Prof. dr Ivo Županović: Kako bi trebalo razvijati turistički Herceg Novi i...

Prof. dr Ivo Županović: Kako bi trebalo razvijati turistički Herceg Novi i Crnu Goru?

11
Podijeli

Za budući razvoj Herceg Novog, ali i ostalih turističkih gradova u Crnoj Gori, kao destinaciji, od presudne je važnosti krovni dokument Strategija razvoja turizma da bi se znalo u kom će se pravcu i okvirima kretati razvoj. Akcioni plan, kao sljedeći korak, definisao bi neophodne kratkoročne i dugoročne korake razvoja, uz prioritetno rješavanje problema komunalne infrastrukture. Uz to, privatni smještaj trebalo bi razvijati i ukrupnjavati u tzv. integralne i difuzne hotele, pri čemu obavezno jačati hotelske kapacitete koji bi nudili mogućnosti za kongresni i sportski turizam.

To je za Radio Jadran ocijenio ekspert za upravljanje turističkom destinacijom, prof. dr Ivo Županović,  sa Fakulteta za menadžment u Meljinama, u Herceg Novom. Sa njim smo razgovarali i o budućem razvoju smještajnih kapaciteta u Herceg Novom, korišćenju uspjeha sportista u brendiranju grada, obrazovanju u turizmu….

Picerija i restoran

Prema zvaničnim podacima posljednje dvije godine, gro smještajnih kapaciteta na nivou države čini privatni smještaj, čak 75-80%, što je ogroman postotak, a što je prema mišljenju našeg sagovornika, ključan izazov za državu kao turističku destinaciju. To, kako kaže, posmatra iz vizure tzv “integrisanog turističkog proizvoda” koji se sastoji od tri komponente: prirodni i društevni resursi, saobraćajna pristupačnost i receptivni faktori (smještajni i ugostiteljski kapaciteti).

Za održivost ukupnog turističkog sistema, hotelski smještaj mora da dostigne veći procenat u ukupnom odnosu smještajnih kapaciteta. Kad je riječ o vidovima turizma, to se mora uzročno-posljedično posmatrati u odnosu na smještajne kapacitete, objašnjava Županović:

“Ono što ja vidim kao budućnost Herceg Novog je dominiranje malih hotela, ali uz razvoj velikih hotela u domenu razvoja određenih vidova turizma. Da bismo razvijali određene vidove turizma, za što mislim da je Boka – naročito Kotor i Herceg Novi bogom dani, moramo da imamo infrastrukturu. Ako želimo kongresni turizam- moramo imati sale za to, a ako želimo da razvijamo sportski turizam moramo imati smještajne kapacitete i uporedo razvoj sportske infrastrukture”, ocijenio je Županović.

Praktičan primjer za to je u Opatiji, gdje je niz malih hotela, ali je hotel Ambasador “kičma razvoja” turizma, zato što su tu skoncentrisani svi događaji vezani za MICE turizam, ne samo kongresi.

Značaj Turističkih organizacija i difuznih hotela

Produžetak sezone se, kako tvrdi ne može raditi samo na osnovu klasičnih vidova turizma. U svijetu je prepoznat “dolazeći koncept turističke destinacije” kojim se izlazi u susret željama i potrebama turista i strategijski promišlja.

“U tom kontekstu bih apostrofirao sve veći značaj turističkih organizacija koje vise nijesu samo administrativno definisane, već je to ključni krovni mehanizam za upravljanje destinacijom. Tu svi stake-holderi – hoteli, restorani, kulturni poslenici participiraju, ali TO diktira turističku politiku destinacije”, navodi on.

Uz ove, Herceg Novi ima ogroman potencijal u kulturnom turizmu kao i u razvoju ruralnog turizma.

Sa druge strane, kvalitet smještaja u privatnom sektoru mora biti unaprijeđen kvalitativno i bolje integrisan, smatra prof. Županović. Podsjeća da je Zakonom o turizmu iz 2017. godine uvršten pojam “integralni hotel”, što nije dovoljno, ali je, ipak, napredak, jer je, kako smatra, trebalo uvrstiti i pojam difuznog hotela, koji je u Hrvatskoj odavno u upotrebi:

“Riječ je o integraciji individualnih smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju u integralni ili difuzni hotel. Difuzni hotel pojam je koji se, uglavnom, spominje za integraciju privatnog smještaja u užim, urbanim jezgrima Starog grada. Integralni hotel pojam je koji se, uglavnom, koristi za integraciju jedinica u stambenim zgradama. To je bitno radi ponude na tržištu, jer onda ne nudite samo iscjepkani, partikularni smještaj, već u kvalitativnom i kvantitativnom smislu bolje kapacitete, koji jedino moraju imati zajedničku recepciju i mini restoran garni tipa”, kaže naš sagovornik.

Time se kako objašnjava omogućava bolja percepcija na tržištu, smanjuju troškovi marketinga i postaje se vidljiviji i konkurentniji na tržištu. Takav smještaj onda ne bi bio dominantno fokusiran na reginalno već i na zapadnoevropsko tržište. Uz to, idealan je, kako kaže, trenutak da se porodične kuće koje nijesu uz prvu liniju do mora, transformišu u svrhu turističke djelatnosti, uz kreditiranje od strane relevantnih institucija, poput, recimo Investiciono razvojnog fonda, kako bi se takvi sadržaji valorizovali, za što je u susjednim zemljama dominantno zainteresovano britansko tržište.

Herceg Novi bi, takođe, mogao dobiti na značaju brendiranjem sporta/sportista, koji su svojim uspjesima sebe ili klub pozicionirali kao ambasadore grada i destinacije.

“Uspjesima maltene omogućavaju besplatan marketing destinaciji i to bi trebalo vise valorizovati, recimo, pod nekim sloganom “Grad evropskih šampiona” ili sično. Jer, ako vas ljudi sa takvim autoritetom pozivaju kroz razne sportske manifestacije da budete gost neke destinacije, onda će to na određenom tržištu svakako imati implikacije”, poručuje on.

Uskladiti akademsko i praktično znanje

Kad je riječ o kadrovima opslužuju ugostiteljsku ili hotelsku privredu, profesor Županović smatra da postoji “nesporazum u komunikaciji” između hotelske/turističke privrede i akademske zajednice oko toga što bi trebalo da nudi osnovno, srednje ili visoko obrazovanje:

“Operativna znanja trebalo bi da nudi srednje obrazovanje, dok visoko obrazovanje ne samo na fakultetima turističke profilacije već i onima koji nude takva usmjerenja, kao što nudi Fakultet za menadžment u Meljinama, treba da ponude kadrove za srednji i top menadžment. Pri tom, svaki student treba da počne od nule, radi najobičnije operativne poslove, ali da ni oni ni poslodavci ne misle da na tome treba da se zadrže. Cilj je da im teorijska sa praktičnim znanjima sjutra omoguće da postanu menadžeri koji će upravljati na srednjem I top menadžment nivou”, pojašnjava prof. Županović.

Zbog praktičnih znanja osnovan je i Centar za turizam gdje postoje kursevi ili trenizni za yield menadžment za upravljanje profitom, koji definiše troškove i prihode po sobi, stolici u restoranu i slično, kao i to kako će se formirati marža, prosječna cijena sobe, računanje troškova, povrat investicije i slično.

“Osnovna praktična znanja iz oblasti benchmarkinga su, recimo, ako upravljate Turističkom organizacijom ili otvarate hotel, morate znati ko vam je konkurencija i napraviti komparaciju. Mi u Centru za turizam nudimo ta znanja i mislim da je to neophodno, jer su to alati koji se koriste u svijetu za upravljanje hotelima”,  poručuje on.

Inače, prof dr Županović odnedavno je na Listi eksperata za akreditaciju studijskih programa, tj. reakreditaciju ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori, što smatra određenim priznanjem.

Na osnovu uvida u ovu oblast, zaključuje da  postoji ogromna konkurencija između ustanova visokog obrazovanja , međutim, dva resursa čine distinkciju: ljudski resursi koji sprovode studijske programe i prepoznavanje tržišnih prilika.

Na kraju, za kvalitetno finansijsko upravljanje u turizmu, kao i u ostalim uslužnim djelatnostima, jako je, kaže, važna kontrola, za koju je neophodno znanje iz strateškog finansijskog upravljanja – način čitanja finansijskih izvještaja, kontrolni i revizioni mehanizmi, unaprjeđenje određenih procesa na bazi znanja iz finansijskog poslovanja – kako i kada reagovati ukoliko finansijska slika nije “povoljna”.

11 Komentari

  1. Sjajno bi bilo kada bi ljudi iz opštine imali sluha pa ovakve eksperte postavili na odgovarajuća mjesta kao konsultante i njihovo znanje iskoristili za razvoj Novoga kao turističke destinacije sa renomeom.

    4
    5
  2. Rezime izlaganja je vrlo jednostavan: oni koji su doveli drzavu i gradjane do prosjackog stapa,sistematski unistili sve sa privatizacijama- pljackama,moraju nestati sa scene,a posteni i strucni ljudi da vode sve gore izneseno.
    To Vam je kao da date alkoholicaru da cuva vinski podrum,on zbori i kune se u postenje da nece dovatiti alkohol,medjutim…….
    A razvoj grada i turizma ce i dalje stagnirati i liciti na vasar,ako ne uslijede promjenje u razmisljanju ljudi,kulturi stanovanja,odnosu prema prirodi.

  3. Nista novo nije receno u ovom tekstu. Najveci problem za turisticki razvoj Boke i Herceg Novog jesu:
    1. Saobracajno rjesenje Boke i granicnih prelaza
    2. Uzimanje monopola Pomorskog saobracaja
    3. Zastita domaceg avioprevoznika (razne blokade za lov kost kompanije i visoke cijene aviokarata)
    4. Promjena statusa Luke Zelenika u medjunarodnu luku
    5. Raskid privatizacije HTP Boka
    6. Razni poslusnici vlasti sa teorijama razvoja turizma
    I td.
    Znaci, problem razvoja turizma u Boki je los rad Vlade

    45
    4
      • Dobro je sto ste pomenuli Morsko dobro, ali oni nisu bas toliki krivci za lose upravljanje turistickom destinacijom. Ali zato jesu kumovi, zetovi, sure i druga bliza rodbina.

        3
        1
  4. Ajde kako razvijati posle sunovrata.H.Novi je bila treća turistička destinacija u jugoslaviji.Gde je sad posle uništitelja.Sve je ovoobračun sa H.N i narodom koji je tu.

    25
    2
  5. Pitanje razvoja je prije svega pitanje identiteta naroda i identiteta grada.kada znaš ko si i šta hoćeš onda je lako.Samo ostaje pitanje kako ,ako hoćeš turizam moraš biti lijep i sredjen Znači grad treba dotjerati ulice saobraćaj plaže parkove ,zidine.Identitet kroz muzej ,istoriju, galerije kao i istorijsko kulturnu prezentaciju.Kada se ovo sve sredi hoteli se otvaraju sami i turisti dolaze ako im nešto imaš ponuditi.Badava gradiš hotele ako nema ništa ,zašto bi neko došao ako tu nije interesantno i posebno.Ta posebnost je razlog turizma.

    26
    1

Ostavite komentar

*

code