Poslije 25 godina: Poštu žrtvama deportacije odali NVO, kao i LP,...

Poslije 25 godina: Poštu žrtvama deportacije odali NVO, kao i LP, SD, SDP/URA, Demokrate

3433
5
Podijeli

Nevadine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, obilježile su danas ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi, 25 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Podršku su im pružili i NVO Alternativa, broj 19, kao i Sabina Topalvoić iz NVO Bonafida iz Pljevalja, te predstavnici Liberalne partije, SD, URE, Demokrata.

Podsjetili su da je crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 osoba, civila, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini i predala ih vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika.

Skupu su se priključile i porodice dviju žrtava – Osmana Bajrovića, njegova supruga Nedžiba, kao i Tamara Topalović, čiji je stric takođe sa tog mjesta sproveden.

Predsjednica HRA, Tea Gorjanc Prelević kazala je da Crna Gora ima ljude koji se godinama okupljaju i pokazuju da ove žrtve ne zaslužuju zaborav, već Dan sjećanja i spomenik i krivičnu pravdu. Ona je podsjetila da je bivši predsjednik Opštine Herceg Novi, Dejan Mandić izjavio da Herceg Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja i da se nije ni obraćao višim instancama, odnosno Ministarstvu kulture.

“Inicirali smo da crnogorska policija uputi simbolično izvinjenje zbog tog događaja i da na taj način uputi svoje sadašnje i buduće službenike da ne prihvate naređenje da izvrše ratni zločin. Nažalost, nijedna od naših inicijativa do sada nije prihvaćena. Ovih četvrt vijeka deportacije dočekujemo bez utvrđene krivične odgovornosti, bez Dana sjećanja i spomenika i izvinjenja policije. No, zato smo tu, da spasimo taj događaj od zaborava. Vjerujem da će doći dan kada će nam se i zvanične vlasti države zahvaliti za to što godinama činimo ono što je trebalo da čini država”, poručila je Gorjanc Prelević.

Osvrćući se na oslobađajuću predusu suda u kojoj nije bilo ratnog zločina, jer Crna Gora zvanično nije bila učesnik rata u BiH, ona je kazala da to nema veze sa međunarodnim humanitarnim pravom i pravdom:

“Ta presuda je zapravo mjera dalekog puta koji predstoji Crnoj Gori do ostvarivanja vladavine prava i ona podsjeća šta su sasvim konkretni ciljevi koje od Crne Gore moraju očekivati njeni građani a onda i EU”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, Specijalno tužilaštvo ima dužnost i obavezu da se bori protiv nekažnjivosti ovog zločina, tim prije što su njihove kolege ’92. godine ovaj zločin pomogle.

Dragan Jovanov iz NVO Alternativa Crna Gora smatra da ne postoje riječi koje bi mogle opravdati ovakav zločin koje je nažalost, kako ističe, uradila crnogorska policija:

– Uvjeren sam da su pripadnici policije mogli da ne izvrše naređenje koje im je dato, jer ne postoji opravdanje za ubijanja civila. Vi novinari imate veoma važan zadatak, da obavještavate narod o zločinu koji se desio, da se podiže svijest, da se ovo više nikad ne ponovi. Ne očekujem od sadašnje vlasti da bi procesuirala odgovorne. Alternativa Crna Gora osuđuje svaki zločin prema bilo kome, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost i najoštrije osuđujemo ovaj zločin. Nadam se da će pravda jednog dana zaživjeti i da će žrtve barem imati mir i spokoj da znaju da njihova smrt koliko toliko znači za buduća pokoljenja da se to više ne ponovi.

Član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković podsjetio je da taj Savjet podržava sve aktivnosti koje doprinose njegovanju sjećanja na žrtve kršenja ljudskih prava i na žrtve stradanja.

– Podržavajući napore civilnog društva u procesu suočavanja sa prošlošću izdali smo preporuku Upravi policije i MUP-u da upute simbolično izvinjenje prema svim žrtvama kršenja ljudskih prava u prošlosti, posebno prema žrtvama i porodicama onih koji su nezakonito uhapšeni, a potom i deportovani iz Crne Gore –  istakao je on i potvrdio da čin izvinjenja kojeg su preporučili Upravi policije, na žalost, do danas je nerealizovan.

– To govori o ukupnom odnosu, prema jednoj određenoj vrsti demokratskih zahtjeva prema strukturama vlasti – smatra Zeković.

On je uputio poziv premijeru Dušku Markoviću, ministru unutrašnjih poslova Mevludinu Nuhodžiću, da je neophodno uputiti jasno, nedvosmisleno izvinjenje zbog ukupnog učešća crnogorske policije u prošlosti, u raznim politikama i praksi kršenja ljudskih prava. Jer, između ostalog, one su dovele i do nezakonitog hapšenja i deportacije, a kasnije i stradanja izbjeglica iz BiH, zaključio je Zeković.

Sa NVO poštu žrtvama zločina deportacije izbjeglica, okupljanjem i polaganjem cvijeća na mjestu s kojega su iz Crne Gore odvedeni u smrt, odali su i predstavnici više partija.

Predsjednica hercegnovskog SD-a, Tatjana Fanfani, liderka  istakla je da deportacija dio grešaka iz prošlosti koje se ne smiju zaboraviti.

–      Ovi ljudi zaslužuju pamćenje i spomen obilježje, a isto tako to se više nikad ne smije ponoviti. Socijaldemokrate su od početka, a tako će i ostati, antiratnog opredjeljenja. Ako Herceg Novi nije sad spreman, mi smo tu da ostvarimo spremnost i da se ovdje napravi spomen obilježje i da se ovi ljudi vječno pamte – poručila je Fanfani.

Predsjednik novske URE, Milovan Baždar je naveo da su se okupili da sa bolom i tugom odaju počast nevinim žrtvama deportacije. Zločin je nevjerovatnih razmjera, a podrška tom zločinu je takođe zločin smatra on:

– Strašno je da država i pravosuđe Crne Gore nakon 25 godina nije imalo odlučosti da saučesnike privede pred lice pravde. Dokle god se zločin bude prikrivao to će i dalje ostati nadgradnja tog zločina. Što se tiče državne i lokalne administracije, tužno je da nema predstavnika i to govori o svijesti koja se mora promijeniti, jer zločin ne može imati nacionalnu boju – istakao je Baždar.

U ime Liberala Herceg Novog, obratio se Goran Skrobanović, koji je između ostalog poručio, da je Novljanin i da za ovaj slučaj nije znao kao ni sam Novi. Riječ o ljudima koji su u tadašnjoj državi naredili hapšenje i ubistvo ljudi koji to ničim nijesu zaslužili:

“Desetak njih sam poznavao i danas sam tu da izrazim poštovanje prema njima i kažem da nikad više ne smije da se desi ovo što se desilo. Novi nije kriv. Kriva je tadašnja država, a možda i današnja. Ne znam ko je vlast, ali u svakom slučaju naređenja su bila iz vrha. Ono što je časno za policajca i vojnika, nije časno za civila. Moguće je da su policajci dobili naređenje i morali ga izvršiti. Ali, postoji i ljudska osobina, kada kažeš – ovo naređenje neću izvršiti”, zaključio je Skrobanović.

Položeno cvijeće i ispred bivšeg zatvora u Morinju

Predstavnice NVO Anima su poslije okupljanja u Herceg Novom skrenule pažnju javnosti i na  bivši ratni zatvor u Morinju. One već  četvrtu godinu na istom mjestu, na kapiji, polažu cvijeće i šalju poruku da se ne zaborave ovakva mjesta zločina u Crnoj Gori.

Po riječima  Ljupke Kovačević, u Morinju je bilo 400 zarobljenika prema kojima se nečovječno odnosilo. Tu će se okupljati svake godine, sve dok se, kako su kazale iz Anime, ne postavi neko obilježje.

5 Komentari

  1. sve se zna ko sto kuda i kako i ko su nalogodavci sluge i izvodjaci stid i sram H.Novog i CG a posebno BG i njihovih CG ondasnjih i danasnjih istomisljenika .




    13



    1
  2. Nadam se da nikada vise nikome nece pasti na pamet ,da na ovaj nacin oduzimaju zivote ljudima koji su druge vjere i nacije. To Herceg Novi i Boka,a i Crna Gora tokom istorije nisu nikada uradili. Ti koji su to uradili ne pripadaju ni mojem narodu,oni su jednostavno monstrumi i manijaci ,psihijatrijski slucajevi!!!




    16



    0
  3. Mene je sramota umjesto ovih ljudi.Kakav Morinj.Tu niko nije nastradao.Bolje da je ova vesela druzina otisla ispred zloglasne splitske Lore.Muka mi je od ovakvih sto ne cijene nase zrtve.




    14



    10
  4. Bravo Gabriel…Sve zrtve treba postovati bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost ,ali si u pravu si niko se od ovih ne oglasi ni 24.marta a ni u Murinu..




    21



    5
  5. Veliki zlocin je napravljen bez sumnje.Podrzavam inicijativu da se napravi spomenik ispred sup-a a ove partije i NVO nisam primjetio kad je bila godisnjica od zlikovackog Nato bombardovanja Murina .




    26



    6

Ostavite komentar

*

code