Početna Eco Pratiti kako se mijenja Mediteran i koristiti znanja ribara i istraživača

Pratiti kako se mijenja Mediteran i koristiti znanja ribara i istraživača

0

Studija, koja je objavljena u prestižnom časopisu Global Change Biology, prikuplja svjedočanstva preko 500 ribara iz devet mediteranskih zemalja, koji govore o tome kako se Mediteran mijenja pred našim očima pod sve većim pritiskom globalnog zagrijavanja i invazivnih vrsta.

Kako saopštavaju iz kotorskog Instituta za biologiju mora, klimatske promjene i ljudske aktivnosti zaista izazivaju veličanstvenu preraspodjelu živih vrsta širom planete: velika reorganizacija života koja se može smatrati, uglavnom, nepovratnom. Neki efekti su već vidljivi u mediteranskim obalnim područjima, uključujući i zaštićena morska područja, koja moraju riješiti ovaj novi ekološki problem kako bismo sačuvali prirodne ekosisteme i usluge koje nude.

Picerija i restoran

Ovaj fenomen se proteže duž ogromnih prirodnih prostora koji se mogu veoma teško pratiti tradicionalnim metodama i raspoloživim resursima:

“Međutim, kombinovanjem znanja ribara iz različitih mediteranskih zemalja, istraživači daju precizne rekonstrukcije nedavnih promjena u distribuciji 75 vrsta riba. Ovo je slučaj kod nekih autohtonih riba Mediterana – kao što su strijelka Pomatomus saltatrix, barakuda Sphiraena viridensis i mediteranska papigača Sparisoma cretense – koje su se proširile na sjever, iskorištavajući povoljnije klimatske uslove. Zatim, tu su tropske vrste, kao što su mramornice Siganus luridus i S. rivulatus, napuhača Lagocephalus sceleratus i riba lav Pterois miles, koje su preplivale Suecki kanal i imaju ozbiljne ekološke i socio-ekonomske uticaje”, navode iz Instituta.

Posmatranje prisustva ovih vrsta, dokumentovanje promjena u njihovoj raspodjeli i brojnosti danas je ekvivalentno svjedočenju epohalnim promjenama u našim morima.

“Ovaj cilj je postignut zahvaljujući koordinaciji ISPRA-e, Nacionalnog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanje Italije, i saradnji 22 istraživačke grupe Mediterana, uključujući Institut za biologiju mora – Univerzitet Crne Gore, koji su intervjuisali, prema standardizovanom protokolu, lokalne ribare u Albaniji, Crnoj Gori, Tunisu, Grčkoj, Kipru, Libanu, Sloveniji, Turskoj i Italiji. Njihovo znanje se sada čuva u zajedničkoj bazi podataka koja kumulativno odgovara više od 15 hiljada godina iskustva na moru. Korišten pristup poboljšava zapažanja i znanje stručnjaka koji svakodnevno žive u bliskom kontaktu sa prirodom i njenim stanovnicima, to je znanje koje je tek nedavno prepoznala naučna zajednica i tehnički se pozvala na termin Lokalno ekološko znanje ( eng. LEK – Local Environment Knowledge)”, objašnjavaju u Institutu.

Istraživanje prvi put pokazuje kako LEK može biti validan instrument za monitoring na velikom geografskom nivou. Istovremeno, ova dugotrajna studija može se cijeniti i kao primjer saradnje u vremenima nevolja za naš mediteranski region.

Značajno partnerstvo između lokalnih zajednica i naučna istraživanja koja nude nove mogućnosti za razumijevanje i upravljanje ekološkim problemima trećeg milenijuma.

Studija je sprovedena u okviru evropskog projekta MPA-Adapt (finansiran kroz INTERREG MED program u okviru Evropskog fonda za regionalni razvoj), uz učešće važnih institucija koje djeluju na Mediteranu, kao što su CIESM (Mediteranska naučna komisija) i FAO (Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu).

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code