Istraživanja Dr Borisa Ilijanića: Herceg Novi osnovan prije šest vijekova, ali „leži“...

Istraživanja Dr Borisa Ilijanića: Herceg Novi osnovan prije šest vijekova, ali „leži“ na ostacima antike

4552
8
Podijeli

Tragovi starih civilizacija, s počeka naše ere, na lokalitetima Starog grada Hreceg Novog i šire, do kojih je u svojim istraživanjima došao arhitekta doc. Dr Boris Ilijanić, za njega su bili veliki izazov, a za laičku i stručnu javnost predstvljaju veoma intrigantna otkrića.

Dio onoga do čega je posljednjih godina došao ovaj Novljanin, biće predstavljeno sjutra veče u Galeriji Josip Bepo Benković, na izložbi,  pod nazivom “Herceg Novi, STARI GRAD Urbani razvoj kroz vijekove”.

Zanimljivom  prezentacijom interdisciplinarnog istraživanja prostora Herceg Novog i njegovog Starog grada, Ilijanić ukazuje na postojanje naselja od antičkih vremena, premda se korijeni Herceg Novog, odnosno njegovo osnivanje vezuje za 1382. godinu. Uoči sjutrašnje izložbe evo kratkog razgovora sa doc. Dr. Borisom Ilijanićem:

 Šta su obuhvatala Vaša istraživanja i što je bio njihov cilj?

„Izlozba je sublimacija i sinteza dugogodišnjih istraživanja prostornog i urbanig razvoja Herceg Novog. Takva istraživanja, uvijek dovode do novih saznanja i činjenica o našem gradu. Utvrđuje se istorijski i urbani kontinuitet od najranijih vremena.”

Koje su to stručne i naučne činjenice do kojih ste došli istraživanjem i kako one dalje mogu da se koriste?

„Izazov je bio, odgovoriti na pitanje, kako je moguće u ovakvom, našem povoljnom ambijentu prostora, kao i njegovom vijekivnom potencijalu, nije bilo naselja prije 1382. godine, a koja se smatra osnivanjem Herceg Novog.

Naravno, tu su osvježeni zaključci ranijih istraživanja o prisustvu grčke antike, Ilira, pa do prisutnosti rimske uprave. Dakle, taj Genius loci je potvrđen neistraženom lokacijom Rimske stanice Resinum, u ataru sela Čenići u Sutorini, antičkim, Rimskim lokalitetom u Ribarskoj ulici u Igalu, kao i kulom Rondelom, u moru, kod “Vojničkih banja” u Herceg Novom. Upravo ova kula odražava, jednu poziciju Rimskog TRAIECTUS-a na via Adriatica ka Viciniumu/Bigova, Budvi, Ulcinju i Skadru.

Valorizacijom ovih kulturnih dobara, te njihovo postavljanje na mapu lokaliteta, naročito Resinuma, za kojim se traga još od Evansa, i koji se nonšalnanto miješa sa Rizinium-om/Risan, može uticati na specifičnu ponudu grada i regiona u edukativnom, istraživačkom i turističkom smislu.”

Kako se nalazi  do kojih ste došli mogu valorizovati i zaštiti? Da li uopšte imamo kapaciteta za to kao lokalna uprava, država ili neka treća institucija?

„Mislim da je potrebno poštovati zakone koji regulišu ovu oblast. Nadam se da će lokalna uprava, kao i država, pa potom i šira naučna javnost prepoznati vrijednosti, te čak uz pomoć EU fondova “otvoriti” ove lokalitete opštoj turističkoj ponudi. Svakako, nadam se da bi ovo mogao biti i izazov mladim generacijama istraživača, da nastave rad na ovim lokalitetima. Jedino samoodrživo kulturno dobro ima šansu da “preživi” i da se sačuva u vremenu. To može da donese veliki prihod, ali mi još nismo obezbjedili  novac  ni da očistimo zidine od korova a kamo li više.”

U kakvom je stanju Stari grad kao zaštićen spomenik kulture? Znamo da je 1987. Naparvljen  kompletan projekat rekonstrukcije i revitalizacije gradskih zidina i bedema. Bila je predviđena mogućnost ulaska  kod Mezalune, na obali, šetnja do Potkovičaste kule, ali od toga i mnogo čega  još ništa.

„Velika je sreća da je Stari grad na reljefnoj konfiguraciji kakva jeste, jer ona ne omogućava kolski saobraćaj. Mislim da je zbog te “nepogodnosti” izbjegnut investicioni bum iz ranijeg perioda.

Ipak, bilo je neprimjerenih građevinskih zahvata, no ne u tolikoj mjeri kao u nekim drugin sredinama. Stari gad je sačuvao svoj urbani milje, fortifikacije sa bedemima i sl. U toku je izrada Studije zaštite graditeljskog nasljeđa u Starom gradu, koju radimo sa Fondacijom Petrović Njegoš, i ona će, uz pomoć vrhunskih francuskih stručnjaka, dati presjek kroz aktuelno stanje. Dokumentaciona osnova, projekti za Stari grad postoje, a ovo je treća studija koja se bavi ovom temom.”

U kojoj mjeri i gdje je Stari grad narušen divljom gradnjom ili devastacijom prostora?

„Za to nemam mjerodavne podatke, ali je sigurno da je Stari grad, devastiran, neodržavanjem, zarastao u korov, neočišćenih zidina i slično. Funkcionalno neiskorišten prostor, naročito Donji trg. A, ima potencijala“.

Izložbu “Herceg Novi, STARI GRAD Urbani razvoj kroz vijekove” će u 21 h otvoriti arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. Posjetioci će moći da je pogledaju do 13. juna.

8 Komentari

  1. Bravo Ilijanicu. Znam da si bio “zaduzen” Starim gradom kako bi se kod sanacije poslije zemljotresa sacuvala autenticnost. Tadasnji “oci” su uspjeli samo da promjene licni opis objekta u kome se danas nalazi Radio Novi ( uklonjene vanjske skale i podesti ) a danasnji (juceranji) su uspjeli da ruskom tajkunu obezbjede nadgradnju ex Doma JNA i tako onemoguce pogled na more.
    Ne znam sto ce obuhvatiti nova studija o Starom gradu ali molim te urgiraj da se “Kalalonga” poploca i ukloni visak poklopaca sahtova kao i postavljeni klima uredjaji na fasadama prema ulici (pogledaj klimu vs Stambenog).




    2



    1
  2. Konacno postaje jasno da je Tvrtko epoizoda u trajanju Novog sve sa njegovom odlukom o osnivanju i odlukom , sedam mjeseci kasnije, a raspustanju grada i solila. Anticki i paganski korijeni Novoga i Boke su civlilizacijska vertikala koja je sistematski sklanjana iz strucnog i kolektivnog sjecanja. I pokojni Iso Pusic je pisao i govorio o tome ali je perfidno ucutkivan a arte fakti sklanjani. Ovdje je istorija , manipulativno, vrijednovana od 14. vijeka, s posebnim osvrtom na kraj 19. vijeka. A ono sto je bilo prije kao da nije ni bilo. Bravo Ilijanicu!




    17



    2
  3. Samo li znate da laprdate. Podjite na izlozbu, pogledajte sta je covjek uradio, porazgovarajte malo sa ljudima koje tamo nadjete, pa onda pravite zakljucke i komentarisite!
    Zao mi je sto necu biti u mogucnosti da licno odem.




    10



    1
  4. Prisjetite se i upoznajte javnost sa objavljenim radovima na ovu temu. Recimo za početak apsolvirajte istraživanja i teorije uvaženog Borisovog kolege po struci i našeg dugogodišnjeg sugrađanina,na žalost svih nas sada pokojnog arhit. Marina Đurašina. Sjajan čovjek, izuzetan intelektualac,koji je svojevremeno uvažavajući istraživanja Salinasa Prajsa u Gabeli, komparativnom metodom ( koristeći se rasporedom toponima ) sve locirao U Boku.Risan, Plava špilja, Herceg Novi,Sutorina. Čak je raspolagao i sa opipljivim arheološkim artefaktima. O tome postoje pisani tragovi , a i dokumentarni video zapisi u TV arhivima. Pokušajte saznati ponešto i o istraživanjima iz Ex YU projekata u kojima je takođe bio uključen naš sugrađanin Mr arheol. Ilija pušić ( Rimski put ili cesta ) i td. Pozdrav za sve.




    12



    1
  5. Bilo njegovo ili ne, prva je osoba koja je zapravo sabrala sve istorijske i graditeljske podatke Herceg Novog prije cetrnaestog vijeka. Dosad licno nisam cuo da je neko nekakav slican poduhvat napravio, ispravite me ako grijesim…




    27



    10

Ostavite komentar

*

code