Početna Pogled Ksenija Medenica, CZIP: Zabrinjavajući podaci o populacijama migratornih vrsta riba u Evropi

Ksenija Medenica, CZIP: Zabrinjavajući podaci o populacijama migratornih vrsta riba u Evropi

4

Mnoge vrste migratornih riba nalaze se na listi kritično ugroženih ili im prijeti opasnost da to postanu. Vrste koje radi mrijesta ili ishrane mijenjaju svoje stanište direktno su pogođene izgradnjom mHE, brana, prepreka i kanala koje stvaraju ljudi, a koje narušavaju prirodni tok rijeke. Na taj način, migratorni putevi se prekidaju, a njihov životni ciklusi ostaju nedovršeni.

Foto: Pixels / Harrison Haines

Donekle smo mogli da pretpostavimo da sve ono što se dešava na našim rijekama ima ozbiljan negativan uticaj na populacije, ali podaci koji su danas objavljenji u okviru prvog indeksa migratonih vrsta riba mogu se opisati kao šokantni, uznemirujući, zabrinjavajući…

Naime, Svjetska fondacija za zaštitu migratornih vrsta riba, objavila je izvještaj u kojem su sumirani podaci o populacijama u periodu od 1970. – 2016. godine na području Evrope, Južne i Sjeverne Amerike. Najveći pad populacija zabilježen je upravo u Evropi – čak 93%!

Ovaj poražavajući rezultat, čovjek je postigao svojim ponašanjem i željom da mijenja prirodu samo u svoju koristi za svega 46 godina. Sveobuhvatno za navedena tri kontinenta, rezultat je da su se populacije slatkovodnoh migratornih riba smanjile u prosjeku 76%, za navedeni period.

Migratorne slatkovodne ribe su ključna karika u lancu ishrane i igraju važnu ulogu u stvaranju zdravih riječnih ekosistema. Nestanak ili drastično smanjenje populacija riba u vodotoku dovodi do smanjenja koncentracije neorganskog i organskog đubriva u vodama. To, dalje ima za posljedicu propadanje populacija biljnog planktona, i time smanjenje dostupne količine hrane i kiseonika u vodi. Kao krajnji rezultat, dobijamo drastično manju brojnost ali i prosječnu veličinu jedinki u odnosu na prirodne razmjere. U najgorem slučaju dolazi do potpunog nestajanja živog svijeta u vodotoku.

Upravo taj scenario nas očekuje ukoliko se nastavi trend rasta nezasitih apetita investitora koji na našim rijekama grade male hidroelektrane. Grade ih uprkos apelima struke da je šteta koju prave nemjerljiva za prirodu i kvalitet života ljudi koji direktno zavise od rijeke.. Građani Crne Gore, za razliku od drugih zemalja gdje je moguće birati iz kojeg izvora želite trošiti struju, primorani su da kroz mjesečne račune subvencioniraju kontroverzne projekte izgradnje mHE. Htjeli mi to ili ne, osim investitora i onih koji im to dozvoljavaju, u ovom zločinu prema prirodi svi učestvujemo. Zbog toga je na svima nama dodatna odgovornost da pokušamo da sprečimo dalju devastaciju i pomognemo borbu za očuvanje naših rijeka!

4 Komentari

  1. Da, čovjek siječe granu na kojoj sjedi. I tako uništavajući prirodu i gubeći kompas na životnoj stazi bezumlja, postaje nerazuman prema okruženju. Pohlepan i nezasit. Traži više od mogućeg.
    A priroda ima svoje kapacitete i granice.
    I onda se kao bumerang dežavaju cunami, kataklizme, topljenje glečera, potopi….i armija nevidljivih “neprijatelja” koji pokoravaju svijet. I uspijevaju poslati poruku DOSTA , stanite da se priroda barem malo povrati od vašeg bezumlja i pohlepe.I da shvatimo da se može gledati u nebo sa pricama i bez apokaliptičnih pohoda na zemlju po kojoj gazimo.
    Da li smo se barem malo osvjestili?

  2. U zalivu teba zabraniti riboliv mrežama na par godina a sportske ribolovce kontrolisati i ograničiti broj ribolovnih dana u sedmici… Treba misliti o budućnosti a kratka zabrana ribolova i stroga kontrola u vremenu mrijesta odredjenih vrsta Pagar Zubatac ,Ama hobotnicu i lignju sada kao i zimi orada i brancin sve bi bilo drugačije za par godina i bilo bi ribe ne možete ni da zamislite koliko ribolovnih alata ima danas u moru… Možda neko ovo i pročita i angažuje ribo čuvare i inspektore.

    2
    1

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code