj kontru dje god mozete,spasit ce vas mali aleksa kako ne!

    5
    13
  3. Лијепо је видјети да се у Новом прича о погледима, визијама. Док тога има, за овај град и општину има наде. 🙂

    6
    3
  4. Gledam neki dan na TV, ulickan put Vracenovici – NK, novi asfalt, ministar Simovic otvara, “kupi poene” vjerovatno u rodnom kraju. A onda pomislim na ulaz u CG od Debelog brijega i cijeli put do Kotora!!!
    Kome i zasto ide nas porez i pare od turizma (jedine zdrave privredne grane u CG)!!!
    Razmislite da li je vrijeme da trazimo promjene?!?

    24
    1
  5. Priključak “Topla” je problematičan, ali bilo koje rješenje da se ulica Nikole Ljubibratića drugim krakom sa magistralom je neophodan

  6. Hah, ne da mi đavo mira, odlična ideja, međutim…

    Ima jedan ogroman problem oko ovakvog priključka u Zelenici.

    Priključak kod Tehnoservisa je moguć, ali treba rješiti imovinsko pravne odnose na vrlo skupim parcelama privatizovanih firmi od kojih su neke u stečaju. Eksproprijacija tog zemljišta je nemoguća misija, iako je novi zakon na snazi.

    Drugi priključak je moguć preko korita rijeke Opačice, ali pretvaranje Opačice u tunel je problematično s stanovišta bujičnih voda. S druge strane, ta raskrsnica bi bila sigurno najopterećenija raskrsnica u gradu, a nalazila bi se tik uz školsko dvorište…

    Problem je i trasa kroz polje, jer sadašnji prostor je već zauzet. Od Tehnoservisa (zgrada ložione), preko Doma penzionera, prema Džorovom mostu, s desne strane uz Opačicu je austrougarski vodozahvat koji snabdjeva dio Sunčane Obale vodom.

    Problem je i priključak Kuta, tj Kutskog polja na ovu saobraćajnicu. Ulazak u Kutsko polje se trenuto obavlja (skoro pa isključivo) ovom trasom, tako da sav saobraćaj ka bočnim dijelovima Kuta bi morao da bude urađen kroz ovu saobraćajnicu. Problematične su raskrsnice koje bi morale biti velikog kapaciteta, odnosno raskrsnica “Džorov most” bi u najmanju ruku morala biti kružni tok kapacita i brzine protoka onog u Meljinama. Takođe bi bio neophodan priključak na Balkansku ulicu u Sasovićima, što bi opet značilo ili denivelisani priključak ili raskrsnicu sa semaforima koja bi usporila protok.

    U nastavku trase ka Sasovićima, ukop u kosinu brda nije toliko problematičan sa stanovišta vlasništva (nekoliko privatnih vlasnika, vojska), osim što je geomorfološki sastav tla upitan (vidljivi početni elementi klizišta)

    Ovakvim rješenjem priključka u Zelenici bi se rješio krkljanac u samim naseljima u Kutima, pošto su ulice… projektovane, pardon nisu projektovane nego su išle trasama običnih staza koje su ljudi koristili oduvijek.

    Zelenika, tj Kutsko polje, je jedino mjesto gdje grad može normalno da se širi, ali je stanje na terenu tako zakomplikovano da je skoro pa nemoguće napraviti bilo kakvo normalno uređenje saobraćajnica koje bi dovelo do povećanja protoka i kvaliteta života uopšte.

    6
    1
  7. Poštovani Zoltane,

    Sve je ovo u redu, sve se ovo uklapa u građevinsku, saobraćajnu, ekonomsku struku, sve je sa stanovišta vizuelnog lijepo, a sa stanovišta razvoja grada i regije neophodno. Međutim…

    E to međutim nas drži tu gdje jesmo.

    Međutim, nemamo (u smislu svi žitelji Crne Gore) nacionalnu – jedinstvenu viziju razvoja i šta tačno želimo za nas, naše naslijednike. (brojno male) države i nacije u okruženju su jasno definisale svoje vizije i vijekovima rade na tome. Crna Gora, Bosna, Srbija, djelimično Hrvatska su u nekim vakuumima i landaraju kako se prilike slože. U to vrijeme Albanija, Kosovo rade kao mravi i prate sopstvene interese, ulažu, bore se i razvijaju. Albanci su sagradili auto put Skadar – Tirana – Elbasan sa krakom za Prištinu preko Prizrena, Hrvatski auto put kroz Dalmaciju je po kvalitetu radova bolji nego većina autoputeva Evrope …

    Vaši napori su sjajni, Vaše znanje, elokvencija još blistaviji, ali žao mi je, pričate (pričamo) u prazno.

    Prvo podići pojedinačni nivo svijesti kako bi se kreirala svijest i pravac razvoja u nacionalnim / opštim potrebama društva.

    Do tad … Zeleničke tihe vale…

    13
    3
  8. Bitno je da su ministri sa sjevera uradili put za nigdje u neke Boljare,da svojim plemenicima i seljanima pokazu kako misle na pleme i selo odakle su. A drzava ,nema veze, placacemo mi gradani. Jedini isplativi put za turisticku CGoru je Jadransko jonski

    14
    2
    • Najbolje bi bilo i jedan i drugi Jadransko-Jonski i Beograd-Boljare-Bar ,da se ukrstaju u Podgorici.
      Sto se tice turizma ,turisti automobilima na CG primorje obicno dolaze sa kontinenta ,Srbija ,Madjarska,Ceska ,Slovacka itd.Oni koji bi dosli sa zapada autoputom kroz Hrvatsku njima je blize Dalmacija Istra,Kvarner, a oni koji dolaze sa juga prolaze kroz Grcku i Albaniju koje su takodje turisticke destinacije.

      5
      1

Ostavite komentar

*

code