MISIJA DOBRE VOLJE I PRIJATELJSTVA – PROMOCIJA MONOGRAFIJE HGD CRNE GORE

MISIJA DOBRE VOLJE I PRIJATELJSTVA – PROMOCIJA MONOGRAFIJE HGD CRNE GORE

75
0
Podijeli

Istrajno desetogodišnje djelovanje i uloga Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora u nacionalnom i kulturnom očuvanju identiteta Hrvata u Crnoj Gori, gradnji mostova povjerenja, mira i saradnje između Republike Hrvatske i Crne Gore predstvljeno je u monografiji Daria Marića.

Ova publikacija promovisana je sinoć u Dvorani Park u Herceg Novom. Obiluje tekstovima i fotografijama na 256 strana, što je pravi vremeplov aktivnosti i događaja od osnivanja društva 2001. do 2012. godine.
Prvi predsjedik HGD Tripo Schubet podsjetio je na devedeset osmu i devedeset devetu godinu prošlog vijeka, kada je sa grupom istomišljenika započeo priču o potrebi organizovanja Hrvata na području Crne Gore.
– To su bili Zoran Nikolić, Slavko Marović, dr Ivan Ilić i Boris Lanceroti iz Tivta i Anton-Tonći Dender, Vedran Milošević i Davor Biskupović iz Kotora. U tim teškim devedesetim godinama prošlog vijeka Hrvati Boke su, uprkos svim pritiscima, uspjeli da ustraju u očuvanju svog identiteta, kulture i običaja. Nakon 1997, kada aktualna vlast Crne Gore napušta «beogradski kurs», i svoj brod okreće ka zapadu i susjednoj Hrvatskoj, mi dobijamo vjetar u leđa i sa posebnim entuzijazmom radimo na formiranju udruge sa hrvatskim predznakom, u cilju očuvanja identiteta i povezivanja pokidanih veza između naše dvije države – kazao je Schubert.
U organizovanju HGD nezaobilazan sagovrnok bio je Don Branko Sbutega. On je zapravo i zaslužan za njegovo ime:
– Sjećam se kako je na jednom našem okupljanju poručio: „Mi smo ga svjesno i namjerno nazvali HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO CRNE GORE, jer vjerujemo da Crna Gora ima svoj život u kojemu želimo sudjelovati kao djelotvorni, konstruktivni i pozitivni članovi društva, radi opće dobrobiti i vlastite koristi. Ne afirmiramo, ne konstituiramo i ne prodajemo nikakve pseudo-megalomanske, nacional-političke projekte. Naprotiv, osjećamo se na tragu onoga što se kod većih i iskusnijih već desilo. Želimo biti u respektu prepoznati, u miru prihvaćeni, u suradnji kooptirani i u kontekstu toga procesa vidimo sebe, zato smo građansko, a ne podaničko” – podsjetio je Schubert na riječi Don Branka Sbutege.
To je bila i vodilja, ugrađena u Statut društva, baš kao i princip da njegovim članom može postati svako ko prihvati statutarne principe, bez obzira na vjeru i naciju. Društvo je, postalo nezaobilazna stanica u komunikaciji Crne Gore i Hrvatske. Organizovalo je u Crnoj Gori poslije rata prve naučne skupove, izložbe, gostovanja muzičkih grupa iz Hrvatske. Utemeljilo je školu na hrvatskom jeziku van institucija sistema, iniciralo otvaranje Predstavništva Gospodarske komore Hrvatske u Crnoj Gori, uspostavilo projekat „Pomoć starim i iznemoglim građanima” uz pomoć Crvenog križa Hrvatske, višegodišnje besplatno ljetovanja djece u Zagrebu.
Osnovali su Podružnice u Podgorici, Baru, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom i registrovali preko 1.200 članova.

Picerija i restoran

“BOKELJSKA PRIČA”

U radu HGD mnogo je vrijednih poduhvata, poput izdavanja prvog časopisa na hravtskom jeziku u Crnoj Gori, “Hrvatskog glansnka”, zatim godišnjaka “Bokeljski ljetopis”, hrvatstkog Radija Dux, formiranje mandolinskog orkestra, ali tu je kreiranje projekta „Bokeljska priča”. Prvo su je ispričali u Zagrebu pod nazivom „Tjedan Hrvata iz Crne Gore”, a potom u Dubrovniku, Rijeci, Podgorici, Omišu, Poreču i Padovi.
Pamtiće se 13. maj 2007. godine kada su Boka i Crna Gora “prošatele” Stradunom u misiji dobre volje i prijateljstva, sa preko 100 učesnika, čelnika HGD, Bokeljske mornarice, Gradske muzike i mažoretkinja iz Kotora. Tada su prvi put poslije rata, pronijeli Stradunom i zastavu nezavisne Crne Gore.
– Još uvijek smo pod dojmom trodnevnog predstavljanja Boke u Dubrovniku, sa preko 100 učesnika, kada je Odred Bokeljske mornarice, sa čelnicima društva, pronio prvi put od ratnih zbivanja crnogorksu zastvu Stradunom – prenio je Tripo Schubert dio izlaganja drugog predsjednika društva dr Ivana Ilića, koji nije mogao da prisustvuje hercegnovskoj promociji monografije. Baš kao ni aktuelni predsjednik, poznati vaterpolista Mirko Vičević.
Za mandata dr Ilića, održano je više medicinskih i naučnih skupova, od kojih je najznačajniji „Hrvatsko – Crnogorski dodiri – identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja”. Pored ostalog je organizovana i prva ambijentalna predstava „Dundo Maroje” u Kotoru, posjeta djece iz Crne Gore Dubrovniku.
HGD ima zavidnu izdavačku djelatnost, a za sveobuhvatan rad je dobio brojna priznanja u obje države. Najvrijedniji su nagrada Opštine Kotor „21 Novembar” i odlikovanja predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića i Iva Josipovića, kao i Crne Gore, Filipa Vujanovića.

RIJEČ AUTORA

Knjiga “HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO CRNE GORE – Kotor” s podnaslovima – promotor nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata u Crnoj Gori, graditelj mostova povjerenja, mira, suradnje i prijateljstva dvaju naroda i država, Republike Hrvatske i Crne Gore, za autora Daria Musića je od istorijskog značaja:
– Možda ne tako izražajna u sadašnjem vremenu kao što će biti kasnije kada naša buduća pokoljenja budu čitala i proučavala o vremenu svojih predaka, naravno ako budemo još tu s obzirom na ubrzanu asimilaciju. Vjerujem da će ova knjiga naći svoje mjesto u mnogim knjižnicama kod nas i u Hrvatskoj i da će služiti kao vjerodostojan dokument jednoga prošloga burnog vremena, koje je obilježeno uspješnom političkom, duhovnom i kulturnom borbom za opstojnost male, ali aktivne i značajne hrvatske nacionalne manjine na ovim prostorima u državi Crnoj Gori – istakao je Musić.
Autor je podsjetio da se položaj Hrvata u Crnoj Gori, kojih je najviše na primorju, znatno popravio uspostavljanjem hrvatske države i proglašenjem samostalne i suverene države Crne Gore. Jer, tada im je priznat status nacionalne manjine potpisivanjem Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj. Na posljednjim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, prvi put Hrvati su dobili i predstavnika u crnogorskome parlamentu.
O djelovanju HGD govorila je i sekretarka Danijela Vulović, a veče je vodila predsjednica Podružnice Herceg Novi, Sanja Crnić. Ona je podsjetila da je skoro prije 11 godina u župnom uredu crkve Sv. Jeronima organizovan prvi sastanak Hrvata iz ovog grada u kome, prema posljednjem popisu, živi 700 Hrvata.
Za podršku aktivnostima HGD i radu Podružnice u Herceg Novom Crnićka je zahvalila predsjedniku opštine Dejanu Mandiću i uručila mu primjerak monografije.
U umjetničkom djelu programa učetstvovao je mandolinski orkestar HGD CG “Tripo Tomas”.

Reklama

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code