INICIJATIVA ZA PODIZANJE SPOMEN OBILJEŽJA HERCEGOVAČKOM VOJVODI LUKI VUKALOVIĆU

INICIJATIVA ZA PODIZANJE SPOMEN OBILJEŽJA HERCEGOVAČKOM VOJVODI LUKI VUKALOVIĆU

126
0
Podijeli

Skupštinskom Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, uskoro će stići nova inicijativa Saveza boraca NOR-a Herceg Novog za postavljanje spomen obilježja Luki Vukaloviću, hercegovačkom vojvodi.

U posljednja tri mjeseca ovo je treća inicijativa koja je pokrenuta, nakon one za davanje imena Jovanke Broz jednoj od ulica u Igalu, kao i za podizanje spomen obilježja Zuku Džumhuru u Herceg Novom.
Da bi neka od njih dobila “zeleno svjetlo”, sekretar Sekretarijata za društvenu djelatnost, Vladimir Žutković podsjeća da svi predlozi i inicijative takve vrste idu prvo Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova. Onda se pravi plan i program o podizanju spomen obilježja za tekuću godinu, dostavlja radi saglasnosti Ministrastvu kulture, a na kraju odbornicima. Dok se ne ispuni zakonska procedura ne želi da komentariše niti jedan predlog, pa ni boračke organizacije.
Inače, ime Luke Vukalovića, rođenog u Zupcima, već ima Njivički put. Vukalović je bio je vođa srpskog ustanka u Hercegovini od 1852 – 1862. On je u Trebinju izučio puškarski zanat i neko vrijeme se bavio njime i u Herceg Novom.
U doba Omer-pašine akcije protiv Crne Gore vratio se 1852. u rodni kraj, gdje je izabran za plemenskog glavara i kapetana. Kad je Omer-paša u martu 1852. naredio da se od hercegovačke raje oduzima oružje, oduprli su se krajevi u kojima je Vukalović bio glavar. Otpor protiv predaje oružja, doveo je do manjih sukoba između Hercegovaca i Turaka, što je značilo uvod u ustanak, iza kojega je od početka stajao Vukalović.
Do ustanka je došlo u zimu 1852/53. Kako je istovremeno došlo i do akcije Turaka protiv Crne Gore, borila su se istočno-hercegovačka plemena uz Crnogorce.
Ustanak se rasplamsao u decembru 1857, kad je i knjaz Danilo počeo da podržava ustanike ogorčen na Portu zbog njene izjave na Pariskom kongresu 1856. da Crnu Goru smatra djelom svoje teritorije.
Poslije bitke na Grahovcu 1. maja 1858, kada su Crnogorci i hercegovački ustanici porazili Turke, knjaz Danilo je imenovao Vukalovića za vojvodu Zubaca, Kruševice, Dračevice i Sutorine, gdje je obrazovao neku vrstu autonomne uprave.
Porta, natjerana tim porazom na popuštanje, provela je razgraničenje sa Crnom Gorom, a time priznala samostalnost Crne Gore.

SPOMEN PLOČA LEOPOLDU MANDIĆU U OVOJ GODINI

Na pitanje šta je sa postavljanjem spomen ploče svecu rođenom u Herceg Novom Leopoldu Mandiću, Žutković kaže da ne vidi razlog da se to ne okonča u ovoj godini.
Odbornici su donijeli odluku, saglasnost Ministarstva je dobijena 3. septembra, tako da se može očekivati postavljanje u toku 2014 godine – siguran je Žutković.
O ovom predlugu odbornici su raspravljali u septembru prošle godine kada je konačno dobio podršku većine u vladajućoj koaliciji i to bez mnogo polemike, za razliku od 2005. kad su neki čalnovi SNP-a bili kategorični u stavu da ovaj svetac ne zaslužuje takvu počast od Herceg Novog.
Jedan od odbornika Socijalističke narodne partije, Velimir Vlaović tada je čak doveo u sumnju rođenje Leopolda Bogdana Mandića 12. maja, koji se poklapa sa rođenjem pravoslavnog sveca Vasilija Ostroškog. Ustvrdio je da to nije slučajno, nego da na taj način «Vatikan i katolička crkva žele da ostvare svoj uticaj na ovim prostorima».
Podnosilac inicijative iz Građanske partije, Goran Skrobanović morao je čak da izvadi i rodni list Svetog Leopolda.
Pri nedavnoj zvaničnoj posjeti predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića Vatikanu, gdje se sastao sa poglavarom Rimokatoličke crkve papom Franjom, spomenut je i Sv Leopold Mandić.
“Iz Crne Gore je i jedan veliki i vrijedan svetac – Leopold Mandić, koji je promovisao dobre veze pravoslavlja i katoličanstva, odnosno bio veliki ekumenista i život posvetio pomoći slabim i siromašnim. Leopold Mandić je svetac koji se u Vatikanu veoma poštuje i čije se porijeklo iz Crne Gore veoma uvažava”, kazao je predsjednik Vujanović.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code