Početna Kultura Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi obilježila 70 godina rada: Oslonac za...

Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi obilježila 70 godina rada: Oslonac za sve generacije

3

Povodom 70 godina rada JU Gradska biblioteka i čitaonica, u Dvorani Park sinoć je upriličena svečana akademija i poetsko muzički kabare “Da, to su bili dani”, kojima je obilježen ovaj značajan jubilej.

Foto: JU Gradska biblioteka i čitaonica HN

JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi proizašla je iz najstarije biblioteke u hercegnovskom kraju – Srpske čitaonice. U literaturi se pojavljuje 1850. godina kao godina osnivanja Srpske čitaonice, ali ovaj podatak nema uporišta u arhivskoj građi. Osnivačka skupština Biblioteke i čitaonice održana je 28. marta 1949. godine.

Hercegnovska bibliotečka djelatnost temelji se na IFLA/UNESKO-vom Manifestu za javne biblioteke, prema kojem „…javna biblioteka treba da bude suštinski elemenat svake dugoročne strategije u oblasti kulture…, kao lokalna kapija znanja, pruža osnovne uslove za učenje tokom čitavog života, samostalno donošenje odluka i kulturni napredak pojedinca i društvenih grupa…, obezbjeđuje pristup znanju, informacijama i proizvodima ljudskog duha, putem različitih izvora i usluga i podjednako je dostupna svim pripadnicima zajednice, bez obzira na rasu, nacionalnost, starosno doba, pol, vjeru, jezik, invalidnost, ekonomski i radni status i obrazovni nivo“.

Foto: JU Gradska biblioteka i čitaonica HN

Radi dostizanja standarda modernog bibliotekarstva slijedi modus vivendi svoje djelatnosti – ići u susret zahtjevima i potrebama korisnika i ne zaostajati za ubrzanim napretkom bibliotečke djelatnosti i novih tehnologija.

Predsjednik Opštine, Stevan Katić, između ostalog, govorio je o značaju biblioteke u eri digitalizacije, koja kako je rekao, uspijeva da održi interesovanje javnosti:

“Različitim događajima i osmišljavanjem sadražaja uspijeva da privuče i najmlađe čitaoce, da podsjeti koliko je nezamjenjivo osjetiti miris knjige i listove pod prstima. Ona je centar na koji se oslanjaju sve generacije, mjesto razmjene ideja, autora, susreta i čitalaca”, naveo je Katić.

Vd direktorka, Nevenka Mitrović, detaljno je pričala o istorijatu ustanove, navodeći aktivnosti koje su trenutno aktuelne. Uz to, informisala je i o svemu što je radoznalima dostupno za čitanje:

“Osnovni fond sadrži oko 54 hiljade monografskih, oko 69 hiljada jedinica serijskih publikacija. Zavičajna zbirka više od 6.200 monografskih, oko 5.000 jedinica serijskih publikacija, više od 116 hiljada jedinica press clipping”, precizirala je Mitrović.

Foto: JU Gradska biblioteka i čitaonica HN

Ipak, kako je dodala, posebnu pažnju posvećuju Zavičajnoj zbirci. Zavičajna bibliotečka zbirka Boke Kotorske osmišljena je da sabira, sistematizuje i bibliografski obrađuje pisano nasljeđe Boke Kotorske i stručnoj i naučnoj javnosti pruži mnoštvo informacija iz istorije, kulturne istorije, društveno-političkih prilika, demografije, pomorstva, djelovanja raznih udruženja, društveno-političkih organizacija i sačuvanih svjedočanstava.

“Biblioteka svoj znak prepoznavanja izgrađuje na zavičajnosti gotovo u svim segmentima djelovanja. Posljednje tri decenije u Zavičajnoj zbirci sabrano je više desetina hiljada jedinica bibliotečke građe – knjiga, časopisa, listova, naučnih I stručnih radova, novinskih članaka I drugog umjetničkog materijala”, kazala je Mitrović.

Odabir bibliotečke građe za Zavičajnu bibliotečku zbirku Boke Kotorske definisan je sljedećim kriterijumima:bibliotečka građa čiji su autori po rođenju Bokelji, bibliotečka građa koja se tematski odnosi na regiju Boke Kotorske, bibliotečka građa čije je mjesto izdanja na području regije Boke Kotorske i bibliotečka građa štampana u Boki Kotorskoj do 1945. godine.

U svečanom programu, priređen je muzičko poetski kabare – “Da, to su bili dani”, u kojem su nastupali Nebojša Dugalić, Boris Pingović , muzičari Nina Ćosić i Vojisalv Savić. Recitovani su stihovi Crnjanskog, Simovića, Vita Nikolića, Bećkovića, Kostića i drugih.

3 Komentari

  1. Pravilnik društva “Srpske čitaonice” u Herceg-Novom iz 1894. godine
    1.
    Društvu je ime: «Srpska Čitaonica», sjedište mu je u Herceg-Novome.

    2.
    Znakovi društva jesu:
    a) Austrijski trgovački barjak i crveno-plavo bijela srpska narodna zastava;
    b) Natpis na tabli: «Srpska Čitaonica», koja mora visiti na stanu društva s dvora.

    3.
    Poglavita je cijelj ovome društvu, da se čitanjem knjiga i novina, i prijateljskim sastancima poučava i obavještava o književnom i znanstvenom napretku, i dnevnim događajima političkim.

    4.
    Srestva, kojima društvo tu cijelj postizava, sastoje se iz dobrovoljnijeh priloga, iz priloga članova utemeljača, koje članovi društva namjenjuju, i iz članarine.

    5.
    Zvanični jezik «Srpske Čitaonice» u Herceg-Novome je srpski sa ćirilskim slovima.

    6.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code