“HLJEB SA 9 KORA” I DALJE NAJPRIVLAČNIJI ZA RIŠNJANE

“HLJEB SA 9 KORA” I DALJE NAJPRIVLAČNIJI ZA RIŠNJANE

161
0
Podijeli

risnjanska prica 1Iako pjesma Duška Milovića kaže “Nije lako biti pomorac” mladi Rišnjani se veoma zanimaju i danas za pomorksi život.Tako i nastavljaju pomorsku tradiciju ovog kraja.

To jeste “hljeb sa devet kora”, ali puno je djece koja pohađaju Pomorsku školu na nautici i mašinskom odjeljenju i fakultet u Kotoru, kaže nam kap. Branislav Kordić. On je bio jedan od učesnika u programu nazvanom “Rišnjanska priča” u šoping centru “Kamelija” i govorio je o istoriji pomorstva u ovom najstarijem naselju u Boki, iz II vijeka prije nove ere.
risnjanska prica 3– U Risnu danas imamo 18 zapovjednika, imamo i dva stara kapetana, puno oficira sa položenim kapetanskim ispitom, popriličan broj upravitelja i oficira stroja sa prvom klasom, pomoćnog osoblja. Bio bi veoma obiman posao da se napravi evidencija svih pomoraca, ali parktično u Risnu nema kuće da nema bar jednog pomorca – priča nam Kordić.
Tradicija pomorstva u Risnu traje od ilirskog doba, grčkog, mada ne toliko turskog kao u vrijeme Mletaka, kada je postojao veliki broj kapetana, brodovalsnika. Kasnije u 19. vijeku bilo je 48 kapetana duge plovidbe, 20 obalne i veliki broj pomoraca.
– Tokom 20. vijeka isto je bio zavidan broj kapetana, a pojavom parobroda javljaju se i strojari. Tako da imamo Jovanovića, koji se pojavljuje kao prvi upravitelj stroja iz Risna. On bi bio rodonačelnik strojara.
Nekada je Crna Gora imala preko 50 brodova u Prekookanskoj barskoj plovidbi i kotorskoj Jugooceaniji, a danas Crnogorsku plovodbu čine samo dva. No, Kordić vjeruje da je to tek početak obnavljanja naše flote i da će naši pomorci zarađivati hljeb na domaćim a ne na stranim brodovima, kako je to uglavnom posljednjih godina.
risnjanska prica 2– Ja sam preko 30 godina radio na stranim kompanijama, od trećeg oficira do inspektora sam stigao. Čitav svoj radni vijek sam proveo vanka, osim prve tri godine kada sam plovio na Jugooceaniji. Ali sad opet radim na Crnogorkskoj plovidbi – kaže zadovoljno kapetan Kordić. On smatra da sidrište luke Risan treba opredijeliti samo za bijelu flotu, za manje putničke brodove i jahte. Luka bi sa jedinstvenim urbanism jezgrom i zaleđem mogla postati pokretač ponovnog razvoja Risna, mjesta koje ima samo 2.300 stanovnika. Nekada, u vrijeme kraljice Teute, bilo ih je preko 10 hiljada.
Rišnjani su, podstaknuti svojim Udruženjem žena, oživjeli stare i nove priče ovog grada ukazujući na njegove vrijednosti, arheološka nalazišta, znamenite Rišnjane, poput dobrotvora Vasa Ćukovića, na svečanosti i običaje. Izložili su samovare, ikone, sablje, nošnju, a sve su začinili dobrom pjesmom i pravim šugom,risanskim priganicama, roštulama, poznatom tortom (od badema i oraha, bez brašna) “Noć I Dan”. Dominirala je izložbenom stolu na gvantijeri s voćem, pored prepunog i ukrašenog konjestra.

Picerija i restoran

risnjanska prica 5risnjanska prica 6

risnjanska prica 4

Reklama

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code