Početna Društvo Kontrolišite djecu dok koriste internet: Prijete strašni Momo i druge opasnosti

Kontrolišite djecu dok koriste internet: Prijete strašni Momo i druge opasnosti

8

Servisi Facebook, Twitter, Instagram, WhatsUp, Viber, naša su realnost, a mladima u Crnoj Gori, na žalost, postaju glavna zanimacija, umjesto knjige, sporta, šetnje, odlaska u bioskop…

Foto: Pixabay

Mnogi roditelji prave strašne greške gurajući djeci mobilni u ruke “da bi bili mirni”. Ali, sve i da hoće i brinu, često je nemoguće da kontrolišu sadržaje i opasnosti kojima su djeca na internetu izložena. To je i povod za ovu priču.

Radiju Jadran se obratio jedan prilično uznemiren otac, s molbom da upozorimo i ostale roditelje nakon onog što se desilo njegovom sinu:

-Moje dijete gledalo je crtani koji redovno gleda i koji je skroz normalan. Međutim, stariji sin je iznenada vrisnuo i bacio telefon, prepadnut. Šokirano dijete počelo je plakati. Pitam ga: “Šta je bilo?”. Kaže isprepadan da pogledam na telefonu nešto čudno. Otvorim i vidim tu čudnu pojavu. Prilikom normalnog gledanja iskočilo je to kao reklama, sa mogućnošću da se klikne na to i dalje sve vodi dijete na užas – priča nam otac dvoje mališana.

Kasnije je pročitao na internetu da je riječ o samuobilačkoj igri i jezivoj reklami, nazvanoj Momo. Širi se društvenim mrežama, ali iskače i dok se prati You Tube i usred nekog video sadržaja navlači djecu na samopovrijeđivanje. Djeca su prestravljena, jer se plaše ne samo ružnog lika, već i šta bi se moglo desiti ako ne ispune zahtjeve.

Psihološkinja u Domu zdravlja Herceg Novi, Jelena Pejović se već suočila sa ovim problemom s malim pacijentima. Nedavno su joj roditelji dovodili svoju preplašenu djecu, koja poslije virtuelnog susreta sa Momom neće da idu u neke prostorije kuće, ne smiju da ostanu sama. Čak izbjegavaju svakodnevne obaveze iz straha da “ono” ne iskoči.

-Najvažnije je kada se ovo desi da se roditelji s djecom obrate stručnjaku, psihologu, ili psihijatru u blizini, da bi djetetu razbili strah. Jer, to je nerealan, ali za dijete jako realan strah. Ono vjeruje onom što je vidjelo i ne vjeruje roditelju kada kaže da mu neće biti ništa. Zato je potreban razgovor sa trećom osobom da bi počelo da rauzmijeva o čemu se radi- kaže Jelena Pejović.

Ona dodaje da se dešava dok su djeca na internetu da Momo iskoči kao reklama, na dvije-tri sekunde. Jer, You Tube je to prepoznao kao crtani film s obzirom da je Momo nacrtana figura. Praktično se tako reklamira horor film, kaže Pejović.

-Nekada je bilo da su djeca kada uđu u kuću zaštićena, a danas, zahvaljujući intrenetu, kada dođu u kuću, više nemamo kontrolu nad djecom šta sve rade na internetu. Jako je važno da roditelj postavi djetetu granice, jer ono ne može samo da radi što želi. Za konkretno, oko pojave reklame Momoa, ni djeca niti roditelji nijesu krivi. Ovo je slučajna reklama, ali su zato mogli nešto drugo neprimjereno sami da kliknu. Dijete treba da kaže roditelju šta hoće, crtani, igricu… Onda roditelj treba to da iskontroliše i napravi dogovor koliko vremena će mu dozvoliti. Društvene mreže djeci moraju biti pod restrikcijom, jer ne znamo ko je s druge strane. Nije svako dobronamjeran. Možda sam stroga, ali vidim i druge strane gdje su oni judi koji samo žele zlo – upozorava Pejović.

Ona tvrdi i da je pojačano vršnjačko nasilje preko društvenih mreža:

-Imam slučajeve da djeca kad dođu kući iz škole ne prestaju s maltretiranjem. Šalju viber grupe, prave razne razgovore, različite vrste slika…Neophodno je što manje interneta i što manje telefona, jer to je postala zavisnost koja uzima sve više maha. Nema osobe koja djelimično nije zavisna od interneta.

Ona objašnjava da ne zavisi toliko od godina koliko od samog djeteta kada mu treba dati telefon.Takođe i od njegove želje i povoda da koristi internet: da li da nauči nešto ili da se igra, kocka, da se odvoji od realnog svijeta stvori svoj virtuelni…Problem je što roditelji djetetu već od 7-8 godina dozvoljavaju da koristi društvene mreže.

Kontrola uz programe za monitoring i filtriranje sadržaja

Regionalni ICT koordinator za Boku Kotorsku, Dragutin Šćekić, takođe ukazuje da pored zabave, igara, druženja i edukativnih sadržaja, na internetu postoji i dosta realnih prijetnji od kojih djecu treba zaštititi.

Pojava tablet računara, android operativnog sistema, „mobilnog“ interneta i pametnih telefona još više utiče na popularizaciju zabavnih servisa i društvenih mreža.

-Programi za monitoring i filtriranje sadržaja donekle mogu da pomognu u povećavanju bezbjednosti djece, ali nikako ne mogu biti jedini vid zaštite – navodi on u autorskom tekstu “Bezbjednost djece na internetu”.

Prije svega, svaki program ima slabosti i nedostatke, a programi za filtriranje sadržaja mogu spriječiti dijete da pristupi nekom neprimjerenom materijalu, ali ne i da objavi određeni neprimjeren sadržaj ili ličnu informaciju.

– Zabrana pristupa socijalnim mrežama takođe ima vrlo ograničen uticaj. Stoga je svakako najefektivnije rješenje razviti kod djeteta sposobnost samokontrole i osnažiti ga da se samostalno izbori sa izazovima. Uloga roditelja u zaštiti djece od opasnosti koje vrebaju na internetu, suštinski se ne razlikuje od njihove uloge u „realnom“ životu – kaže Šćekić.

Zato djetetu treba omogućiti određeni nivo privatnosti i nezavisnosti, ali je takođe neophodno imati nadzor nad njegovim aktivnostima na internetu. Otvorena i iskrena komunikacija sa djetetom je uvijek najefikasniji način da se prevenira problem.

8 Komentari

  1. Ne bulje svi u telefon i nijesu svi bez ručka i večere iako koriste sve mogućnosti vremena u kome žive.Nijesmo imali ni put,ni vodu,ni auto, ni telefon i nijesmo nikad živjeli bolje nego sad,a opasnosti za đecu je vazda bilo,roditelji su brinuli onoliko koliko su znali,a sad znaju mnogo više nego ranije.Nije đeci dovoljno da se najedu, lijepo je biti i pismen.Svako vrijeme nosi svoje breme.

    • Djeca se opismenjavaju kroz skolovanje, a ne uz igrice i fejzbuk. Znam o cemu pricam, a za tvoju informaciju, da bi bila zdrava moraju jes zdravu i skuvanu hranu a ne hamburgere i suhomesnato 3x dnevno. Nijesam protiv elektronskog opismenjavanja, ali kroz skolovanje i kroz programe koji se u skoli i na fakultetu uce.

  2. Mame+tata+telefon=ne dovrsen rucak, deca jela nesto na brzaka iz frizidera, sunce ih ne gleda jer se nema vrijeme za setnju, vecera takodje hladna jer se tel. ne ispusta iz ruke. To je od prilike slika nase svakodnevnice, i jadna li su ova danasnja djeca pored takvih roditelja. Cast izuzetcima ali je sve manje i manje dobrih i briznih roditelj. Na zalost, bitan faktor su majke koje su ucene da uzivaju a ne da se zrtvuju. A djeca su ta za koju treba ponekad i da se nesto zrtvuje.

  3. Djeca su odraz roditelja. Ako vide roditelje sa telefonom u rukama, mislice da je to ispravno. Prvo je potrebno odrasle odvici od aparata i jedino se tako moze uticati na malisane! Izbjegavajte koristiti telefon dok ste sa djecom, ne “uvaljujte” im telefon da bi bili mirniji dok vi pijete kafu.

  4. Svi bulje u telefone, roditelji su gori nego djeca, zagledaju se u telefon i ne obracaju paznju na djecu, a cim progledaju na oci, odma im kupe telefon. Djeca vise ne razmisljaju glavom vec telefonom, zato i nasjedaju na ove gluposti i igrice nazalost

  5. Ma kakvi, ja mudrujem s mojim đetetom kako on, blagoš tati i mami i cijeloj famelji, barata enternetom. Dika naša, nije ni prohodo’ , već je dobro znao na telefon. Advokat.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code