Početna Oko nas Dubrovnik Kako tvrđava na Prevlaci postaje Muzej austrougarske ratne mornarice

Kako tvrđava na Prevlaci postaje Muzej austrougarske ratne mornarice

35

Radovi u sklopu I faze obnove „austrougarske“ tvrđave na Prevlaci, koji su počeli 2019.godine u januaru, zbog korone i nedostatka novca su stali, ali samo privremeno, javlja Dubrovniknet.Hr. U njenu obnovu do sada je uloženo 6 miliona kuna, a u Društvu prijatelja dubrovačke starine i Općini Konavle za nastavak radova očekuju podršku Vlade kao i sredstva koja vjeruju da će dobiti iz EU fondova.

Foto: DubrovnikTVnet Dubrovnik

Tvrđavu je na upravljanje od 20 godina dobilo Društvo prijatelja dubrovačke starine, a sporazumom sa Općinom Konavle obavezalo se na njeno uređenje te otvaranje Muzeja austrougarske ratne mornarice, čime će tvrđava prvi put imati civilnu namjenu. Prema projektnom zadatku jedan dio tvrđave služio bi za izlaganje zbirke predmeta Austrougarske ratne mornarice, drugi dio za prikaz važnih događaja u pomorstvu iz Prvog svjetskog rata, od Viške do Otrantske bitke i nekih drugih događaja, a treći dio bi bio za akvarijum, restoran, kafić, suvenirnice, vidikovac.

Rekonstrukcija i uređenje zahtijevaju sredstva EU fondova, a hrvatska Vlada prihvatila je zahtjev DPDS da se objekat proglasi projektom državnog značaja, priča za Dubroniknet.Hr, predsjednik DPDS, Niko Kapetanić:

„Naš dio posla ćemo odradit zajedno sa Općinom Konavle, očekujemo nastavak podrške Vlade. Iznosi su preveliki. Mi to možemo sami obnoviti, ali za 15, 20 godina najmanje. Ali naša procjena je da je trošak obnove same tvrđave jednak trošku komunalne infrastrukture da bi dobili građevinsku dozvolu i mislimo da bi Vlada mogla stati iza toga. Mi smo u fazi izrade projekta, a da bi bio završen treba dobiti građevinsku dozvolu, a za njeno dobijanje moramo proširiti obuhvat radova. Dakle, od države moramo dobiti još jedan dio zapadne tvrđave da bi se svi uslovi zadovoljili“, pojašnjava Kapetanić.

Predsjednik DPDS kaže da je riječ o poljoprivrednom zemljištu koje mora biti pretvoreno u građevinsko zemljište i županija Dubrovačko-neretvanska radi na tom planu, ali nije mogao precizirati kada će to biti gotovo. Apelujuje na nadležne da se radovi ubrzaju.

Bogate zbirke za Muzej

On je istakao da već posjeduju jednu austrijsku zbirku vrijednu preko pola miliona eura, koju stalno dopunjuju i čekaju da je „unesu“ u tvrđavu. Zbirka od 500 predmeta već je nabavljena i pohranjena u depou, a tu su brojni eksponati od kompasa s brodova i posuđa za jelo, do pušaka, sablji, odjeće, odnosno odora ratne mornarice… U zbirci su i razne druge memorabilije, odlikovanja, ordeni, značke i slično, a bogata zbirka sadrži i predmete sa krstarice SMS Saida koja je sudjelovala u Otrantskoj bitki.

Foto: DubrovnikTVnet Dubrovnik

Osim toga, nabavljaju i topove, kao što je jedan iz 60ih godina sa austrijske krstarice. „Naša je misija da se ovdje ne zvecka oružjem, već samo da prikažemo kako je sve izgledalo. Nijedan od njih neće moći da puca jer su to muzejske stvari“, istakao je Kapetanić.

„Mi se borimo za svaku granatu, čauru koja je bila na brodovima Austrougarske mornarice, konzerviramo je, uređujemo da je ovdje izložimo. Planiramo ovdje osim većih topova možda napraviti maketu 1:1 hidroplana. Austrougarska ratna mornarica imala je svoju avijaciju.

Novljanin najbolji pilot

“ Najtrofejniji pilot koji je najviše oborio italijanskih aviona bio je iz Novoga, katolik, roditelji su mu bili Irci (Gotfrid fon Banfild, Herceg Novi, 6. februar 1890. – Trst, 23. septembar 1986., najuspješniji austrougarski mornarički vazduhoplovni pilot u Prvom svjetskom ratu, poznat pod imenom „Tršćanski orao“). On je tu rođen i smatrao se Hrvatom, a tada je Herceg Novi imao 90% Hrvata po popisu, ali ne bih time licitirao“, kazao je Kapetanić.

Od Banfilda u DPSDu posjeduju njegovu kapu, gornji dio uniforme, paradnu sablju, dvogled sa zabilješkama….

“Nije autsrougarska tvrđava”

Kapetanić je kazao da su u Društvu mišljenja da je riječ o dubrovačkoj, hrvatskoj i evropskoj tvrđavi, a ne o austougarskoj kako to mnogi tvrde, navodeći da postoji više važnih razloga za njenu obnovu: kulturno istorijski, politički i ekonomski:

„Kad govorim kulturno povijesni, mi se jednim dijelom vraćamo u srednjeevropski krug, jer cijelo vrijeme govorimo da smo na Balkanu i u Srednjoj Evropi, pa je ovo komponenta kojom se vraćamo u Srednju Evropu i Balkan. Od 1102. bili smo u savezu sa Ugarskom, od 1527. – 1918. sa Austrijom i svim tim zemljama…. Važni dijelovi Austrougarske su danas u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni… Dakle ovdje se mogu spojiti naši susjedi sa istoka i zapada i zar to nije dobar politički razlog da sjutra predsjednik države, Vlade dođe sa svim tim ljudima?“, obrazložio je Kapetanić.

Sve veća psojeta tvrđavi

On je podsjetio da kod tvrđave svake godine dolaze kolone auta iz Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Italije i ostalih zemalja i otvaranje muzeja mornarice i uređenje tvrđave bilo bi „Meka i Medina“ za tu vrstu turizma, smatra Kapetanić. Dubrovnik ima hotele, kockarnice, istorijsku komponentu, ali ovo je komponenta za šire, za čitavu Evropu:

„Takav jedan muzej otvara nam mogućnosti za razvoj kraja i gospodarski je jako značajan. I danas ljudi i turisti iz Boke kotorske dolaze da vide, pitaju kad će, treba im kulturni sadržaj… Mi ovdje nudimo artefakte austrougarske ratne mornarice, sa restoranom, kafićem, sa par specijalizovanih suvenirnica i kasnije prostorm za igru za majke sa djecom“, naveo je Kapetanić.

Ovakva investicija će najistočniji dio Hrvatske, odnosno Konavala i Dubrovačko-neretvanske županije preporoditi, smatraju u Društvu. Ono vodi takvu politiku da zapošljava samo domaće radnike, pa će tako na tvrđavi raditi stanovnici najbližih sela, kazao je ranije Kapetanić.

Lasić očekuje sredstva EU

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić kazao je za HRT1 da će aplicirati i dobiti sredstva da bi se završio cijeli projekat:

“Predviđamo da će to biti iznos od preko 100 miliona kuna”, kazao je Lasić.

U turističkom smislu to je i te kako značajno za Dubrovnik, ne samo za Konavle, ali naročito za Konavle jer je taj južni dio, uslovno rečeno, slabije razvijen, dodao je Lasić.

Tvrđava ima 6 spratova, 40 kazamata i 4 terase. Građena je od 1850. do 1853. godine, a uz Mamulu i Arzu, jedna je od tri tvrđave koje su štitile ulaz u Boku.

Ministar Radulović: “U vazduhu visi” neriješeno razgraničenje dvije države

Ne zanemarujući ovu vrijednu diverzifikaciju nekadašnjeg odbrambenog fora u turističke svrhe, u “vazduhu visi” neriješeno imovinsko pravno pitanje Prevlake između Crne Gore i Republike Hrvatske, iako privremeno rješenje od 2002.godine za sada funkcioniše besprijekorno, kazao je nedavno za TV Vijesti u emisiji “Načisto”, ministar vanjskih poslova, Đorđe Radulović.

Naime, Crna Gora i Hrvatska imaju različito viđenje “tačke sporenja”, a da bi se za rješavanje pokrenula arbitraža, neophodno je usaglasiti što je predmet spora, istakao je Radulović:

“Hrvatska protokolom smatra da Prevlaka kao teritorija ne treba biti predmet spora i da je moguće pričati samo o razgraničenju na moru. Dok Crna Gora predmet spora doživljava i kao teritorijalno pitanje Prevlake i to je jedan od razloga zbog čega ne možemo da idemo na arbitražu. Ona može da se uspostavi tek kada dvije strane potpišu saglasnost da će da poštuju odluke arbitraže, da ne postoji “ja neću, ti hoćeš”. Moramo imati zajednički što je sporno”, kazao je Radulović.

On je predložio formiranje interresorne komisije, koja će pored Ministarstva vanjskih poslova imati I ljude iz Ministarstva ekonomije, kapitalnih investicija, pravde, MUP-a, ali i nezavisnih eksperata koji poznaju pomorsko i međunardosno pravo. Crnogorska i hrvatska komisija nijesu se prema njegovim riječima sastajale posljednjih 5 godina.

Na Prevlaci su do 2002. godine boravile snage Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Izvor:Dubrovniknet.hr, HRT1,TV Vijesti

Foto/video:Dubrovniknet.hr, HRT1

35 Komentari

  1. Da li neko od komentatora konsultuje nase i inostrane arhive.
    Tu se moze sve pronaci.
    Ovako svako sebi daje za pravo da “kroji” kako mu licno odgovara.
    Jedino istorijski provjerene cinjenice mozemo prihvatiti.

  2. Interesantno koliko ljudi znaju malo o istoriji, pa Herceg Novi je imao vise perioda vlasti, Turci 200 godina, Austrougarska 100, Venecija stotinjak godina, Rusija par godina, Kraljevina Srbija dvadesetak i svi su oni nešto ostavili iza sebe, da bi zadnjih 70 i kusur godina mi mislili kako su ti periodi bili “beznačajni”, pa i ta Spanka vladavina od godinu dana je nešto ostavila iza sebe. Obnavljanje tih fortifikacija to je ekstremno atraktivno za turiza, ne ovaj koji se ovdje praktikuje. Sta nekome nije palo recimo Spanjolu uredit kako treba, pa i Kanli Kula je problem, vjerojatno se ceka da se raspukne ko Citadela i klizne. Ovo je svakako izuzetno dobra vijest. Sta se tice rješenja granice, da nema dobrog dogovora, ni jedan kruzer ne bi mogao uci u Boku. To ce se rijesiti, mozemo se samo diviti Konavljanima, vec su obnovili i Soko Grad, a sta je ovdje obnovljeno od kulturnog nasljedja.

    10
  3. Evo istrasžio sam: Dubrovnik se proširio na Konavle do 1426, a osvojio je Sutorinu između 1451-54, Prevlaka je dakle od prve polovine 15. vijeka dubrovačka. Po venecijanskom osvajanju H.Novog, karlovačkim ugovorom 1699. Dubrovnik ustupa Sutorinu Turskoj za granični tampon (kao i Neum). Bečki kongres 1814. odobrava Austriji Dalmaciju, Dubrovnik i Boku. Berlinski kongres 1878 odobrava Austriji okupaciju Bosne i Hercegovine – time i Sutorinu. U Državi SHS 1918-1929 Prevlaka pripada oblasti Dubrovnik, Sutorina Mostaru i H.Novi oblasti Zete. Po uspostavljanju jugoslovenskih banovina Zetska banovina zahvata do Neuma, a BiH su razdijelljeni tako, da Sutorina i Kruševice pripadnu srezu Kotor. Sutorina dakle nije novska tek poslije drugog svjetskog rata, a Prevlaka je otpala od Durovnika samo pod italijanskom i njemačkom okupacijom. Raspadom Jugoslavije, a po međunarodnom zaključku ostalo je ovo razgraničenje. Posebno Mamula: katastarsdki je do 1945. vođena u Dubrovniku, ali od toga nije pravljeno pitanje. No 2015. pokrenuto je pitanje Sutorine u Sarajevu, ali najzad sa zakljućkom njihove Ustavnopravne komisisije, da to treba završiti tačkom.

  4. Prevlaka otkupljena , od privatnika , znaci dobili su pare vise njihova nije, automatski nemaju pravo potrazivanja . Kraj. Vodovod placali nasi roditelji , svaki mjesec im se odbijalo od plate. Nema niko kuci da malo pokrene ta pitanja , medju medjunarodnim sudom , pa se ne bi vise o tome raspravljalo. Naravno da su tvrdjave napravljene da bi stitile ulaz u svjetski biser Boku Kotorsku. Potpuno je normalno da tako i ostane , da Prevlaka , kao sto bi svukuda u normalnom civilizovanom svijetu i bilo , ostala pripala kome nego Boki Kotorskoj biseru Jadrana , Hrvatska s duznim postovanjrm , nema nikakve teritorijalne interese sto se Prevlake tice . Otkupljeno zemljiste ,koje treba da pripadne Boki Kotorskoj. A bigami Boka Kotorska ima veliki interes po pitanju teritorijalnog interesa . Ovo bi vam bilo isto kao kad bi na vasoj kuci skinuli ulazna vrata ,blokirali vam ulaz i oduzeli vam pravo koriscenja ,prolaza, ulaza i sva ljudska prava , koja vam u civilizovanom svijetu pripadaju. Malo samo razumijevanja gospodo . Ipak je to placeno , otplaceno. Treba vrata na kucu vratiti i onda ce se moc i otvoriti . A kuca nije tijesna , nikad ni bila svi vi to vrlo dobro znate. Hvala bogu evo se posjecujemo , daj boze da bude kao sto je nekad bilo , Konavoke na novsku pjacu . To je ono sto spaja ovu sredinu i ove ljude . Samo razum nek preovlada i sve ce se zavrsiti.

    10
    6
  5. “On je tu rođen i smatrao se Hrvatom, a tada je Herceg Novi imao 90% Hrvata po popisu, ali ne bih time licitirao“, kazao je Kapetanić.
    Ivi Andrić je rođen u hrvatskoj porodici i katolički je kršten, ali se potom “podrugojačio”… O tome se ni u Srbijini u Herceg Novom uopšte ne diskutuje…

    7
    3
    • nema sta mnogo da se diskutuje, ivo je imao jasnu poruku po pitanju nacionalnosti.

      a nije bilo sramota nekad biti ni hrvat pravoslavac

      5
      1
  6. Bilo sto je bilo ajde da vidimo sto ce biti!
    Konavljani i Bokelji su uvijek bili oslonac jedni drugima cak i citava Dalmacija!
    Boka je i kao pravoslavna opstajala pod patronatom Dubrovacke Biskupije.
    Hercwgovina bilo Srpska ili Hrvatska ili Muslimanska he uvijek bila taj ratnicki i razaracki hercegovacki mentalitet!centralna Hrvatska isto kao i Centralna Srbija…
    Sve su to mentaliteti…
    Ali samo je jedan jadranski duh ,okupan pjesmom i suncem ,zaliven vinom od Ulcinja do Trsta…
    A pogotovo nasa mila Boka i Konavle…

    17
    4
  7. Zemljoknjizni vlasnici zemlje na Prevlaci su Hrvati.Vojske su dolazile ,koristile teritoriju,odlazile….kao i kod nas-placale zakup vlasnicima i koristili, kad su napustili, vlasnici su usli u posjed. O komentarima ne bih jer…..dragim komsijama zelim puno uspjeha u daljem radu na navedenom objektu.

    20
    5
  8. Hajde, hajde… Svako ima pravo da priča šta hoće po cenu da ispadne glup.
    Da nije rekao to što je rekao, ja ne bih znao ko je i kakav je gospodin Kapetanić.

    26
    15
    • Koja istorijska priča /falsifikati umotani u providni celofan/.
      Kaže saveznici Austro ugari, Italijani a zna se da su bili sluge i konjusari /saveznici su u Istoriji bili samo Hitler ovoj Njemackoj /.
      90% Hrvata u HN prije stotinak GODINA!?
      I tako dalje, Ispriča čovjek, vjerovatno misli da smo maloumni.

      22
      12
  9. U vazduhu visi razgranicenje, a oni ulazu milione u rekonstrukciju, ko koga sprda ovdje, a i novi granicni prelaz uredjen, da ga ne misle micat?

    49
    7
  10. Pitanje za ministra: Da li u privremenom rjesenju pise da se na Ostroj postavi sahovnica , mislim da ministar pojma nema o Prevlaci, a I prije njega su bili gomila bezveznjaka I amatera pa nije cudo da Hrvati kontrolisu Prevlaku dok ministar kaze da je to besprekorno.

    40
    7
    • Onomad prilikom “rata za mir” u Podgorici su miješani istorijski pojmovi tivatske Prevlake sa geografijom ove. Pa je raskubljen Arhiv HN, ne bi li se ipak tako nešto i ovamo našlo. Bez sreće i za ovog novoekspertskog ministra.

  11. Ne znam što je pobuna za kockarnicu.Blizu mora .Ono što si stekao sad si izgubio , pa pravo, “buć po sred plavog jadrana.Osim toga i kockarnice Monaka viďite đe se nalaze.

    13
  12. Ne znaju Hrvati ništa.To su trebali prodati ili iznajmiti na99 god,kao mi Mamulu i pare odmah preko granice,a na Prevlaku niko da ne smije privirit od mještana,samo svjetski džet set.Kur.e i političari

    37
    4
  13. Prevlaka je od srednjeg vijeka dubrovačka teritorija – zajedno i sa Sutorinom. Samo, poslije venecijanskog osvajanja H.Novog, Sutorina je ustupljena Turskoj – granični tampon kao i Neum. Sutorina je bila hercegovačka teritorija i do oko 1930. godine, kada je postala hercegnovska. Prevlaka, sa svim Konavlem, ostala je dubrovačka – istorijski tu nema diskusije. Novo je samo morsko razgraničenje po međunarodnom pravu. Punta Oštra doduše pripada fortifikaciji Boke, ali to nema veze sa teritorijalnim pravom. No jednako je sofisticirana ideja, da to ne bi bila austrougarska tvrđava – čija je onda istorija sveukupne fortifikacije, sada na crnogorskoj teritoriji? Hrvati imaju samo tu jednu tvrđavu. No za pozdraviti je, da se pretvori u muzej austrougarske mornarice. A to opet doseže do Venecije, jer je glavna baza prenešena u pulu tek poslije revolucije u Veneciji 1849-49. A dodatno onda i u Boku – odnosno u Tivatski zaliv. Ali tu je od toga jedva što ostavljeno – porušena je i torpedo-Lansirna – a torpedo je austrijski pronalazak! Time smo se iskljućili iz tog novog muzeja – u Hrvatskoj.

    32
    4
    • Konavljani smislili, da Oštra i nije austrijska, nego međunarodna, pa neka internacionalni turizam navali u muzej austro-ugarske mornarice. A mi bez iđe išta od austrijske baze, a turistički tek sa ovo Rusa. Pa evo ideja: Bila je tu ruska flota za vrijeme Napoleona i pošla je ća ne ostavivši ništa. Pa da skalupimo nekakav muzej ruske mornarice – a imamo i crnomorskog admirala Vojnovića iz Novog. Nego đe? Pa recimo tamo prekoputa Oštre – na Arzu.

    • dubrovnik nije imao teritorijalni suverenitet nad sutorinom u najmanju ruku od osnivanja herceg novog do dolaska mlecana, a ni onda. diskutabilno je sta je bilo ranije.

      1
      1
  14. Kako funkcionise besprijekorno.Nase komsije Prevlaku koriste i rade sto posto kao svoju teritoriju,a mi ne smijemo pric na dvije milje.Kakav je to sporazum.Dok je bio Kfor i Unprofor,tada bi se moglo rec,da se ceka rijesenje spora.

    25
    12
  15. To se od Hrvata moglo očekivati. Državu su dobili tek po raspadu Jugoslavije, u čemu su zdušno učestvovali odmah poslije ujedinjema u Kraljevinu SHS 1 decembra 1918 god. Do tada ste g. Kapetanoviću bili pod Austrougarskom, doduše bila je i Boka Kotorska, ali Bokelji ne bi na svojoj teritoriji otvarali ratni muzej svojih okupatora. I na kraju g. Kapetanoviću, u Herceg Novom nikada Hrvati nijesu bili većina. To što uvijek imate pretenzije da stavite šapu na Boku. Naglašavate “da ne buh time licitirao”, a cijela vaša priča odiše licitiranjem.

    56
    42
      • Kralj Srba ,Bosne i Primorja Stefan Tvrtko osnovao je Herceg Novi 1382 da bi parirao Kotoru i Dubrovniku a i zbog solila u Sutorini , Sutorina je tada pripadala H.Novom,
        dubrovcani su imali Solanu u Stonu koju su napravili Nemanjici a i osnovali i ozidali Ston , kasnije prauzeli Dubrovcani.
        Sutorina ,Njivice ,Krusevice ,Sitnica bili su trebinjska Opstina do 1947 kad su Djuro Pucar Stari i Blazo Jovanovic izvrsili razmjenu teritorije ,dali su BiH neki dio u Niksickoj opstini a ovo pripojili CG odnosno opstini HN.
        Prevlaka ja vojna teritorija otkupljena od mjestana a snabdjevanje vode ,struje itd bilo je iz H.Novog.
        Svetionik je na Prevlaci je bio u nadleznosti Lucke Kapetanije Kotor.

        15
        3
        • Tvrtko je oko 1382. osnovao grad Sv. Stefan, radi sutorinskih solila, ali na dubrovački protest je odmah i digao ruke – ni ime nije ostalo gradu. Tek su se Hercegi zainatili, pa su i pobrali ratove sa Dubrovnikom 1451-1455. Dubrovniku je trebala Sutorina samo radi blokade Herceg Novog. I onda – odakle Turska u Sutorini do austrijske okupacije 1878 i dalje hercegovačka teritija još i prilikom gradnje željeznice i iza 1900. Pa i najnovije ideje, da se Sutorina izdvoji iz CG u BIH? – pitam.

          3
          2
          • Odakle Turska u Sutorini?
            Pa jos od razgranicenja iz 1690-tih kao i Neum .
            Grnice su se u istoriji menjale nekad je cijela okolina Dubrovnika ,Ston i Konavle bilo srpske Carevine , dubrovcani su placali srpskoj drzavi kiriju za to 500 perpera i od toga se izdrzavali srpski Manastiri u Svetoj Zemlji ,Palestini.
            Sutorina je u CG od 1947 a Neum je ostao BiH .
            Crkvena jurizdikcija u SPC jei dalje po tim granicama ,Sutorina je crkveno dio Hercegovacko ,Primorske Eparhije .
            Nekad je bio granicni kamen kod stare pumpe na Igalo i gore na Meteriz na Mokrine ,Bijelici i Petijevici su bili trebinjska opstina a ostatak Mokrina hercegnovska do 1947.

    • U Boki je uvijek bilo izmedju 2/3 i 3/4 Srba Pravoslavaca i ostalo Katolici a odnosno Srbi Katolici kasnije Hrvati.
      A H.N je uvijek bio skoro 100% Srbi i po koja porodica italijanskog porijekla.

      U Dubrovniku po austrougarskom popisu 1890 nije bilo Hrvata nego vecina Srbi katolici i manjina Srbi pravoslavci i par porodica italijanskog ,ili madjarskog njemackog , porijekla , i po koji doseljenik sluzbenik ili oficir Austrougarske kao i po Boki.

      18
      5
      • Poslije venecijanskog ovajanja H.Novog vršena je izmjena tursko-hercegovačkog stanovništva. Bez naučne obrade ove materije, može pričati ko što hoće.

        • Poslije pobjede hriscanske koalicije Mlecani sa domacim hriscanima iscerali su Turke i poturice iz Herceg Novog 1687 ,Turci su otisli za Hercegovinu i tamo iz osvete pravili zulume nad lokalnim stanovnistvom i onda dolazi do doseljavanja Hercegovaca pocetkom 1690-tih u HN opstinu.

          Herceg novi je tada oslobodjen ali Sutorina je ostala Turska i Turci se dogovaraju sa Dubrovcanima o saradnji jer su dubrovcani bojali da ih Mlecani ne uzmu pod svoje pa su trazili zastitu od Turaka.
          Ali to je jedan segment u istoriji te situacije su se menjale pa svako uzima iz istorije sto mu odgovara.

  16. “ali nebih time licitirao” pa sto si to uopste spomenuo onda ako nebi ?
    Citam tekst od pocetka i cinilo mi se da cu medju prve otici da posjetim kad se otvori i onda nebi neko nesto licitiro ??? bas razocaravajuce
    Da hoce vise prestat prebrojavat ljude po kolicini krvnih zrnaca i ostalih sranja pun mi je k svih na cijelom Balkanu.
    Ima samo dvije vrste ljudi na svijetu cijelome : dobri i losi i to je sve sto je potrebno svakome od nas da znamo o nekome, da li je los ili dobar covjek a za sve ostalo me nije briga.

    58
    11

Leave a Reply to vjekovni novljani Otkaži slanje

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code