Dr Zoltan Magyar: Nije još izgubljen hotel „Plaža“, uputio sam tužbu Evropskom...

Dr Zoltan Magyar: Nije još izgubljen hotel „Plaža“, uputio sam tužbu Evropskom sudu u Strazburu

4915
18
Podijeli

Vijest da je Vrhovni sud Crne Gore presudio protiv sopstvene države prihvatajući tužbu Opštine Centar Sarajevo, protiv države Crne Gore, upisane kao vlasnik hotela Plaža u Zelenici, odnosno porodice Mađar, koja 12 godina sudski nastoji da vrati oduzetu imovinu, potresla je članove porodice u zemlji i inostranstvu.

Hotel Plaža u Zelenici, začetnik crnogorskog hotelijerstva, izgradio je dr Antal Mađar prije 115 godina, a objekat je 1948. godine nacionalizovan.

Picerija i restoran

Jedan od nasljednika četvoro unuka dr Antala Mađara, poslao nam je e-mail iz inostranstva, otkrivajući detalje o porijeklu i dolasku porodice u Boku, gradnji i zlatnom dobu hotela Plaža i samog mjesta, a kasnije i sunovratu i lošem odnosu države prema sosptevnom nasljeđu. Prenosimo njegovo pismo:

– Iz Njemačke javljam, da sam čitao izvještaj o drugoj preprodaji danas ruiniranog zeleničkog hotela, koji je 1948. godine besplatno otet, u ovoj Opštini, već stoljetno urođenoj familiji Magyar. U vezi objavljenih komentara dodajem ovo:

Imamo 300-godišnju, istraženu familijarnu hroniku i potičemo od jednog peštanskog kovačkog majstora, koji je živio u eri kraljice Marije Terezije. Tada još malena Pešta bila je, međutim, tržišno stjecište Balkana i Zapada, pa se taj naš predak marnim radom podigao do gradskog patricija. Takav vrlo ugledni građanski staž familija je održala kroz dva stoljeća, dok se moj đede dr Antun Magyar, elitni husarski kapetan, nije doselio u Zeleniku. I to sa svojim turističkim iskustvima kroz Francusku i Napuljsku rivijeru.

Naime, zbog teške gušobolje otpušten je bio iz vojne službe, a ozdravio je u ovoj klimi, baš u Dubrovniku. Ali oduševljen ljepotom Boke, kupio je imanje upravo u Zelenici i tu još prije 1900. godine sagradio vilu na pjeni mora, u koju su odmah navalili rodbina i prijatelji iz Budimpešte. Budući da je istovremeno tu stigla i željeznica, on se dosjetio da gostoprimstvo može naplaćivati. Tako je vila dograđivana u stilu austrijske vojne arhitekture – Hotel “Plaža”. Ugostiteljska dozvola 1902. ujedno je i dokument čisto turističkog hotelijerskog početka današnje Crne Gore.

U međuratnim godinama Hotel je postao jedina egzitencijalna podloga familije, pod upravom mog oca Adorjana Magyara. U toj kući smo redom rođeni: Zoltan, Čaba, Akoš i Tinde. Promet noćenja u ovom zeleničkom hotelu bio je još uvijek veći od Kotora – a unutrašnjost Crne Gore ni za spomen. Zelenika, sa krajnjom željezničkom stanicom i relativno velikom lukom, postala je cvjetajuće trgovačko mjesto, glavni poreznik Opštine. No, posljeratni režim je to sve iskasapio, jedno sa nacionalizacijama i povlačenjem svega zeleničkog u Herceg Novi, a drugo sa regionalnom koncentracijom na osu Titograd-Bar.

Tek iza 1960. godine, sa povlačenjem vojnog garnizona i oslobođenjem magazinske infrastrukture, a ujedno sa otvaranjem ka međunarodnoj turistici – počinje izvjesna logistička rehabilitacija Zelenike. Ali, bez turistike, bez željeznice i sa kasapnicom Jadranske magistrale. Već tada zastarjelo zapušteni i nacionalizovani Hotel, ustupljen je Sarajevu za dječje odmaralište, baš 1960. godine i to za dobre pare: 68 miliona dinara po opštinskom ugovoru. Sarajevo je onda počelo vardati kroz tu kuću iz vremena “austrijske okupacije”: uništen je sav starinski enterijer i nagrđena jedinstvena fasada.

Raspad Jugoslavije: Admiralitet preostale ratne mornarice SRJ zauzima zgradu, i možemo reći, rehabilituje tu elitno-oficirski zasnovanu kuću. Jer su primjerno održavali ono što Sarajavo još nije razvalilo. Ujedno RCG briše sumnjive sarajevske zemljišne upise – suprotne ugovornim postavkama i svojevremenim zakonima – i imanje stavlja pod državno vlasništvo. Republika zatim, 2004. godine donosi zakon za povraćaj oduzete imovine i mi – zakonski nasljednici – podnosimo zahtjev.

Vojska 2005. godine napušta imanje, koje država prepušta propadanju. Opštinska komisija za povraćaj najzad u martu 2007. donosi rješenje u korist nasljednika, ističući da Sarajevo nikada nije bilo vlasnik, nego samo korisnik imanja. U tom se povraćajna nadležnost prenosi u Bar, gdje početkom 2008. godine to povraćajno rješenje formalno postaje pravosnažno – što nikad ne biva sprovedeno. Jer Sarajevo, isto početkom 2007. tuži Republiku za restituciju svojih “vlasničkih” upisa.

Opštinski sud Herceg Novog mrcvari sa dvije propale presude, pri čemu nasljednici kao umješači brane republičke upise, svojim znanjem i troškom, jer ista republika uopšte ne haje za parnice.

Najzad 2015. donijeta je rezolutna presuda: odbija se sarajevska tužba, jer oni traže više no što su ugovorili – iduće godine i pravosnažno proglašeno. No, Sarajevo pođe u reviziju na Vrhovni sud, a taj prošle godine ovako: Republika ima da preda imanje Sarajevu, jer se plaćeno korisništvo smatra vlasništvom. Cak-cak obrazloženje.

Moj izvrsni advokat u Podgorici trči u kancelariju Imovinske zaštite Ministarstva finansija, da bi zajednički podnijleli ustavnu žalbu – i ništa. On dakle samostalno podnosi žalbu Ustavnom sudu početkom jula prošle godine – i još ništa.

A sad, 20. aprila, očajnički majl iz Zelenike: U prisustvu sarajevskog advokata i republičkih organa, izvršni organ hercegnovskog suda naređuje ugovornom korisniku Morskog dobra-plaže, mještaninu, koji sa nasljedničkim znanjem koristi jednu garažu za ležajke – da se ima gubiti sa imanja. Moj advokat odmah interveniše na Sudu i lično pred izvršiocem, a saznaje da Sarajevo pokušava i sa katastarskim upisom. To je odbijeno, ali je Ministarstvo finansija usvojilo žalbu. Što, ipak nije sprovedeno, jer se moraju provjeriti naša ukazivanja na nepravilnosti svojevremenih sarajevskih upisa. A već ta provjera može oboriti vrhovnu presudu.

Ujedno sam sa svoje strane uputio tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strasburu, zbog povrede prava na fer i nepristrasan postupak, odnosno za gaženje trajnog prava na besplatno oduzetu imovinu. Dakle, ipak, nije još čista stvar za Sarajevo, zato sad i brzo stvaranje svršenog čina, sa izrekom da je ovo “Bosanska sila”, po drugi put u istom sastavu, ali i sa fizičkim licima za izbacivanje ležajki. Sve novo zakatančeno i sa natpisom kapije PRIVATNI POSJED. Nikad ova Opština nije imala koristi od sarajevskog prisustva, a sad su opet tu, brahijalno i sa ko zna kakvim rezonom ove Republike.

U Sarajevu se sad raduju tom “izuzetno vrijednom” poklonu, jer će krajem maja taj nasljednički džabaluk raspisati za prodaju – sebi u špag. Da kažem još i ovo: po donijetom povraćajnom rješenju 2007. godine, stupio sam u napuštenu zgradu ne samo kao jedan od nasljednika, nego i kao diplomirani inženjer arhitekt. Radi sručnog premjera te ruševine, a zatim i za izradu rekonstrukcionog projekta. Taj projekat sam zgotovio na nivou građevinske dozvole, za isti bivši kapacitet od 30 gostinskih jedinica, ali zbog modernih prohtjeva i sa izvjesnim dogradnjama, pritom sa strogom obnovom jedinstvene morske fasade. Snimke postojećeg stanja predao sam sa molbom za spomeničku zaštitu – to leži tamo na Cetinju. A rekonstrukcioni projekt sam stavio na internet – Google Strandhotel Zelenika – pa je i bilo interesovanja. Da spomenem samo stomilionsku kreditnu ponudu iz Hong-Konga. Naravno ništa, zbog sarajevske rabote.

Dr. Zoltan Magyar.

18 Komentari

  1. Vjerovatno je neki podgoricki kontravezni biznismen bacio oko na tu imovinu na pjeni od mora.
    Presuda u korist Sarajeva je manevar da bi se zameli tragovi.Sarajevo ce to “povoljno” prodati nekom CG kontraveznom tajkunu a napojnica po privatnoj osnovi je zagarantovana.

    18
    2
  2. Oteto – prokleto! Svi mi iz Novoga, Zelenike, Meljina, znamo čiji je hotel bio, i treba da bude.
    Srećno porodici Madjar u borbi za ono što im pripada!

    57
  3. Da sam predsjednik Opštine dobro bi se ovim pozabavio,ovo je istorija turizma u gradu i zemlji a i mnogo šire. Svi smo šokirani,a već vidimo i auta sa tablicama iz CG,blizu kapije,već je pripremljeno sve ,ali se nadam u Evropu !!! Da mi ga daju đžabe ne bih ga uzeo ,to je oteto nekome !!!

    30
  4. Сва земља и сви објекти који су национализовани тј. отети мора да се врати. Уколико је продата мора општина или држава намирит штету.

    40
    4
  5. Vjerujem da svi članovi porodice imaju i mađarsko državljanstvo i da će Mađarska kao punopravna članica EU stati u odbrani vlasničkih prava ove porodice. U konkretnom slučaju vlasničko pravo je neosporno uz porodicu Mađar. Možemo da idemo i toliko daleko da Mađarska neće dati svoj glas CG za ulazak u EU, jer za svaku novu državu koja aplicira za članstvo u EU glas mora dati svaka članica ponaosob.

    41
    3
    • SVAKA CAST KOMENTAR ISTINIT I TACAN .ZASTO BI SE ODREKAO SVOJIH PREDAKA I NJIHOVE IMOVINE I MATICNE DRZAVE.DOK NE BUDE SVE CISTO I TRANSPARENTNO NE SAMO U OVOM SLUCAJU NEGO BILO KOM NEMA NAPRIJED NIGDJE.

      19
      2
  6. GOSPODINE MADJAR NEMOJTE ZALITI NOVCA IDITE DO NAJVISIH SVJETSKIH DISTANCI JER NA BALKANU SE NASTAVLJA KOMUNISTICKA PLJACKA ,BOLJE GA POKLONITE BILO KOM U SVIJETU NEGO OVOJ LOPOVSKOJ ,MAFIJASKOJ GOLOGUZIJI KOJA JE STEKLA MILIONE I MILIJARDE PLJACKAJUCI OVAJ NEPISMENI I POLTRONSKI NAROD,IZVINJAVAM SE CESTITIM POSTENIM I PATRIOTSKIM SNAGAMA.ZELIM VAM USPIJEH I SRECU U DALJNJOJ BORBI ZA SVOJU DJEDOVINU UZ VAS SU SVI POSTENI RODOLJUBIVI I PATRIOTSKI NASTROENI BOKELJI.ZIVJELI DO POBJEDE.

    54
    6
  7. Ljudima kojima je oteta imovina, treba je vratiti. Neizostavno. Čak iako su plaćene neke simbolične pare kao nadoknada. Ali, teret treba da nose oni koji su kupovali tuđu imovinu bez provjere. A ne da plaća opština, niti republika. Rizik je rizik. Vidim da se tako radi u Srbiji. A ovdje Boka prodaje , doslovce tuđu imovinu. Autobuska stanica je u procesu restitucije. Čitav prostor hotela Igalo. Moguće i Tamarisa. Restituciona komisija u Baru, premještena iz Budve je farsa. Ali, ako hoćemo u EU, mora se riješiti pitanje privatnog vlasništva. Pa bilo Karađorđevića, Petrovića, Crnojevića , Balšića, Zubera. Briga mene za njih. Volio bih da u prvi plan budu ” mali ljudi”.

    44
    2
  8. @Saša
    Slažem se da treba prvo icrpjeti sve CG opcijeali ali na žalost, ne vjerujem da će uroditi plodom.
    Kao primjer dajem porodicu Francesković iz Krašića kojoj je na boljševički način Ustavni sud oteo vise parcela na samoj obali na pomenutoj lokaciji i ustupio je u najam Orecom-ovoj sestrinskoj kompaniji, a pritom Franceskovici imaju pravosnažne odluke koje su u njihovu korist.
    Tako da u ovoj državi ustav “ne pije vodu”

    Vise informacija:
    https://www.bokanews.me/featured/primorcima-drzava-opet-otima-djedovinu-na-pjeni-od-mora/

    26
    1
    • Prateći ovaj slučaj, naišao sam na jučerašnju izjavu advokata Lepetića o tome da Crna Gora kao strana koja je izgubila spor nije podnijela ustavnu žalbu, a da može biti sporno da li na nju ima pravo i porodica Mađar kao umješači u parnici. Iz te izjave zaključio sam da oni možda nisu ni podnijeli ustavnu žalbu, iako u ovom tekstu piše da jesu ali da već godinu dana čekaju odgovor.
      Pošto i ja mislim da je ovo pravni skandal, jer zabilježba restitucije onemogućava raspolaganje nekretninama do okončanja restitucije, samo želim da sugerišem da se ustavna žalba odmah podnese (ne mogu da znam da li je istekao rok) i da se sačeka razumni rok za odlučivanje po njoj prije predstavke ESLJP. Taj sud smatra naš Ustavni sud za stepenicu koja se ne može preskočiti.
      Nemam iluzija o kvalitetu našeg sudstva u globalu (neke su sudije zaista vrlo stručne), ali ako se u postupku pozovemo na odgovarajuće pravne norme i sve iznesemo kratko i jasno sumnjam da će biti mnogo onih koji će napisati nešto suprotno pravu i zdravom razumu, i sebe izložiti gubitku posla. U suprotnom, ako pravo i pravda ne postoje, bolje da spalim diplomu i odem u hajduke/komite.

      22
      2
  9. Gosp.Zoltan ovim člankom još jednom ste potvrdili da je opština Herceg Novi generalni krivac za gubitak vaše imovine.Od sveg srca želim da je povratite.

    65
    12
  10. Bez želje da vam solim pamet, a sa željom da uspjete u sporu skrenuo bih vam pažnju da prije podnošenja tužbe Strazburu iscrpite pravna sredstva u cg podnosenjem ustavne žalbe Ustavnom sudu. Bez toga će vam najvjerovatnije odbaciti predstavku.

    55
    3

Ostavite komentar

*

code