Početna Eco “Kostanjada” u Stolivu: Fešta, ali i opomena da nestaju stabla kostanja

“Kostanjada” u Stolivu: Fešta, ali i opomena da nestaju stabla kostanja

0

Stoliv je danas u znaku tradicionalne 13.“Kostanjade”. Rijetko gdje kostanji kao u Stolivu rastu direktno od mora prema brdu. Tako su prve kuće u tom mjestu sagrađene krčenjem šume kostanja.

Foto: NVO Kamelija

Glavna fešta je na platou ispred Doma kulture “Niko Bilafer”. Uz kulturno-zabavni program organizatori, NVO Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv, pobrinuli su se da posjetioci uživaju u degustaciji proizvoda od kostanja i zdrave hrane sa vinskom trpezom, u izložbi dječjih likovnih radova iz osnovnih škola. Sportske programe na terenima „Pod kostanje” i izlete pješačkim stazama u Gornji Stoliv i brdo Vrmac poremetila je kiša, ali mnogima su bile dovoljne kabanice i čizme, uz dobru volju.

Ovo je prilka da stručnjaci obiđu i ocijene stanje nasada kostanja u Stolivu, koje nije dobro, kaže nam u ime domaćina, NVO Kamelila i MZ Stoliv, Romeo Mihović. Po količini i kvalitetu sa sinoćnjeg tradicionalnog narezivanja kostanja reklo bi se da sa ovom mediteranskom kulturom, koja je sastavni dio pejzaža Boke i najvrijednijeg dijela pod zaštitom UNESCO-a, nema problema. Međutim, domaćini su obezbijedili kostanje iz Ostrosa, jer ih u šumi Vrmca nema dovoljno. Viševjekovna stabla, koja je još 1768. na ovom lokalitetu opisao italijanski botaničar Visiani, su slabo rodila, oboljela, ili su plodovi kostanja ostali samo po nedokučivim vrhovima.

Foto: NVO Kamelija

Slično je i u Kostanjici i Savinskoj dubravi, gdje su druga dva najpoznatija nasada kostanja u Boki.

Kostanje napada rak kore, osa šišaruša, građevinska mafija…

Stabla je zahvatio rak kore, gljivica Cryphonectria parasitica, kao i svuda u Evropi, ali i osa šišaruša. Šume kostanja stradaju i pred sve većim građevinskim apetitima. Nema još adekvatne reakcije nadležnih da se zaštite plantaže kostanja i sprovde davnašnja inicijativa da se Vrmac proglasi parkom prirode, kaže nam Mihović:

-Pripremao sam za ovu godinu stručni okrugli sto pod nazivom “Vrmac-park prirode-gje je zapelo?”. Nisam uspio, a vidim da se kroz PUP Kotora to predviđa, pa možda ne bi ni bilo mnogo aktuelno. Premda, dok god se ne odredi upravljač i granice zahvata parka Vrmac i dok ne krene oragnozovana zaštita, ovo područje biće ugroženo. Tivat je ispred sa usvojenim planskim dokumentima, za razliku od Kotora. Mislim da sve koči i građevinska mafija – priča Mihović.

Foto: NVO Kamelija

Smatra da je Kotor napravio veliku grešku, jer je na vrhu Vrmca, gdje je tvrđava, dozvolio gradnju ogromnog apartmanskog naselja. Ali, “srećom investitor je propao i izbjegnut je nož usred leđa Vrmcu”. Stolivnjani se plaše da će to ostati i novim PUP-om Kotora.

– Šume kostanja nestaju zbog nebrige, bolesti, građevinske mafije i legalnih institucija koje izdaju dozvole za pojedine lokalitete. Krive su prije svega lokalne samouprave, Ministarstvo, pa onda investitori. Druga stvar je što je u čitavom svijetu plantaže kostanja zahvatio rak kore. Tu nema pomoći, jer bi ih trebalo sve posjeći i saditi nove. Pušteno je da se sama priroda izbori i stvori novi virus koji će savladati postojeći – navodi on.

Tako se polako šume kostanja obnavljaju i nijesu potpuno propale. Na žalost, stradala su najviše stara stabla, koja imaju ambijentalnu vrijednost, ne samo ekonomsku i ekološku:

-To su stabla od 300-400 godina, koja ne mogu petoro ljudi obuhvatiti. Kostanji se bore sami, na svoj način. Ali i mještani bi mogli više poraditi na čišćenju, spaljiivanju grana, održavanju okoline oko kostanja. To malo ko radi, ni oko maslina a kamoli oko kostanja. Pojavila se i osa šišaruša, ima 2 mm jedva. Napala je čitavu Evropu i lani je zahvatila Stoliv. Vjerovatno će se proširiti na Ostros. Ni protiv nje nema mnogo pomoći. U Hrvtaskoj unose nove rojeve osa koji je napadaju – kazuje Mihović.

Za razliku od drugih zemalja Crna Gora ne uzgaja pitome nasade kestenja, već oni sami vegetiraju, opstaju stoljećima.

Foto: NVO Kamelija

Prema riječima Mihovića, koji je kontaktirao stručnjake u Fitosanitarnoj upravi, situaciju sa oboljenjem kostanja navodno prate kako u Kotoru i Tivtu, tako i u Herceg Novom. Mada, značajniji rezultata nema.

Foto: NVO Kamelija

Manifestacijom, poput “Kostanjade” u Stolivu zapravo žele da ukažu na vrijednost ove kulture, koja je nekada hranila stanovništvo, a stabla služila u brodogradnji i proizvodnji namještaja.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code