Kamen i tehnika gradnje „na suvo“ isti na Grenlandu i Orjenu

Kamen i tehnika gradnje „na suvo“ isti na Grenlandu i Orjenu

634
2
Podijeli

Šta povezuje Uskršnje ostrvo na beskraju Tihog okeana, staru vikinšku koloniju na Grenlandu i naše primorske planine? Ništa! Ništa osim kamena i tehnike gradnje „na suvo“!

U srcu Orjena, na Orjenskom sedlu (1600 m) proteklog vikenda uspješno je realizovana manifestacija „Čovjek i kamen“, čiji je cilj podizanje svijesti o značaju očuvanja tehnike gradnje u kamenu „na suvo“, kao i isticanje vrijednosti postojećih objekata, građenih na ovaj drevni način. Ovom prilikom predstavljen je i jedan dio puta Vrbanj-Crkvice (Ćesarov put) koji je  igrom slučaja ostao nezavršen, te danas predstavlja pravi tehnološki park na otvorenom, atrakciju koja je još uvijek bila potpuno  neiskorišćena.

Glavni događaj manifestacije bilo je II prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, a novi državni prvak je ekipa “Mojdež” iz Herceg Novog.

Drugoplasirana je bila ekipa „Subra“ (Herceg Novi), dok je treće mjesto zauzela ekipa „Kameno“. Prvoplasirana ekipa je dobila prelazni kamen „Orjensku bužu“, a podijeljene su diplome za osvojena mjesta, kao i zahvalnice. Na samom završetku, Aleksej Klimov (Moskva) je demonstrirao i tradicionalnu tehniku ishodovanja „upotrebne dozvole“ za suvozidne građevine, uspješno prošetavši tek podignutom suvomeđom

“Primjetno je povećano interesovanje turista, odnosno ljudi koji nisu odavde, ali imaju često bolji osjećaj za njegovanje tradicije od nas samih. Tako je po jedan član iz sve tri ekipe bio sa strane: iz Rusije, Bjelorusije i Srbije”, kazao je vd direktor Agencije za izgradnju i razvoj Orjena, Željko Starčević.

Radiša Đurđević iz ekipe Mojdež kazao je da se prvi put popeo na Orjen, te da je oduševljen svim što je vidio i doživio:

“Takmičio sam se sa ostala dva člana ekipe koji su izuzetno bili uspješni u zidanju kamenog zida. Malo sam pomagao, a ovo mi je prvi kontakt sa ovakvim načinom gradnje, ali sam veoma zadovoljan što sam i to vidio i doživio jedno lijepo druženje i prijatan boravak na polanini”, kazao je Đurđević.

Svetlana Stanovčić kaže da je riječ o manifestaciji koja mnogo znači za Herceg Novi i njegovo zaleđe iako zainteresovanih nije bilo previše, na čemu bi trebalo raditi za sljedeću godinu, primjećujući mnogo veće interesovanje ljudi sa strane za ovakve događaje:

“Oduševljena sam , posebno na ovolikoj visini dobiti diplomu za zidanje suvomeđe, jer to je nešto što su naši stari radili. Stičemo pomalo neko iskustvo ako nam u kući padne međa, da je znamo podići. Nije teško nego interesantno i zabavno, i ko ima imalo smisla, može da se bavi ovim, iako nije muškarac”, kazala je ona.

Mila Vukčević provela je kako kaže lijep dan u orjenskom masivu, prolazeći starim nedovršenim austrougarskim putem koji je danas tehniološki muzej na otvorenom:

“Fascinantnan je bio sami ulazak u jamu u kojoj još  ima snijega. Preporučila bih svim ljubiteljima prirode i istorije da izađu iz kuća, dođu u prirodu i saznaju nešto novo, čak i oni koji ne vole. Uživaće”, poručila je Vukčević.

Svakako, osnovna komponenta ovog nesvakidašnjeg prvenstva na nesvakidašnjem mjestu, nije sportsko takmičenje, već njegova kulturološka dimenzija. Suvomeđe kao ruralna infrastruktura za stočarstvo i poljoprivredu u Evropi doživljavaju novu pažnju javnosti u posljednje vrijeme, priča Starčević:

“Osim u poljoprivredi, oni postaju zanimljivi za alternativne turističke itinerere i organizaciju volonterskih, odnosno volonturističkih radionica, jer motiv dolaska turista nije hotel, nego upravo doživljaj i sadržaj destinacije. Suvomeđe kao neizostavni dio tradicionalnog antropogenog pejzaža, važne su za našu prepoznatljivost”, kaže on.

Značaj tehnike gradnje „na suvo“ dodatno je  porastao nakon  sastanka u Nikoziji na Kipru, krajem 2016. godine, gdje su se sastali prilikom obilježavanja 70-te godišnjice UNESCO-a, stručnjaci iz zemlje domaćina, Bugarske, Grčke, Španije, Švajcarske i Hrvatske, predloživši zajedničku predaju kandidature tehnike gradnje „na suvo“ za upis na UNESCO-ovu reprezentativnu listu  nematerijalnih dobara čovječanstva.

Upravo do Orjenskog sedla, spoja hercegnovske i kotorske opštine, vodi  preko 100 godina star austrougarski put, koji je sa svojim podzidima  pravo remek-djelo umijeća gradnje „na suvo“.

Osim za državnu vlast, gradnja „na suvo“ vezuje se i za obični narod i njegove svakodnevne potrebe, izradu suvomeđa, pojata, terasastih njiva i krovova. Sve to je moglo da se vidi na prigodnoj  foto-izložbi, koju je Agencija za Razvoj i zaštitu Orjena organizovala na samom Orjenskom sedlu.

Manifestaciju „Čovjek i kamen“ organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sa planinarskim klubovima „Subra“ iz Herceg Novog, odnosno, „Vjeverica“ iz Kotora. Realizovana je uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Doo Komunalno Stambeno. Organizatori su zahvalni  i Planinarskom savezu Crne Gore, kao i udruzi „Dragodid“ iz Hrvatske, koja je specijalizovana upravo za rad  na očuvanju suhozidne baštine.

2 Komentari

  1. Ovo bi moglo prerasti u ozbiljnu pricu.Postoje mnoga udruzenja na svijetu koja bastine djelatnosti o prirodnom kamenu od obicnih do umjetnickih obrada.Zelim Vam veliku uspjeh a prvom prilikom cu se pridruziti i savjetima i djelima pomoci.Jos jedanput cestitam na pionirskim koracima u realizaciji velikih ideja…




    3



    0
    • Hvala na čestitkama, a prilike će sigurno biti, s kamenom radimo po Orjenu daleko češće nego što su to ovi oficijelni događaji, osmišljeni prvenstveno za popularizaciju tematike. Orjenski kamen je njegova prepoznatljivost, a obrađen ljudskom rukom dobija još daleko veći i raznolikiji značaj. Ne doživljavamo ga svi isto, niti bi to trebalo, pa je upravo zbog toga svako ko nam se pridruži sa novom vizijom veoma značajan. Dobro nam došli!




      3



      0

Ostavite komentar

*

code