Protagonisti tri filma, “Comic sans”, “Djevica” i “Blink”

Protagonisti tri filma, “Comic sans”, “Djevica” i “Blink”

271
0
Podijeli

Poslije sinoćnje projekcije hrvatskog filma “Comic sans” na Kanli kuli, u takmičarskoj selekciji dugometražnog igranog filma na 32. Hercegnovskom filmskom festivalu, glumac ovog ostavrenja koje se bazira na komplikovanim odnosima oca i sina, Zlatko Burić, ističe da mu je ovo prva posjeta festivalu.

– Prvi put sam na ovom festivalu i zanimljivo mi je da sretnem ljude. U tih par dana sam doživio zanimljiva prijateljstva i otvorila su mi se vrata za koja nisam znao.

Picerija i restoran

Njegova i energija glumca Janka Popovića Volarića koji igra sina je bila slična te su uprkos generacijskom jazu našli zajednički jezik.

– Tekst nije bio improvizovan, ali je emocionalna situacija bila improvizovana. Nismo uvježbavali te scene, nego smo to pripremali kao emocionalno stanje, a ne kao glumački problem.

Drugi film koji je prikazan sinoć na Kanli kuli “Djevice” bio je regioanlna premijera. Izraelska protagonistkinja filma “Djevice” Joz Rieger dobitnica je nagrade za najbolju žensku ulogu filmskog festivala Tribeca. Joy igra šesnaestogodišnju buntovnicu Lanu koja se bori protiv rezignacije i pasivnosti.

– Mislim da Lana i ja imamo dosta karakternih sličnosti. Bilo mi je lako da uđem u karakter tinejdžerke i da se sjetim svoje prve ljubavi i problema. Ono što mi je bilo teško jeste da se poistovjetim sa Laninim odnosom sa majkom koji je zategnut i komplikovan, jer ja sa svojom imam sjajan – kazala je Joy Rieger.

Na Trgu Mića Pavlovića, publika je imala prilike da viodi šest ostvarenja, a producentkinja dokumentarnog filma, “Blink” Antonia Kuzmanić, ističe da se ona i reditelj Jakov Labrović primarno bave umjetnošću savremenog cirkusa, a inspirisani su šizofrenijom Jakovovog brata Ivana. “Blink” nije bio planiran već je bio istraživanje teme za produkciju predstave, ističe ona. Film prati Ivanovo liječenje u psihijatrijskim klinikama, a reakcije nisu izostale.

– Svi snimci su napravljeni tajno jer je zabranjeno dokumentovanje života, odnosno liječenja psihički bolesnih osoba u psihijatrijskim ustanovama u Hrvatskoj. Za početak je dovoljno da se priča o ovoj temi i da oni koji rade u ovim ustanovma budu svjesni da ih neko može snimati i da neko može dokumentarni materijal u javnosti.

Tradicija Kino klubova

Na pressu Filmskog festivala govorila je i teoretičarka filma i tutorka Kino kluba Zagreb, Petra Belc, koja je podsjetila da Kino klub Zagreb ove godine slavi 90 godina postojanja, a da je u posljeratnom periodu služio kao mjesto susreta ljubitelja filma i kao mjesto gdje su se mogle naučiti osnove filmskog zanata.

– Pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka umjetnici su se upisivali u kino klubove kako bi došli na Akademiju, a kasnije i do profesionalnih produkcija. Danas ljudi završavaju Akademiju i onda dolaze u kino klubove da bi zapravo radili ono što na akademijama ne mogu. Mi držimo radionice eksperimentalnog filma i klasične konvencionalne filmske forme,
Jedan od vodećih autora eksperimentalnog filma u ime Akademskog filmskog centra, Nikola Đurić kaže da i ovaj beogradski kino klub slavi jubilej od 60 godina.

– Prije toga početkom pedesetih osnovan je Kino klub Beograd koji je bio tada jak klub zbog autora kao što su Žika Pavlović i Kokan Rakonjac koji je bio jedan od najtalentovanijih autora. Bilo je velikih ljudi ne samo reditelja nego i vrhunskih snimatelja – prisjeća se Đurić.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code