Praznik mimoze pokrenuo nekadašnji Turistički savez Herceg Novog

Praznik mimoze pokrenuo nekadašnji Turistički savez Herceg Novog

20
Podijeli

Na pomen Fešte od mimoze, ribe i vina mnogima je prva asocijacija Baošići, jer tu, na platou ispred Doma kulture odrigrava se centralni događaj prvog vikenda Praznika mimoze već dugi niz godina. U Baošićima je najviše vatri na kojima se priga sardela,  a podijeli se i najviše  vina i piva, mimoze…

Foto: Arhiva Anta Krstovića

Ipak, malo je među živima onih koji se sjećaju početaka Praznika mimoze, prvih Ribarskih fešti na rivijeri, prvih karnevala. Otuda i različite verzije priče koja je Mjesna zajednica prva počela da organizuje mimozine svečanosti i odakle je sve krenulo.

Picerija i restoran

U jednom su svi saglasni, ribarkse svečanosti počinjale su na plantaži PKB-a, u Đenovićima, a pokretač je tadašnji Turistički savez.

Na toj lokaciji Turistički savez dovodio je turiste, najčešće iz Beograda, da beru mimozu, priča za Radio Jadran Ante Krstović, koji je nekada radio u Tursitičkom savezu i član je benda Exodus, neodvojivog pratioca cvijetnog festivala.

Foto: Arhiva Anta Krstovića

– Prve dvije-tri godine samo tu se brala mimoza i onda su se ljudi vraćali u Novi. Onda se neko iz Turističkog saveza sjetio catare, vojni detekaš bi vodio goste iz luke u Novom i pristajao je na mulo PKB-a u Kumboru. Odatle je nekoliko godina kolona kretala, kroz Đenoviće do Baošića – priča Ante.

Iako se prva organizacija vezuje za 1969. godinu, zbog čega se ove i slavi jubilej, Skupština opštine i Turstički savez ozvaničili su Statutom Praznik mimoze 1971. godine. Ali, te prve bile su neka vrsta probnih fešti, prisjeća se Krstović.

– Marko Vlaović, tadašnji predsjednik Tusrističkog saveza Boke kotorske sa nekim ljudima iz Beograda bi dogoviro da dođe ekipa koja će izvesti program Skadarlijske večeri u motelu Vinogradi, ili u Plaži, sa dvije-tri pjevačice, glumcima, novinarima… Tu grupu su vodili prvi put 67. ili 68. godine, to više niko ne pamti, na plantažu mimoze Petra Derića u Sutorini – navodi on.

Nakon berbe u Sutorini, u narednim godinama počela je berba u Đenovićima, na plantaži PKB-a, ali Krstović ne može sa sigurnošću da kaže kada je održana i prva ribarska fešta.

Lola pamti kako su Kumboranke počele feštu

Prve godine Praznika mimoze na rivijeri nije bilo prigane sardele, a djelile su se roštule, rakija i suve smokve, priča za Radio Jadran, Olivera Lola Blažević, koja se u organizaciju uključila prije 47 godina.

Na žalost, te prve članice Aktiva nisu više među živima, a najzaslužnije su Radojka Kešić i tadašnja presjednica organizacije, Radmila Pušić, kao i Slobe Krivokapić, Seka Petrović, Slave Pušić, Vjera Todorović.

– Divno je bilo to druženje. Sve smo složno radile, bez pare i dinara. Čak smo pravile i torte. Svaka bi nešto donijela da imamo za počastiti, to je tako i počelo. Prvo su se Kumborani čašćavali, pa je narod počeo da dolazi. Tada je to bilo organizovano na platou kod PKB-a. Mažoretke bi išle cijelim Kumborom, a tu bi se igralo, pjevalo, svirala bi muzika. Tako je počela manifestacija – kaže nam Lola.

Kolona bi nastavljala dalje rivijerom, ali bi paradirala pješke sve do Baošića.

Roštule su pravljene u prostorimama nekadašnjeg beočinskog odmarališta, gdje se danas nalazi hotel Xanadu, kao i u prostorijama PKB-a. Mjesna zajednica nije finansijski učestvovala.

– Što je to bilo odnijeti iz doma jaja, brašna… Radmila Pušić i Radojka, Zage… sve bi donijele po nešto. Imali smo torti, kolača, šta god bi ko donio, da uz roštule čašćavamo narod – sjeća se Lola.

Prema njenim riječima, tradicija priganja sardele počela je prije 30-ak godina. Prvi koji je počeo sa tom praksom bio je Vojo Matović iz Kumbora. U Đenovićima su se, kao i danas, dijelile priganice. Ali, kako ističe, nikada niko od angažovanih na pripremi tih delicija nije naplaćivao svoj rad.

Kumbor je tada bio življi, bila je kasarna prepuna vojske, kao i Dom armije. Sada se čeka otvaranje Portonovog i furešte samo ljeti.

20 Komentari

  1. U ovim komentarima uocava se prilicno uskogrudo gledanje na manifestaciju Praznik mimoze,tj. na Festu od ribe vina imimoze. Svako mjesto bi zeljelo da ima krucijalnu ulogu u organizaciji najvaznijeg dogadjaja u okviru Praznika a to je Festa od ribe vina i mimoze. Praznik je nas, jedinstven i svako mjesto daje svoj doprinos. U Kumboru se okupljaju ucesnici u programu(Gradska muzika,mazuretke, trombonjeri) i gosti, tu vrjedni domacini idomacice pripremaju ribu i druge delicije i odatle krece vesela povorka prema Djenovicima. U Djenovicima se nekad brala mimoza na imanju PKBa u polju Vojvodica. Nazalost plantaze vise nema,samim tim ni berbe pa se ispred Doma kulture Denovic odrzi prigodan kulturno umjetnicki program ,(Kud SLoga i Mjesna muzika) uz posluzenje sa priganicama i lozom. Poslije ovoga povorka krece prema Baosicu gdje se obicno na12 vatri priga sardela, toci vino iz bacava i Niksicko pivo a kulturni program se izvodi na platou ispred Doma kulture.
    Sto se tice samog pocetka Feste ona je u Baosicima krenula sa platoa Ribarske zadruge gdje se przila riba na nekoliko vatri ,tocilo vino i lokalna klapa ili bend bi zabavljali goste. Da bi dogadjaj bio sto autenticniji ribari bi na susjednoj plazi izvlacili mrezu tratku a ulovljena riba se odmah spremala. Ugledni gosti sa svojim domacinima bi zavrsili kod baosickih domacina na kafi i casici razgovora. Tako je bilo u samom pocetku kasnije se Festa prosirila na citavo mjesto.

    3
    7
  2. Zasto ste stavili u naslovu “Turisticki savez Herceg Novi”.Jasno je i vama,valjda,da se radi o “Turistickom savezu Boke kotorske” .Zvanican naziv.Tako se kaze i u tekstu.I zasluzuje da se o njemu i ljudima koji su u njemu bili angazovani mnogo vise pise.Ne samo radi potsjecanja nego radi znacaja koji je imao u HN svega sta je radjeno.

    13
  3. praznik mimoze su u komercijalne svrhe uzeli i pretvorili u praznik direktori boke da bi punili hotele i restorane u praznom periodu do pocetka sezone.nije bio praznik nego lokalna festa za mjestane.

    16
    1
  4. Ma ko ti to kaze da se nije govorilo?Baba mi je bila rodjena Novljanka,godiste1901. i vazda koristila tu rijec kad spremi jelo koje je tesko za spremiti a vrlo birano i ukusno.

    5
    15
  5. Pitam ljubitelje “Praznika mimoze”, što je izvorni nazim ove turističke manifestacije, a ne “Fešta od mimoze”, s da li su ikada čuli za pjesmu “Mimoza” koju je svojevremeno pjevala Olga Jančevecka. Kliknite na You Tube i slušajte divnu melodiju i još ljepši glas, bez peglanja i miksovanja. Inače “Praznik mimoze”, sticajem okolnosti, ima svoj zigot u Đenoviću, kada je ta vrsta turističke ponude bila u povoju. Tokom vremena ona je prerasla u pravu manifestaciju, i mnogo više je od “fešte”, ona je “praznik”.

    16
    2
    • Sa malo elementarnog znanja italijanskog jezika može se saznati da gulozeca-guloština potiču od italijanske riječi GOLOSO – proždrljiv, pohlepan.
      Delicija potiče od italijanske riječi DELIZIA (čita se delicia) i znači užitak. Nije zabranjeno biti proždrljiv, ali je primjernije uživati u jelu nego biti pohlepan. To je uostalom i nehrišćanski…

      10
      8
      • ‘la gola’ znači grlo, od toga ‘goloso’ se prevodi kao sklonost uživanja u određenoj vrsti hrane, npr. kao kod nas “sladokusac”, to jest da osoba “ima grlo za određenu hranu”. Ovo ako ćemo prevoditi u duhu jezika

        10
        1
  6. Komentar Gospodina Krstovića najviše odgovara ISTINI.
    Međutim, ovdije ISTINA malo koga interesuje.
    Dakle, po ovoj priči ispada da su svi turisti i učesnici manifestacije LEĆELI PREKO ĐENOVIĆA.
    A koliko mene pamet služi (imam i ja 60 g.) Đenović ima Slogu (80 g.) Mjesnu muziku 100 god.
    pa ne znam ko je to zabavljo narod 50 g? Doduše, ništa me ne iznenađuje. Što me ima iznenadit ovakvoj našoj pameti kad GRANICE nijesu više đe su vazda bile. Sad su GRANICE kod “Papagaja”. Mora bit da su GRANICE dobile ime po KORNJAČI ili MAGARCU! A što da kažem za tačku gruntovnice sa ZAPADNE STRANE. Portonovi je samo u KUMBORU! Evo KUMBORA sve do Ivanovice. Rastego se ko kora od štrudela. Prosto je nevjerovatno koja glupost ovdije teče na svim nivoima. Tako ispada da sve POČINJE od nas, i NIŠTA prijed nas nije bilo!
    Vjerujte, da se iskreno radujem svakom napretku BAOŠIĆA i KUMBORA, i svakom kutku moje Boke,(i države, naravno), ali potrudimo se da našem naraštaju prenosimo prave informacije, pa i kad je FEŠTA MIMOZE u pitanju.

    35
    5

Ostavite komentar

*

code