Građanska apatija u Herceg Novom za kreiranje i trošenje budžeta

Građanska apatija u Herceg Novom za kreiranje i trošenje budžeta

11
Podijeli

Nivo uključenosti građana u kreiranje i praćenje budžeta u hercegnovskoj opštini je na relativno niskom nivou. Uvid u nacrt ili odluku o budžetu nije imalo 89,1% anketiranih, uvid u odluku o završnom računu nije imalo 92,7%. U javnim raspravama o budžetu ne učestvuje 93,2 %, a 91,9 posto anketiranih nije informisano od MZ koje će projekte predložiti za finansiranje iz budžeta. Potom, 77,3% anketiranih ne zna šta se finansira iz operativnog, a šta iz kapitalnog budžeta.

Ovo su rezultati projekta “Naš novac-Vaša ili naša odgovornost”, koji su saopšteni na završnoj konferenciji.

Picerija i restoran

Projekat je sa partnerima sprovela NVO Nada –Herceg Novi, zahvaljujući sredstvima EU kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Koordinatorka projekta i predsjendica NVO Nada-Herceg Novi, Marina Vuksanović, poručila je da nivo uključenosti građana u kreiranju budžeta mora biti veći ako težimo boljem odnosu lokalne samouprave i građana i građanki.

Evropska komisija u najnovijem Izvještaju za Crnu Goru navodi da je civilno društvo ključni element svakog demokratskog sistema i njegove kontrole. Aktivno učešće organizacija civilnog društva mora biti prepoznato i njegovano kao prednost državnih institucija, a stvarno uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja politika treba da se osigura u praksi – navodi Vuksanović.

Preporuke

Predstavljajući preporuke projekta istraživačica javnih politika iz NVO Nada, Milica Krivokapić je kazala da u planiranju i pripremi budžeta uloga civilnog sektora mora biti veća posebno kada se planiraju veliki kapitalni projekti.
Neophodno je pravovremeno pozvati građane i građanke da se informišu, a opštinske odluke prilagoditi  za veće učešće građana u pripremi kapitalnog budžeta i opredjeliti najmanje 20% sredstava iz kapitalnog budžeta za projekte koji su po mišljenju građana prioritet za finansiranje.

-Objaviti Polugodišnji izvještaj o izvršenju budžeta i Odluku o završnom računu budžeta Opštine Herceg Novi na internet stranici, uvesti praksu izrade brošure „Budžet za građane”, edukovati rukovodioce mjesnih zajednica, odbornike, građane i građanke, NVO i zaposlene u lokalnoj samoupravi o budžetskom ciklusu i mehanizmima participativnog budžetiranja. Nevladine organizacije i vlast treba da budu partneri u interesu grada- kazala je Krivokapić.

Diskusija: Kada građani pristupe nekoj partiji više ne misle svojom glavom

Aleksandar Jerotić iz NVO”PANDORA” je istakao da se participativnom budžetiranju možemo približiti poboljšanjem i povećanjem medijske pažnje. Samostalna savjetnica za NVO u Sekretarijatu za društvene djelatnosti i sport,  Slavka Zambelić, objasnila je da se u Opštini sve obavlja po zakonu i sve je maksimalno transparentno, a segmenti koji nedostaju proističu zbog nedostatka novca.

Predsjednica NVO”Zrak sunca”, Ljiljana Krstić, predstavila je ideju da se jednom u šest mjeseci održavaju sastanci predstavnika lokalne samouprave i NVO sektora.

Milena Rajković iz Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode smatra da je potrebno organizovati edukaciju građana i pronaći načine da zainteresujemo građane, a Mladen Rostović iz NVO ”AHA” je kazao da dosta građana ne čita budžet. Samo 3-4% stanovništva zna kako Opština funkcioniše. Neophodna je stroga kontrola namjenskog trošenja sredstava istakao je on.

Veoma značajnu poruku uputio je Đorđe Trajčevski iz Alternativnog kreativnog centra ”Pravi put” iz Tivta:

“Da bi se riješio bilo kakav problem najprije se mora postaviti dijagnoza, a dijagnoza našeg društva je da je ono bolesno. Sličan projekat realizovan je 2013.godine u Tivtu i činjenica je da građani mnogo toga ne znaju. Kada pristupe nekoj partiji oni više ne misle svojom glavom. Moramo stvoriti sistem u kojem će sposobni ljudi biti na odgovornim radnim mjestima – to je ključ rješenja svih problema ,a daleko je bitnije od toga kako se budžetska sredstva troše, to kako se puni kasa Opštine. Od 2000 do 2010.godine preko 75 milijardi eura je otišlo sa ovih prostora preko investitora, naveo je Trajčevski .

Diskusija je završena mišljenjem direktorice preduzeća “Komunalno-stambenog”, Jasmine Konjević, da je poenta lokalne samouprave da zna i primjenjuje zakone, a građani da znaju kako svoja prava, tako i obaveze.

11 Komentari

  1. Nvo daj koji dinar,mnogo si pametan/na. Svi smo mi u prolazu. Ne prdi bogoti. Ako vecsve znassto se ne raspita no prosipas mudre. Nije lako biti cakularka.

  2. U opstini ne mozes da dokazes i ostvaris svoje licno, ustavom zagarantovano pravo, a ne da se narod trosi uludo prateci sta i kako trose opstinske siledzije, tek tu ne mozemo dokazat ni najociglednije: koliko je danas zaposlenih u turistickoj organizaciji hn???

    24
    2
    • Ona radi besplatno jer ne umije da napise projekat i dobije novce. A kad drugi neko napise projekat onda dobije honorar kao i sad kad je koordionator projekta, eno pise u tekstu. Ona je saradnik Gorana Đurovića iz PG i Centra za razvoj NVO za ovo podrucje, i on je pisao ovaj projekat. Svje je legalno, samo ispravka da radi besplatno.

  3. Nije apatija u pitanju. Jednostavno, svi znamo da pored skoro 1000 zaposlenih u raznim službama grada, vrlo malo novca ostaje za bilo što drugo osim za njihove plate i doprinose. Nekoliko smjena vlasti, a svaka nova vlast zapošljava oko 200 svojih partijskih drugova ili rođaka. Tako je kako je, ali nije apatija u pitanju, nego da se ne ljutimo i ne svađamo bez veze.

    37
    2

Ostavite komentar

*

code