Početna Društvo RAJKO BAROVIĆ: NOVI ZAKON O MORSKOM DOBRU TREBA DA GARANTUJE SVOJINSKA PRAVA

RAJKO BAROVIĆ: NOVI ZAKON O MORSKOM DOBRU TREBA DA GARANTUJE SVOJINSKA PRAVA

0

Predlog nacrta Zakona o Morskom dobru koji će se pred crnogorskim poslanicima naći, u srijedu 18. marta izaziva veliku pažnju javnosti već nekoliko godina unazad. Na jučerašnjoj javnoj raspravi u Tivtu zaključeno je da je nacrt zakona “diskriminatorski i protivustavan”.

Najviše primjedbi odnosilo se na članove 25. 26. i 27. kojima se ukazuje na neprenosivost stvarnih prava, pravo preče kupovine i pripadnost objekta morskom dobru.
U JP Morsko dobro smatraju da nisu mjerodavni da komentarišu ono što je tek u formi nacrta. Svoj stav je iznijela Vlada, a uskoro će i poslanici, a oni, kako su nam kazali, imaju samo nadležnost da sprovode zakon.
– U svakom slučaju, svakom upitu koje je ovih dana stigao od građana treba posvetiti dužnu pažnju, pogotovo kada je svojinski režim u pitanju – kazao je za Radio Jadran, direktor Morskog dobra, Rajko Barović. Bojazan koju imaju građani Barović vidi u dvijema stvarima koje su aktuelne.
– Jedna se ogleda u, ako smijem tako da ga nazovem, problematičnom stavu Vrhovnog suda, od prije dvije godine oko tog svojinskog režima, a druga je vezana za radnu verziju predloga izmjena zakona o eksproprijaciji. Sve to ima određene norme koje građane dovode u neku najblaže rečeno nedoumicu i to sa pravom – lični je stav Barovića.
Zato on smatra da bi bilo jako dobro da u “minut do dvanest”, kroz poslaničke amandmane, kroz određene inicijative, urgirati i djelovati kako bismo dobili što bolji tekst Zakona o morskom dobru, koji će odredbama garantovati svojinska prava. Jer, svojina je svetinja i neprikosnoveno pravo koje se još od Rimskog prava ne smije dirati – zaključuje Barović.
Podsjećamo da je u decembru 2013. godine Građansko odjeljenje Vrhovnog suda, imalo jednoglasni „pravni stav” da vlasnici zemljišta u pojasu morskog dobra zapravo nisu vlasnici svoje imovine i da je ne mogu koristiti prije nego što, kao i svaki drugi koncesionar, ne zaključe ugovor sa JP „Morsko dobro” iz Budve.

TRI ČLANA NACRTA ZAKONA O MORSKOM DOBRU SA KOJIMA PRIMORCI NISU SAGLASNI

U članu 25. kaže se da se na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, postama, mandraćima, sidrištima i vezovima ne može sticati pravo svojine ni druga stvarna prava po bilo kom osnovu.
Dalje se pojašnjava da se ovim zakonom ne dira u stvarna prava u privatnoj svojini na nepokretnostima u zoni morskog dobra, stečena u skladu sa propisima, do dana stupanja na snagu ovog zakona. Odredba stava 2 ovog člana ne odnosi se na djelove morskog dobra iz stava 1 ovog člana. U slučaju iz stava 3 ovog člana primjenjuje se zakon kojim se uređuje eksproprijacija.
U sljedećem 26. članu predloga zakona, da vlasnik nepokretnosti koji namjerava da proda nepokretnost u zoni morskog dobra, dužan je da podnese pisanu ponudu Vladi.
Ako Vlada ne prihvati ponudu u roku od 30 dana od dana kada je ponuda dostavljena, vlasnik može prodati nepokretnost drugom licu, ali ne pod povoljnijim uslovima od uslova pod kojima je prodaju ponudio Vladi.
I član 27, koji je naišao na kritike, predviđa da su objekti na morskom dobru koji su trajno povezani s morskim dobrom, sastavni dio morskog dobra, ako zakonom nije drukčije određeno.
Na objektu koji je izgrađen na morskom dobru na osnovu koncesije, za vrijeme trajanja koncesije, može se steći pravo svojine ili drugo pravo koje traje do isteka koncesije. Nakon isteka koncesije iz stava 2 ovog člana, objekti su sastavni dio morskog dobra, ako ugovorom o koncesiji nije utvrđena obaveza njihovog uklanjanja.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code