Početna Naslovna Prof. dr Ivo Županović: O razlozima za bolju popunjenost hotela, padu gostiju...

Prof. dr Ivo Županović: O razlozima za bolju popunjenost hotela, padu gostiju iz regiona…

24

Kolektivni smještaj u Crnoj Gori ove sezone bilježi veći trend rasta popunjenosti u odnosu na privatni i za očekivati je da se on nastavi, s obzirom na evidentno otvaranje novih hotelskih objekata sa 4 odnosno 5 zvjezdica. Jedan od takvih primjera je i Herceg Novi, gdje je nedavno otvoren stari-novi butik hotel Casa del mare, a sljedeće godine i prvi One&only hotel u kompleksu Portonovi.

To je u razgovoru za Radio Jadran ocijenio ekspert za upravljanje turističkom destinacijom prof. dr Ivo Županović.

Picerija i restoran

Pristalica je, kako kaže, klasičnog hotelskog kapaciteta i smatra da bi kondo hoteli bili prihvatljivi jedino i isključivo kod transformacije stambenih jedinica u hotelske kapacitete, nikako kao prioritetan hotelski objekat:

„Grade se novi hoteli sa 4 zvjezdice koji su nešto većih kapaciteta i idealni za veće grupe. S druge strane, imamo nove butik hotele koji imaju svoju originalnost, a sa cjenovnog aspekta mogu napraviti iskorak“, ocjenjuje on.

Turistima saobraćajno bliža Grčka, jeftinija Turska

Naš sagovornik objašnjava i razloge za pad posjete gostiju iz regiona. Na tržište su se ponovo vratile saobraćajno bolje povezane konkurentske zemlje, jer je, recimo, gostima iz Srbije mnogo lakše autoputem da odu za Grčku ili negdje drugo:

„Mislim da je to uticalo na punjenje kapaciteta. I Turska se „vratila“ jer u kolektivnom smještaju nude značajno niže cijene. Zato mislim da je jedini konkurentski iskorak u privatnom smještaju ukrupnjavanje kako bi bili dostupniji i grupama, gdje bi sa povećanim kapacitetima mogli na adekvatan način približiti kapaciteti i postati konkurentan vid ponude. Pristalica sam difuznih i integralnih hotela, jer je to dalo rezultate u zemljama okruženja“, ocjenjuje on.

U Hrvatskoj, konkretnije u Dubrovniku ponuđeni su stimulansi, jer od toga u konačnom svi imaju dobiti – lokalna zajednica, izdavači i konzumenti, jer se nude integrisani kapaciteti sa adekvatnom cijenom.

Preporuke

„Moramo raditi na ukrupnjavanju smještaja, poboljšati zakonski okvir u kom su prepoznati samo integralni, ne i difuzni hoteli. To ide u paketu, čak prije difuzni nego integralni, jer je pretpostavka da će cjenovno veći iskorak biti uz manji jedinični profit u prigradskim zonima gdje se implementiraju integralni hoteli. To je po meni jako značajno kao i poboljšanje saobraćajne pristupačnosti“, smatra naš sagovornik.

U tom smislu je, kako kaže, „nedovoljno opaženo“ prošla činjenica da će, konkretno u Boki početi saobraćanje trimaranima:

„To je pozitivan iskorak ne samo u ekološkom aspektu, već i sa aspekta rasterećenja drumskog saobraćaja koji je rak rana u sezoni. Mi smo u ovom slučaju stavili akcenat na ekološki momenat priče. Recimo, gradonačelnici Dubrovnika i Splita založili su se zajednički za izmjenu Zakona o cestovnom prometu u Hrvatskoj, gdje bi se na poseban način upravljalo onim dijelovima koji su pod zaštitom UNESCO-a. Mi zato moramo određene dijelove obale da „shvatimo“ kao brend jer su na UNESCO-voj listi i da to valorizujemo na pravi način“, smatra Županović.

Pri tom, kruzing turizam ne bi trebalo izostaviti niti degradirati ili stavljati u drugi plan, ali bi ga trebalo optimizovati.

Praviti novu Strategiju razvoja turizma

Županović ističe da bi hitno trebalo donijeti novu Strategiju razvoja turizma, jer je važeća do 2020.godine, pa uz strategiju klastera Boke Kotorske donijeti i Strategiju razvoja ljudskih resursa, koja je bila validna do 2017.godine, a za koju se trenutno ne zna „status“.

„To zahtijeva rješavanje na makronivou. Sa aspekta Boke bitno je valorizovati receptivne faktore, riješiti saobraćajnu pristupačnost jer u odnosu na ostale dijelove Crne Gore, ovdje imamo ubjedljivo najrazvijenije prirodne i društvene resurse. To je prvi krak integrisanog turističkog proizvoda, a da bismo ga maksimalno valorizovali, moramo imati i druga dva „kraka“: saobraćajnu pristupačnost i receptivni faktor – ističe profesor Žuapnović.

Konkretno na području Herceg Novog, oni se, smatra, razvijaju u pravom smjeru:

“Ono što je za mene krucijalno je da Herceg Novi dominantno ostane grad zdravstvenog turizma, uz razvoj ostalih vidova turizma ( sportski, kongresni turizam )“, objašnjava prof dr Županović.

Ogroman potencijal za razvoj u Herceg Novom vidi u konekciji i razvoju zaleđa Herceg Novog i ruralnog turizma, što recimo nije slučaj u Kotoru kad je riječ o povezivanju obilaska bedema i kruzing turizma.

Konačno, ne smije se zanemariti ni finansijski aspekt, jer posljednja istraživanja pokazuju da nije nužno da svi hoteli budu kategorisani sa 4 ili 5 zvjezdica. Praksa je, kako kaže, pokazala da su u ovom periodu „najžilaviji“ hoteli sa 3 ili 4 zvjezdice. Stoga bi finansijsko analiziranje trebalo da bude sve veći target kad je riječ o pojedinačnim hotelskim turističkim zdanjima.

24 Komentari

  1. Zašto dozvoljavate da se turizmom bavi svako ko hoće? Turisticke agencije vode šoferi i rostiljdzije, a direktori hotela ko stigne, bivši konobari, pomorci, razni mr- ovi sa privatnih fakulteta sumnjivih diploma

  2. Profesor rijetkog kvaliteta u današnjem vremenu. Svaka čast za stručnost i izvrsnost u poslu, kao i za nivo znanja koje prenosite i zahtjevate od studenata.

    7
    3
  3. Doktore,odakle se to vratila saobracajno bolje povezana Grčka,kada je već 40 godina lakše doći iz Srbije u Grčku nego u C.Goru? I da ,pored svega navedenog,zaboravili ste na tu ,,sitnicu,, da uvredljive političke poruke crnogorskog rukovodstva, itekako utiču na to koliko će turista doći iz Srbije i Rep.Srpske.Ali se zato povećava broj turista sa Kosova -iz istog razloga…

    42
    11
  4. Grad nam nikad nije bio prljaviji a komunalna bahatija.Sve podobni serifi koji su osjetili malo vlasti pa haraju gradom i stavljaju kandze gostima a zabranjuju parking dje stignu.Da se mi pozdravimo sa Demokratama jednom za vazda pa dogodine da ako nam krene

    28
    4
  5. Profesore Zupanovicu. Smatram Vas vrsnim teoreticarem turizma. Vase knjige su me inspirisale za moj magistarski rad, ocjenjen desetkom. Ali… Vi kao Kotoranin mozda ne shvatate osnovnu notu dolaska srpskih, bosanskih (citaj opet srpskih) turista, kao i naivnih ruskih (pravih Rusa) da posjete nase primorje. Postoji jedan turistici brend koji se naslanja na emocionalnu pripadnost istovrsnih entiteta. Zasto izdvajam naivne Ruse? Vecina njih su Jevreji iz Rusije, kao i iz Azerbejdzana , a sada iz Turske. Emocionalna vezanost za odredjenu destinaciju je preneta iz Vase knjige “Strategijski menadzment turistickih destinacija“. Oni objedinjuju buducu Sjevernu Palestinu, jer kupuju godinama crnogorsku obalu (preko 10% najboljih resursa). Zdravstveni turizam ste u proslom obracanju na ovom Portalu ispustili, jer ste vjerovatno smatrali da ce do ovog obracanja bolnica Meljine vec biti ukinuta, pa tako i potpora Institutu Dr. Simo Milosevic. Tako bi Vas Kotor preuzeo primat zdravstvenog turizma, a H. Novi kao srpski grad potonuo i postao grad pljeskavica i jeftinog vasarista. Zao mi je sto opozicija ne uvazava strucne kadrove.

    25
    10
      • Botovi, nemojte se truditi. Znam vas odlicno, jer sam bio sa vama. Znam kako totalitarni rezim funkcionise. Necu vas imenovati, jer ste samo sluge. A o pismenosti na blogovima portala se samo u CG diskutuje. PS. Ovo sto sam napisao nije bilo upuceno cijenjenom prof. Zupanovicu, jer se na njegove rijeci treba osvrtati samo sa velikim postovanjem. Ovo je politicka poruka, jer se odnosi na to ko kupuje nase resurse. Rusi ne daju Ukrajinu (staru Hazariju), pa se pravi rezervna domovina za narod koji ce sa Bliskog Istoka morati da se seli, a mi cemo biti samo jeftina radna snaga. Tako nam i skolstvo funkcionise. Ko zeli da unisti svoj narod, ne ulaze u skolstvo, ili programe prilagodjava servilnosti buducim gospodarima.

        11
        2
  6. Da kadrovi su kljucni za bolju valorizacinu turisyicke ponude hetceg novog
    Saobracaj gusi takoteci nabujalu turisyicku novu smjestajnu ponudu
    Okruzenje omo novij objekata zaguseno
    Nema parkovskih povrsina
    Samo beton
    Ostasmo bez zeljista u priobalju
    Prezasicenost sobama na cesti i pjesacllkim slabo vidljim
    Ptelazima

    20
    2
  7. Ovaj profesor prilicno palamudi,imate skoro na svakom sajtu nekoga ko vam objasnjava zasto je prsla sezona.Previsoke cijene ugostitelja i prodavnica,glib,ne ljubaznost,naplacivanje vazduha jos malo.Niko ne zali da ga deru.Gostu treba pare izmamiti a ne oteti.Treba turista da bude srecan kad daje pare a ne da kaze”sad i nikad vise’.Eto zato nema nikoga.

    59
    6
  8. Profesore, sve ste Vi u pravu, ali namjerno zaboravljate ili niste upućeni (što je gore) da grad vode neznalice u svim jedinicama uprave i javnim preduzećima!

    Problem je što i kada se investira u infrastrukturu to se odradi očajno a naplari se papreno (trotoar u Igalu, recimo), što se nenamjenski troše pare iz budžeta turističke organizacije (pokloni najboljim đacima, je samo jedan primjer), što grad nema jasnu i stabilnu viziju razvoja u ekonomskom i društvenom smislu, što je mentalitet ljudi promjenjen pa niko ne razmišlja dalje od sjutra…

    Kada shvatimo da u Herceg Novom šetalište ne smije da miriše na pljeskavice, nego na ruzmarin i ulje, kada vlasnici objekata shvate da radnike moraju da plate toliko da mogu sebi da priušte odmor od 7 dana negdje vani, kada grad prestane da radi po sistemu “ja tebi-ti meni”, tek tada vaše ideje i osvrt ima smisla

    Do tada, hvala, davićemo se u g***** (bukvalno, juče je curila septička od komšije koji ima bazen)…

    64
    9
    • Dodatak:

      A kada već spominjete kruzing turizam:

      Osnovna zarada kruz kompanija više nije na brodu nego na kopnu. Ako imate 5 dana kruzinga već od 499€, tu ne pokrivate ni troškove goriva. Glavni prihod je od prodaje “vanpansionske” potrošnje: izleti, restorani, dodatni sadržaji

      Novi, odnosno cijela Boka se zasniva na par izleta koji su “pronadjeni” još 1980tih. Jako brzo je zasićen turista uvijek istom ponudom “blaue grotte ausflug do žanjica”.

      Imamo uslove za fantastične sadržaje, ali interesovanja da se uloži u kvalitetnu ponudu nemamo. Treba razviti ponudu van standardnog “kušin, lencun i ležaljka” u atraktivnosti lokalnih zanimljivosti. (Konavli recimo)

      34
      6

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code