Pješačke staze na Luštici više šansi za eko turizam

Pješačke staze na Luštici više šansi za eko turizam

1614
7
Podijeli

Zajedničkim zalaganjem Opština Herceg Novi i Tivat uspješno je uređeno i obilježeno 7 planinskih pješačkih staza na poluostrvu Luštica. Staze je markirao Planinarski klub „Subra“ iz Herceg Novog, a aktivnosti su kofinansirane kroz projekat “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori” Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj u Podgorici.

Promovisanje i otvaranje staza upriličeno je danas, uz posjetu imanju porodice Moric, na Međunarodni dan zaštite živtne sredine. Grupa hercegnovskih novinara sa predstvnicima Opštine, iz resornog sekretarijata i Agencije za zaštitu Orjena, kao i PK Subra, su pješačili od Žanjica do Tića i uvijerili se u atraktivnost ovog područja.

Picerija i restoran

Pored toga što su staze pogodne za razvoj seoskog turizma, mogu se koristiti i prilikom prevencije ili gašenja požara, kazala je rukovoditeljka odsjeka za ekologiju i energetsku efikasnost, Danijela Vlaović:

– Sada slijedi, po zakonu o planiniskim stazama, upis u registar. Nakon toga bi trebalo da sprovedemo proceduru da se izabere domaćin staze, koji može biti planinarski ili sportski klub. Nakon svega, najbitnije je održavanje. Jer nema svrhe napraviti staze, ako ih ne održavamo – isitče Vlaović.

Za Agenciju za razvoj i zaštitu Orjena staze na Luštici jednako su značajne, kao i one na Orjenu, jer ih u Agenciji posmatraju kao jednu cjelinu, kazao je Željko Starčević.

– Luštica je sastavni dio toga i ove staze moramo sačuvati kao i na Orjenu i naročito pokrenuti inicijativu za očvanje tih staza, posebno u ovim “kontaktnim zonama”, gdje se one spajaju sa nekim gradskim sredinama. Jer, ako taj dio više nije zanimljiv i atraktivan onda ni sam ulaz u stazu neće biti toliko privlačan – objašnjava on.

Starčević smatra da svi moramo povesti računa o izgledu staza, o ulazima, jer nisu asflast i beton ono što ih “prodaje “ kod turista. U priručniku za pravljenje staza navedeno je pravilo po kom do 30% staze može biti pod asfaltom ili betonom, ako mora, jer cilj je da staze u najvećoj mjeri butu prirodne.

Na Luštici je PK Subra, za posljednjih 10-ak godina markirao oko 50 km staza, a cilj je izrada mreže po Luštici, koja je nekad sva bila uvezana seskim stazama, priča Duško Avramović predsjednik ovog planinskog kluba.

U ovom projektu markrane su staze od Rosa do Obosnika, od Pristana do Zabrđa, jedan krak staze od Žanjica do Tića i do Mrkova, zatim dio staze od stare ciglane do tvrđave Grabovac i dalje do Plavih Horizonata.

– To je već jedna velika mreža koja omogućava turistima koji dođu na Lušticu, da imaju šta da vide i obiđu. Mi ćemo se truditi, koliko je u našim mogućnostima da to sve bude u upotrebnom stanju. Međutim, ne zavisi sve to od nas, jer sve je dobro dok traje projekat, dok ima para. Problem se javlja šta poslije sa stazama, kad se završi projekat. Ko će to da održava i ko će to da finansira – navodi Avramović.

On je apelovao na obje Opštine da nađu zajednički jezik i rješenje, kako staze ne bi ostale zapuštene, kad su već sređene, očišćene i postavljene signalizacija i markacija.

Avramović je objasnio da to nisu staze koje su tek napravljene, već su postojale i sada su samo raskrčene. Riječ je o stazama koje su spajale luštička sela, zatim o stazama koje je pravila austrougarska vojska, a koje povezuju tvrđave i uvrđenja,

On podjeća da je ovo vrijeme asfalta i drugih načina komunikacije, zbog čega stare pješačke staze polako propadaju i nestaju.

Morici za primjer: Dobri domaćini i maslinari 

Nakon napornog pješačenja, pravu dobrodišlicu, uz priganice s medom, maginjaču, vodu, u hladovini maslinjaka našoj grupi priredila je familija Neđa i Zorice Moric sa Luštice i sela Tići. Ona se jedina u Crnoj Gori bavi organskom proizvodnjom maslina.

Upriličen je obilazak maslinjaka, mlina starog 150 godina. Kapacitet mu je bio 150 – 200 kiilograma maslina na noć. Sada služi kao muzejski eksponat, objašnjava jedan od trojice sinova, Jovan Moric:

– Ipak sa novim mlinom kapaciteta 200 kila na sat život je mnogo lakši i zašto bi sebi otežavali? Ali na Luštici postoji još onih koji vole da praktikuju tu staru proizvodnju maslinovog ulja, kao što su domaćinstva Zorana Stojkovića, Dušana Zambelića, Mladena Begovića… U principu, svi koji imaju stari mlin vole da prerade masline na taj stari način, poštujući tradiciju – objašnjava Moric.

Međutim, uz pomoć Ministartsva poljopirivrede i ruralnog razvoja, koje je finansiralo polovinu investicije, nabavili su novo „postrojenje“ za preradu maslina, kapaciteta 200 kg na sat. Njegova vrijednost bila je 40 hiljada eura:

– Linija proizvodnje je kontinuirana, znači koliko god imate maslina, one se samo ubacuju, mlin to proizvodi, proces je jako čist. Sa jedne strane izlazi maslinovo ulje, a sa druge otpad, otpadna voda i maslinova komina – objašnjava on.

Podrška resornog Ministarstva prijavljenim poljoprivrednicima je značajna naglašava Moric, jer ona iznosi oko 50% ukupne investicije. Morici uz maslinarsku proizvodnju, koja je porodični biznis, već godinama kombinuju sa seoskim turizmom. Tako posjetiocima nude tzv. Olive tour, posjetu maslinjaku, novom i starom mlinu, te degustaciju maslinovog ulja.

Osim toga posjeduju i 20 bicikala koje rentiraju za biciklističke ture, uz automobile „quad-ove“, kojih imaju 6 za iznajmljivanje za aktivni turizam. Pažnju privlače na imanju i jedina dva magarca na luštici, mali poni, kokoške…

Nedostatk vode na Luštici veliki je problem, ali ga premošćuju obnavljanjem bistijerni uz pomoć Opštine Herceg Novi, koja obezbjeđuje cistijerne po potrebi.

Familija Moric posjeduje preko 1000 stabala, oko 450 je mladih i isto toliko je starih malsina koje su obnovili.

Apeluju na Opštinu Herceg Novi da opštinske parcele na Luštici, kojih je mnogo, daju u zakup, jer bi većina maslinara sigurno željela da ih „unajmi“ kako bi proširili maslinasrsku proizvodnju i zasade, a to bi, kako kaže Jovan Moric, ujedno bila i dobra prevencija od požara.

Stari domaćin Neđo Moric, otišao je u penziju prije 12 godina i potpuno se posvetio maslinama i razvoju seoskog turizma. Nije prodao zemlju za razliku od mnogih koji su to već uradili na Luštici i onda novac potrošili kupujući stanove u drugim gradovima. To nije dobro, kaže Neđo, jer zemlja na Luštici je nasljeđe koje nemamo pravo prodavati. Svi koji su se posvetili domaćoj proizvodnji i turizmu lijepo i sigurno žive.

7 Komentari

  1. A ko to zeli radit,.i domaci ne odrzavaju svoje vocnjake.Prazna i neistinita prica .NOVINARI,NEOBJEKTIVNI,NEIFORMISANI I PRISTRASNI SISTEMU.JAD!

    2
    9
  2. Slazem se u potpunosti sa stavom ovog mladog covjeka. Opstinski maslinjaci propadaju dok se ceka neki novi kupac, nekog novog Porto brda, vjerovatno… da ih je samo ocistiti, eto posla za ljude koji zele raditi. Automatski i slika pejzaza se mjenja. Lijepo li je proci magistralom ka Petrovcu i uci u taj grad gdje se masline redovno ciste i gaje.

    10

Ostavite komentar

*

code