Početna Kultura Forte mare na listi UNESCO: San i nova knjiga Lazara Seferovića “Herceg...

Forte mare na listi UNESCO: San i nova knjiga Lazara Seferovića “Herceg Novi-grad monumentalnih tvrđava”

17

U jedinstvenom ambijentu venecijanske tvrđave Forte mare, promovisana je knjiga „Herceg Novi-grad monumentalnih tvrdjava“, profesora Lazara Seferovića. Ona će, pored ostalog, biti jasan trag o tvrđavi Forte mare, prije nego što ona postane 981. član Svjetske kulturne baštine, uvjeren je autor. On je zaslužan za njenu kandidaturu, ali i za pravo novljansko veče, prožeto naučnim, stručnim, poetskim, duhovitim, vrcavim porukama.

Drevno venecijansko utvrđenje prije više od dvije godine je kandidovano za upis na listu kulturne baštine UNESCO-a, čemu je značajno doprinio i istoričar umjetnosti, profesor Seferović, kome je ovo, kako je rekao, “posljednja  knjiga”. Ali, to je kazao i na promocijama prethodnih deset, pa ne bi bilo iznenađenje da nam priredi još koje iznenađenje.

Picerija i restoran

Kao predsjednik nekadašnjeg hercegnovskog SIZ-a za kulturu, prije skoro pola vijeka, profesor Seferović je pokrenuo obnovu tvrđave Forte mare. Predložio je da se ona restaurira u venecijanskom gabaritu iz 17. vijeka. To je prihvaćeno i obnova je na osnovu konzervatorskih uslova i odobrenog projekta uslijedila 1986. godine. Glavni urbanista i konzervator obnove Starog grada bio je Boris Ilijanić, a vremešni profesor je dočekao ostvarenje svog sna – da to značajno zdanje bude kandidovano za listu svjetske kulturne baštine –UNESCO.

Ta činjenica bila je glavni pokretač za pisanje knjige, koju je u koautorstvu sa unukom Matejom Pašetom nazvao „Herceg Novi –grad monumentalnih tvrdjava”. Ona je, takođe, kako je kazao, posvećena latinici i dijelom ćirilici, kao izrazu osobenosti kulturološkog bogatstva Boke kotorske.

Pred brojnim posjetiocima, na pozornici postavaljenoj sa sjeverne strane tvrdjave Forte mare, Seferović je poručio Novljanima da budu dostojni titule koju će ta tvrđava dobiti, vjerujući da će mladi naraštaji znati da prepoznaju vrijeme i doprinose budućnosti ovog podneblja:

-Moja duša i srce su noćas sa Forte mare u UNESCO-u, a vi kada stigne to rješenje, koje će potpisati naša Milica Nikolić, budite bar dostojni toga da se ime ovoga grada i ovog spomenika nađe među elitama svjetskih spomenika gradova, civilizacija i kultura, koje su ostavili duboke tragove u svojoj istoriji – kazao je profesor Seferović.

On je posebno pozdravio Novljanku, Dragicu Ponorac, doskorašnju amabasadorku Crne Gore u Franscuskoj, Monaku i pri UNESKO-u, bivšu učenicu, koja ga je povezala sa Dadom Đurićem. Ona je zaslužna za dolazak predstavnika komisije UNESCO-a i pokretanje inicijitative sa Ministarstvom kulture i Opštinom da tvrđava Forte mare bude na listi svjetske kulturne baštine.

– Profesore, okrenućemo se naglavačke, ali Forte mare će biti na baštini! Komitet je već otvorio vrata. Trebalo je ukloniti posljedice jeftinih turističkih sadržaja, očistititi tvrđavu, disko klub, skinuti platno…Uspjećemo – poručila je Ponorac.

Seferović je zahvalan snimatelju Milošu Samardžiću, koji je, kako je rekao, svojim fotografijama ostvario 50 odsto vrijednosti knjige. Prvi put poslije Lidije Laforest u njegovim knjigama pojavljuju se još dvije žene, poznavaoci fotografije: Mina Janković i Slobodanka Bobe Klisura Vukčević. Zahvalan je i snimatelju Zdravku Ponorcu, a iznad sveg djeci i unucima, bez kojih ni jedna njegova knjiga ne bi ugledala svjetlost dana:

-Da sam malo mlađi odmah bh pokrenuo i da Citadelu vratimo u život. To nam je ostavio u amanet i Miroslav Čangalović, a Zuko Džumhur je naručio i veliku dizalicu iz Splita. Ali su se našli opet neki kvazi Novljani, kao i sada što ih ima, koji uvijek podmeću klipove svemu onome što ovaj grad očekuje kao vrijednost. Oni nijesu prepoznali ni sopstvenu,  a kamoli tuđu, drugu vrijednost – bio je i oštar Seferović. Apelovao je na mladost koja dolazi da prihvati prvo vrijednosti u sebi, da prepozna svoju dušu i srce, te da ne podmeće onima koji bilo što rade ili žele dobro ovom gradu.

Forte mare ispunjava sve uslove za Uneskovu listu svjeteske kultirne baštine i to će se u narednom periodu sigurno dogoditi –potvrdila je etntološkinja i antropološkinja, generalna sekretarka nacionalne kancelarije za UNESCO, Milica Nikolić:

-Jako je rijetko da u Crnoj Gori imamo stručnjake koji su na ovaj način posvećeni kulturnoj baštini svoga grada i uopšte, a pogotovo ovakvom kulturnom dobru, kao što je tvrđava Forte mare. Uvaženi profesor Seferović je od početka imao viziju i bio jedan od glavnih pokretača njenog upisa na UNESCO listu. Znate da su 2017. godine venecijanska utvrđenja upisana kao zajednička nominacija Crne Gore, Italije i Hrvatske. Kotorska tvrđava je upisana iste godine, a za tvrđavu Forte mare je procijenjeno da postoji vrijednost koja zadovoljava UNESCO standarde i da će se pristupiti ekstenziji te nominacije čim se steknu uslovi, preduzmu konezrevtaorske mjere, napravi projekat. U sarardnji sa hercegnovskom lokalnom upravom već je ostvaren dio aktivnosti. Uskoro počinje izrada konzervatorskog projekta. Vjerujem da će taj cilj, upis tvrđave Forte mare i životni cilj profeora Seferovića biti uskoro ispred nas. Samo čekamlo formalnu potvrdu – kazala je Milica Nikolić.

Jedan od recenzenata knjige, dr Boris Ilijanić istakao je vrijednost novih informacija koje su u njoj sakupljene:

-“Herceg Novi- grad monumentalnih tvrđava” je popularna istorijska monografija, koja novim informacijama daje veliki doprinos genezi i ulozi novskih fortifikacija. Forte mare kao fortifikacioni objekat zaokružnog korpusa pod venecijanskom upravom, nominovan za listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a je primjer genius loci utvrde od antičkih osmatarčnica  srednjovjekovnih struktura do konačnog izgleda 17. i 18. vijeka – naglasio je Ilijanić.

Na večeri je govorio i jedan od recenzenata, arhitekta Vuk Čvoro, koji vodi NVO Sinergija, pokret za obnovu tvrđava Španjola, Citadela.

-Dosta je učinjeno otkada je Forte mare nominovana 2016.godine za listu svjetske kulturne baštine na poboljšanju njenog izgleda. Uklonjeno je filmsko platno, pozornica je sa suprotne strane, ukroćeno je zelenilo kojim je bila opasana…Drago mi je što sam kao jedan od recenzenata mogao da doprinesem razvoju nasljeđa i u ovom dijelu Herceg Novog, kao i u gornjem gradu – istakao je Čvoro.

Novljanka, pjesnikinja Vesna Radović  govorila je svoje stihove posvećene Novom kome se uvijek rado vraća.

Svečanost je otvorila Gradska muzika Herceg Novi, a završena uz pjesme legendarnih Egzodusa.

17 Komentari

  1. Citadela je bila sagradjena na pogresnom mjestu isto kao i kupaonica austrougarske vojske na tzv. Vojnickim banjama.
    Obje gradjevine nisu odioljele zubu vremena.
    I sada treba uloziti grdni novac da bi se napravila repriza?
    Predlazem da se potraze sponzori za tu rabotu i postede poreske platise!

  2. Trebalo bi oćerati hobotnice iz razvalina Citadele! Ako medjunarodno drustvo za zastitu zivotinja sazna da su rusevine tvrdjave stanoviste hobotnica, zabranice pomjeranje rusevina u prvobitno stanje

    1
    2
  3. Profesor Seferovic treba da dobije sve pohvale za svoj rad kao kulturni radnik i intelektualac. Ponos je imati nesto na listi UNESKO jer je time zasticena i kula i srce staroga grada. Malo razmislite pa cete uvidjeti da je ovo pozitivna inicijativa.

    2
    1
  4. Moglo bi se predloziti da se i tvrdjava koja se vec dvije decenije gradi iznad plaze kod tunela na Topli svrsta u UNESCO bastinu! U njoj ce sigurno biti venecijanske keramike i stakla!

  5. Godine 2013. na obali nedaleko od Forte mara postavljena je velika statua
    osnivacu grada Herceg Novog kralju Tvrtku.
    Neko je u svoj svojoj mudrosti odlucio da statua bude okrenuta ledjima moru.
    Vec godinama tragam za slicnim primjerom u svijetu – bezuspjesno…
    Svi kao za inat postavljaju statue tako da gledaju prema horizontu.
    Sa Forte mara je skinuto filmsko platno, stolice su okrenute 180 stepeni tako da
    publika sada sjedi ledjima okrenuta prema moru…
    Izgleda da je neko dosao do zakljucka da sa mora doilazi los uticaj
    na Novljane i da je vrijeme za povratak brdima….

    5
    1
  6. Forte mare je toliko puta dogradjivano i prepravljano da vise nema jedinstven stil.
    Najbolje se manuti UNESCOa i ostaviti tvrdjavu kakva je i bila sa bioskopom, disko
    klubom, modnim revijama i grilom u dno noga. Nije Novi ni Dubrovnik ni Kotor.
    Povelja bi krasila kancelariju predsjednika opstine i bila motiv za nove investicione
    pustolovine.
    Prvo pronadjite naftu ili gas kraj HN pa onda pravite od Novog Kuvajt
    ili Abu Dabi!

    3
    2
  7. Svaka cast Lazu na njegovom trudu,ali moramo znati da je stampanje njegovih knjiga za njega veoma profitabilno,od nasih opstinskih para naravno,tako da ovo sigurno nije njegova poslednja knjiga,ako ga zdravlje posluzi.

    9
    1
  8. U predvorju najznacajnijeg muzeja na svijetu, Luvr u Parizu, 1989. godine sagradjena je oveca moderna staklena piramida. Niko se nije bojao da ce Luvr zbog toga biti skinut sa liste UNESCOa.
    Ali, ako HN ne ukloni sa Setalista pet Danica gril u dno Forte mara nema nista od unosenja
    Forte mara u UNESCO listu. Tako se moze raditi sa Miki Maus gradom, ali ne i sa Parizom.

  9. Forte mare na listi UNESCO – a onda se okaciti o njihov dzep i krckati natenane dolare…. Volio bih vidjeti kako bi prosao u HN referendum da njegovi gradjani plate makar jedan mali dio svojih godisnjih primanja (recimo par procenata) da bi se renovirala neka tvrdjava. Ustanovili bi da Novljani mahom nisu voljni da to finansiraju. Pun frizider i pun rezervoar goriva su prioritetniji, zar ne?

    2
    2
  10. Imam utisak da je zelja da Forte mare bude na Uneskovoj listi svjeteske kultirne baštine ustvari ponovni start promovisanja Herceg Novog kao “kulturne prestonice Evrope”. To bi kostalo kao kajgana Kraljevica Marka samo da bi se utolili neciji kompleksi nize vrijednosti…

    4
    8
  11. Skidanje biopskopskog platna je najveci kulturocid koji se desio ovoj tvrdjavi. To Unesku nije smetaloi. Vratite nam platno, vratite nam bioskoo pod hitno! To je velika turisticka atrakcija pogotovo za strance! Toliko o turizmu!

    10
    2
    • Stranci se nisu oderali u pohodu na bioskop Forte Mare. Barem da ih je neko umio bilo kada u toku rada tog kina informisati da su filmovi na originalnom jeziku – recimo na engleskom. Vecina stranaca je naucila da su filmovi sinhronizovani na njihov maternji jezik. To kod nas skoro nikada nije bilo tako.
      Kino je ionako na putu da izumre. Danas se film moze udobnije gledati kod kuce.

      2
      1
  12. Da je nekome u zlatno vrijeme kinematografije koncem pedesetih i pocetkom sezdesetih godina palo na pamet da skine filmsko platno sa Forte mara – nastala bi bila pobuna u Novom!
    Ali, kino vise nije faktor kulture i zabave u HN, ne bi me zacudilo da se ukinu i Dani muzike.
    Koga to interesuje muzika u podneblju kontamiranom turkoidnim melosom?
    Filmovi se mogu gledati i kod kuce uz vino i gitare

    9
    4
  13. Promocija knjige je bilo uobicajeno gackanje po patetici. Bez toga na Balkanu ne moze.
    Amanet profesora Lazara Seferovica u vezi obnavljanja tvrdjave Citadela (Macel) je vjesanje stijene o
    vrat poreskog platise. Barem da to plati neki tudji poreski platisa ili sponzor-milijarder. Jedan milijarder gleda iz svoje vile na Lustici drito na razvalinu Citadele…
    Taj poduhvat bi bio tezak i za neku mocnu drzavu, a kamoli za CG i HN…
    Borba protiv talasa iziskuje zastitni pojas seka ili povisoki betonski obruc. Da li je to u smislu
    restauracije ja stvarno ne znam.
    Siguran sam da ce se kad-tad nesto preduzeti, a siguran sam da ce to biti nedovoljno kao konacno
    rjesenje. Pa ce sve biti “Jovo nanovo” po necijem dzepu.
    Nerado bih da to bude moj dzep…

    10
    5

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code