Prva morska bašta u Boki

Prva morska bašta u Boki

1827
7
Podijeli

Doprinoseči podizanju svijesti o neophodnosti očuvanja planete Zemlje i živog svijeta na njoj, na uzgajalištu “Školjke Boke” u Orahovcu, vlasnik i borac za očuvanje prirode i životne sredine, Nevres Đerić i šef laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Instituta za biologiju mora iz Kotora, dr Aleksandar Joksimović, realizovali neobičnu akciju, prvu takve vrste u regionu.

Oni su u more spustili, odnosno “zasadili” sistemom hidropon biljku oleander. Ovakav sistem do sada nije viđen u regionu, jer se saksija veže ili sidri za neki objekat na vodi.

Picerija i restoran

Cilj sadnje biljaka na ovaj način je da se skrene pažnja javnosti, da bi svakog dana trebalo da mislimo i brinemo o našoj planeti Zemlji i živom svijetu na njoj“, kaže za Radio Jadran dr Joksimović:

– U tim plutajućim saksijama posadili smo biljke koje su autentične za Bokokotorski zaliv i crnogorsko primorje. Riječ je o sistemu sadnje plutanja na vodi, tj saksijama koje se mogu pričvrstiti negdje za kopno. Sistem ima svoju drenažu, a biljke će zalivati kišnica. U ljetnjim mjesecima biljke će se zalivati ručno – objašnjava Joksimović.

One koji su imali priliku da prisustvuju ovoj nesvakidašnjoj sadnji „morske bašte“, uglavnom je interesovalo kako obezbijediti saksije kad je vrijeme loše, talasi veliki, a vjetar jak:

– Sve se reguliše pijeskom koji je u saksijama, a koji „balansira“ između biljke i mora. Mi smo zbog jake bure koja je duvala, posadili desetak oleandera. Voljeli bismo da se turisti koji dolaze u Boku dočekaju posjetaom ovoj morskoj bašti, jer je riječ o interesantnom projektu – navodi on.

Saksija ima i sistem drenažnih kanala i filtera u podlozi, tako da voda i zaslanjena i slatka atmosferska nesmetano cirkuliše kroz zemljanu podlogu. Biljke pogodne za ovakvu sadnju su autohtone biljke našeg primorskog regiona, koje podnose određenu zaslanjenost zemljišta, kao što su oleander ili kaktusi:

– Zahvaljujući drenažnom sistemu, korjenovi crpe ono što im treba, ono što je višak ne, kišnica je naravno ona dragocjena voda koja im je neophodna , a tokom sušnog perioda zalijevaće se ručno, prostim obilaskom barkama – pojašnjava dalje naš sagovornik.

Pri ovakvoj sadnji morske bašte važni su i drugi parametri kao što su zapremina saksije, odnosno visina biljke:

– Saksija je zapremine do 50 l, odnosno 50 kg zemlje može da stane. Biljke svakako neće biti velike, jer bi njihova visina narušila stabilnost, pa ćemo se držati visine biljke do metar – metar i po. U trenutku kad biljka preraste visinu koja bi poremetila stabilitet, biće presađene i zasađene druge, tako da se to sve može obnavljati u nekom dinamičnom procesu – ističe dr Joksimović.

Saradnja Nevresa Đerica sa Institutom za biologiju mora je višedecenijska i kroz tu saradnju organizovane su razne edukativne kampanje, uglavnom sa djecom školskog uzrasta. Sada dokazuju i da akvatorijum Boke Kotorske može imati ovakve “vodene bašte”, koje na veoma originalan i neobično lijep način dočekuju turiste koji stižu sa mora.

7 Komentari

  1. Neka padne malo jaca kiša, vjetar ili dodje malo jaci val – ode morska basta na dno mora! Baška to da je oleandar izuzetno otrovna biljka… Ovo ni Monti Pajtonu ne bi palo na pamet – nikakvo cudo da su sa ovom idejom prvi u regionu! Ima li neki propis o bacanju otrova u Jadran i Boku Kotorsku?

    2
    3

Ostavite komentar

*

code