Početna Eco Raste pčelarska porodica u Herceg Novom, mada još ima 50-tak neregistrovanih

Raste pčelarska porodica u Herceg Novom, mada još ima 50-tak neregistrovanih

8

Pčelarstvo je ozbiljan posao, pun odricanja, izazova, ljubavi, ali se na kraju isplati ukoliko se strogo prate pravila proizvodnje meda i stalno uči kako bi se ona unaprijedila. Shvatio je to i novi predsjednik Udruženja pčelara Herceg Novog Miladin Milosavljević, sa suprugom Zlatkom. Oni već 16 godina  svakodnevno, po nekoliko sati, rade s pčelama i imaju 120 pčelinjih društava, u Mojdežu i na Vrbanju.

Sada nastoje i da u Udruženju pčelara Herceg Novog, koje broji 61 člana edukacijom doprinesu kvalitenoj proizvodnji meda i podstaknu mlade da se bave ovim poslom. Jer, uz podršku resornog Ministarstva pčelarstvo u Crnoj Gori napreduje, a medarstvo i kvazi proizvođači meda se potiskuju sa tržišta.

Picerija i restoran

Edukacija je ključna, priča nam Miladin, zato angažuju profesore za pčelarstvo. Društvo doduše nema gdje da pošumljava, nema svoju imovinu, kancelariju, pa pomalo članovi djeluju i kao nomadi, kaže Milosavljević.

Pčelinja društva se mogu vidjeti od Morinja do Sutorine i Vrbanja.  Prosječno svaki pčelar na ovom području ima 50 košnica.

– Najgore je što još ima 50 neprijavljenih pčelara. To će morati da se riješi i da se registruju. Može se desiti neka bolest, a da to ne znamo, da neregistrovani pčelar ne prepozna takvu opasnost, pa da se bolest raširi i dođe do pomora. Jer, pčele se na 5 km miješaju. Možemo svi ispaštati zbog toga- upozorava Milosavljević.

Biti pčelar, a ne medar

Sve se više priča o lošem medu, u kome je najmanje prirodnih šećera, o nelegalnoj prodaji pod izgovorom „domaći“. U trgovinama se i dalje pojavljuju razne vrste sa ograničenim rokom trajanja, što odmah ukazuje da med nije pravi, jer pravi med traje i 100 godina, neograničeno, podsjeća naš sagovornik.

– Sarađujemo sa Upravom za bezbjednost hrane, čiji predstvavnici obilaze sajmove. Ne može biti lažni med, nego med i nemed, koji se pravi od svega. Sada postoji i laboratorija gdje se to može otkriti. Bićemo svi dužni da odnesemo na analizu med. Ako nema polena tu nema meda. Svi prirodni šećeri iz bilja i voća moraju biti zastupljeni u medu, a u lošem medu se pojavljuje prosti bijeli štetni šećer – priča Milovaljević.

Opet poručuje svima koji namjeravaju da se bave pčelarstvom da ako razmišljaju da budu medari, a ne pčelari, neka ne počinju posao.

– Ko ima 5 košnica, a podaje med, on nešto mulja. Ja imam 120 košnica imao sam prošle godine 400 kila meda – ističe Milosavljević i podsjeća da hercegnovko društvo pčelara nije imalo sajam tri godine. Na posljednjem u Igalu pojavila su se samo tri pčelara, Murišić, Radman i Pavlović.

– Ove godine ćemo organizovati opet sajam u Igalu, ali svaki pčelar će morati imati sertifikat. Doći će inspekcija da kontroliše, velike su kazne za nepoštovanje pravila proizvodnje meda – napominje on.

Upkos kiši medonosna godina

Dug kišni period u aprilu i maju, ipak, neće mnogo uticati na prinose meda i uz pregalaštvo vrijednih domaćina očekuje se dobra pčelarska godina.

– Pretprošle godine je sve izgorjelo…velika suša, a prošla godina je bila najbolja do sada, imao sam po 10 kg meda po košnici i sigurno neće se dugo ponoviti. Ova je počela grozno zbog kiše, ali sada se popravlja vrijeme, sve buja i počelo je da medi. Na Vrbanju bolje nego na Mojdežu. Problem su velike temperature, preko dana isuše polen, u vazduhu treba da ima malo više vlage, bez vjetra…objašnjava Miladin.

Priznaje da se ne bi upustio u ovaj posao koji puno voli, da nije supruge Zlatke.

– Jedan čovjek ne može dobro da brine o više od 40 društva. Sve preko toga je na štetu pčela i čovjeka.

Podsticaj mladima

Iz Agrobudžeta je ove godine 95 mladih pčelara iz 17 crnogorskih opština dobilo podršku za nabavku po pet košnica sa formiranim pčelinjim rojevima, kako bi započeli delikatan i u svijetu veoma cijenjen posao. Pčelarska porodica koja iz godine u godinu raste u našoj zemlji broji oko 85 hiljada pčelinjih zajednica, a Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je protekle tri godine podržalo 311 mladih pčelara.

Savez pčelarskih organizacija u partnerstvu sa lokalnim udruženjima, Ministarstvom, organizuju obrazovne programe za pčelare, jer su oni najvažniji generatori napretka svakog društva. Na jesen će početi škola pčelarstva u Kući meda u Danilovgradu. Uskoro će biti objavljen Konkurs za prvu generaciju polaznika škole pčelarstva.

8 Komentari

  1. Ribar i pcelar nisu isto. Ribe se ili love ili uzgajaju a pčele se drže i pomažu da bi proizvele med i oprasile svima nama bitne biljke. Bez pčela svijet nebi opstao. Pčelari treba da se podrže na sve načine. Do 40 košnica je hobi, a preko posao.

    10
    3
  2. Da li je Miladin Milosavljević pčelar ili medar? Mislim da je i on medar, jer da je pčelar, onda bi mu to bio hobi i med bi prodavao po simboličnoj cijeni, tek toliko da pokrije dio troškova za hobi kojim se bavi. Pošto u gornjem textu opisuje taj njegov posao kao biznis, onda on drži pčele radi meda i daljnje prodaje. U tom slučaju i jeste neophodno da se registruje i još bi morao da ima fiskalnu kasu, kao i firmu koju moraju da imaju ribari. Samo u tom slučaju pravda bi bila jednaka za sve.

    21
    4
    • Nije pravda u tome da “hobi” pčelari spuštaju cijene meda, jer bi se stim uništilo pčelarstvo kao grana privrede koja je od krucijalnog značaja za opstanak čovječanstva. Med je lijek a ne prehrambeni proizvod, i što je skuplji med to je bolji pčelar. Čuvajte se jeftinog meda jer na taj način podržavate falsifikatore i onda će sve više biti šećera koji je ionako zastupljen u našoj prehrani daleko više nego što bi trebalo i uništava nas iznutra. Gdje god možete izbaciti šećer a dodati med u prehrani uradite to, zdravlja radi!

      5
      6
      • Nisi shvatio ili nisi želio da shvatiš poruku mog komentara. Mnogi danas u Crnoj Gori hobi pretvaraju u biznis od kog dobro žive, a da bi to prikrili osnivaju udruženja i klubove kako bi opravdali to što rade. Da si mi zdravo, ni jedan od nas dvoje ne može ispraviti “krivu Drinu” već tek toliko iskomentarisari kako bi ostali bili upozoreni da ipak ima i onih koje je nemoguće preveslati u ovim suludim vremenima.

        9
        1
      • Hadžija, hajde najprvo raskrsti sam sa sobom, da li je pčelarstvo grana privrede ili lijek. Dok to ne razlučiš nemoj da nam pišeš fraze od kojih mnogi kao ti prave biznis. I ribarstvo je grana privrede, a od riba i morskih plodova se prave određeni lijekovi. Svaki Cigo, Hvali Svog Konja.

        4
        1

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code