Gogoljeva “Ženidba” i “Razvojni put Bora Šnajdera” Aleksandra Popovića u Dvorani Park

Gogoljeva “Ženidba” i “Razvojni put Bora Šnajdera” Aleksandra Popovića u Dvorani Park

1
Podijeli

Narodno pozorište Priština sa sjedištem u Gračanici gostovaće u Herceg Novom sa dvije predstave. U Dvorani Park će najprije u četvrtak 23. maja, prikazati predstavu “Ženidba”, prema istoimenom komadu čuvenog Nikolaja Gogolja u režiji Milana Karadžića. Sutradan, u petak 24. maja, NP Priština će odigrati  „Razvojni put Bore Šnajdera“.

Gostovanje Narodnog pozorište iz Prištine sa privremenim sjedištem u Gračanici JUK Herceg fest realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi.

Picerija i restoran

Gogolj u prvi plan stavlja i ismijava društvene anomalije svog vremena, koje su, iako je prošlo skoro dvjesta godina otkako je komad napisan, i dalje aktuelne i itekako prisutne u svakom, pa i našem društvu, zbog čega je potrebno o njima govoriti kroz pozorište.

Kako je reditelj MilanKaradžić pojasnio, ono što ga je podstaklo da se opredijeli baš za ovaj komad je njegov psihološki sloj, odnosno maestralno iznijansirani Gogoljevi likovi.

– Oni nisu crno-bijeli, već vrlo životni, istovremeno podložni i osudi i sažaljenju, koji zbog svoje bezvoljnosti, teskobe i lenjosti duha, straha da izađu iz sigurne čaure, nisu u stanju da naprave bilo kakav pomak u svojim životima. Da bismo danas razumjeli te likove, sve što je potrebno da uradimo je da se pogledamo u ogledalo. Gogoljevom “Ženidbom” nastavlja se moja saradnja za Narodnim pozorištem iz Prištine/Gračanice i saradnja tog pozorišta sa SNP-om, a razlog više je izvrsna glumačka podjela sa kojom je uvek zadovoljstvo raditi, a koja će na najbolji mogući način iznijeti ovu univerzalnu priču, koju će imati prilike da vidi publika od Vojvodine do Kosova što je izuzetno važno i za pozorišta i za publiku – navodi  Karadžić

Dramu “Razvojni put Bore Šnajdera“ Aleksandra Popovića kritika je  polovinom devedesetih proglasila za najbolju srpsku dramu druge polovine dvadesetog vijeka. U njoj pisac prati nekoliko relacija, od kojih su najvažnije socijalistički društveni milje, u kome se uspinju nesposobni i za poslove nepripremljeni karijeristi. Ocrtan je sukob društvenog i privatnog posla, kao i susret malog, anonimnog čovjeka sa ideologijom i njenim jezikom i zakonima.

Iako je radnja predstave smještena u drugu polovinu 20. vijeka, njena tema je aktuelna i danas jer se, prema riječima reditelja Slobodana Skerlića, bavi nekompetentnošću ljudi na rukovodećim položajima.

Praizvedba bila je 1967. godine u Ateljeu 212 u režiji Branka Pleše, koji je igrao naslovnu ulogu, a uz njega su u ansamblu bili Dragutin Dobričanin, Milutin Butković, Olga Ivanović, Bata Stojković, Bora Todorović, zatim Seka Sablić, Ružica Sokić i drugi.

Satiričan, žestok i nemilosrdan u izvrgavanju ruglu nakardanih, nesposobnih karijerista socijalističkog društva, Popović i u ovoj drami koristi svoj specifični jezički kalambur, zbog čega je ova predstava dugo živjela. Na repertoaru Narodnog pozorišta u Prištini je od 2016. godine

Milan Vasić, koji igra u obje predstave sa ulogom u “Ženidbi” ovogodišnji je laureat nagrade “Ćuran” na Danima komedije u Jagodini.

O Narodnom pozorištu u Prištini

Narodno pozorište u Prištini je najstarija profesionalna kulturna institucija Republike Srbije na Kosovu i Metohiji, osnovana1948. godine. Od osnivanja ustrojena je da paralelno razvija Srpsku i Albansku dramu. Tokom 90-tih uspjelo je da ostane jedina multietnička državna istitucija u kojoj su do samog bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine glumci Albanske drame postavljali i izvodili predstave. Kao dvojezično i multietničko pozorište prestalo je da postoji 23. juna 1999. godine nakon ulaska međunarodnih snaga na KiM.

Tada su glumci Srpske drame, radnici srpske nacionalnosti, kao i uprava Narodnog pozorišta bili prinuđeni da napuste svoj grad, svoje pozorište i svoju scenu. Međutim, iako je napustio Prištinu, ansambl Srpske drame je ostao na Kosovu i Metohiji proživljavajući pravu životnu dramu i opstajući uprkos lošim okolnostima u kojima se nalazio.

Odbijajući predlog Ministarstva kulture da radi u Prokuplju, ne želeći da napusti Kosovo i Metohiju, ansambl Srpske drame dobija zgradu seoskog Doma kulture u selu Lešak, nakon čega se ubrzo seli u prostorije jednog privatnog stana u Leposaviću, zatim u Kosovskoj Mitrovici u Domu kulture u Zvečanu, a od 2005. godine svoj rad oživljava u Gračanici.

Danas Narodno pozorište u Prištini sa sjedištem u Gračanici broji ukupno 44 člana, od kojih je 14 glumaca.

1 komentar

Ostavite komentar

*

code