Rječnik romanizama Marine Stanišić – monumentalna kolekcija slanih riječi i izraza

Rječnik romanizama Marine Stanišić – monumentalna kolekcija slanih riječi i izraza

16
Podijeli

Hercegnovski rječnik romanizama autorke Marine A. Stanišić, kroz interaktivni program književnika i recezenta ovog djela, pisca Nikole Malovića, predstavljen je sinoć u Gradskoj kafani publici kojoj i pripada – hercegnovskoj.

Autorka je obiman desetogodišnji posao objedilina u jedinstvenu riznicu od oko 6 hiljada termina, u kojoj je svaka riječ akcentovana i etimološki obrađena.

Picerija i restoran

– Svaka riječ sem značenja ima i svoje primjere. Sve je urađeno zarad šire dostupnosti cijeloj populaciji, a najčešće i najviše mladima. Želim da se zahvalim svima koji su pomogli, prvenstveno mojim dobrim drugovima, sardnicima, a iznad svega starim Novljanima koji su mi uvijek pružali pomoć. To su, prije svega, Anka Seferović i Tonči Đečević  – ističe autorka.

Kako je objasnio jedan od dvojice recezenata, prof. Nikola Malović, autorka je rječnik podijelila na 6 cjelina uz adekvatno akcentuaciju, etomologiju i bogate primjere, a jedina je Novljanka koja je mogla da ga napiše, jer „pripada posljednjoij generaciji Novljana koji ga aktivno govori“.

– Pred sobom imamo, ne samo jedan rječnik koga ćemo prelistati, zaviriti tu i tamo, nasmijati se nekoj rečenici koja nas podsjeća na dio mladosti ili prošlosti, već ga možemo koristiti kao udžbenik da povratimo naš govor iz prošlosti i da počnemo, makar pred djecom, da njime aktivno govorimo – navodi Malović.

Marina Stanišić je uspjela da napravi djelo koje nadilazi Srđana Musića i njegov rječnik, jer obiluje primjerima, smatra Malović.

Prvi dio naslovljen je „Dični Novljani i Novljanke“, a donosi rječnik dobrih i loših osobina, mode, karaktera, bolesti i slično. Drugi dio nosi naslov „Novi grad (bokeški dom, palace, crkve – vjeroispovjesti, fortece, kale i kalete).

– Marina Stanišić gotovo ispisuje istoriju i daje podatke, kroz primjere onih riječi koje karakterišu naš grad. Tako saznajemo sve o Belavisti, Forte Mare, ulici Kala longa, sve o Tori… na stranici 184 kompletamente imamo dosije o Tori, Topaljskoj kominitadi, Lazertu, skalama… Obuhvatila je kroz riječi, kojima daje značenja i tumačenja, cijeli Herceg Novi kroz istoriju – objašnjava Malović.

Treći dio rječnika autorka je posvetila kulinarstvu, a nazvala ga je „Čuvena aromatnična novska kužina“. Pominju se tehnike kuvanja, vrste tjestenina, kolača, detaljno su opisano začini, jela od ribe.

Malović je kazao da rječnik predstavlja „monumentalnu kolekciju slanih riječi i izraza“ koje se zbog svoje originalnosti, mogu koristiti i kao turistička ponuda.

– Ovo su slane riječi, kojima treba oplemeniti naš jezik, da bismo bili zanimljiviji ljudima koji dolaze sa strane, jer oni, između ostaloga, i zbog toga dolaze – tvrdi Malović.

Četvrto poglavlje nazvano je „Flora i fauna Boke“, a detaljno govori o domaćem bilju, o kameliji, kaparu, kostanju, mimozi, limunu, naranči, pamidori, poljoprivrednim terminima…

„More – modri rumor vječnosti“ naslov je petog poglavlja, a kako je kazala moderatorka  promocije, novinarka, Vitka Vujnović, „to više nije rječnik, već riznica riječi“. Autorka pominje gotovo sve riječi vezane za more, od vrsta ribe, preko ribarskih termina, vjetrova do vrsta jedara, uz sve navodeći adekvatne primjere.

Šesta cjelina rječnika naslovljena je „Novske zanimacije, rabote i divertiškanja“, a govori o raznim starim bokeškim običajima, igrama, lokalinim treminima.

– Mi Bokelji znamo da računamo na kvarte, pa kažemo: Koja je ura? Ura i kvarat! Za tri kvarta od ure će doći brod!“- navodi primjere Malović i dodaje da Marina u mnogim rečeničnim primjerima daje čitaocima i razna predanja.

On je pomenuo da se u rječniku nalaze i termini koje Novljani ne doživljavaju kao romanizme, a dolaze iz te grupe riječi, poput balkona, draperije, fontane, katanca, magacina… kako je kazao, u Rječniku se nalazi čak 29 termina koji opisuju loše ljude.

Marina Stanišić vratila je Novljanima riječi koje su tražili, a nisu nalazili, koje su znali i zaboravili, koje su izgovarali kao pjesmu, a sada rijetko i nesigurno, napominje  Vitka Vujnović.

– Šest hiljada riječi koje je Marina sabrala liče na nas, na Novi, na Boku. One mirišu kao novski đardini i nose modri rumor vječnosti, melodije iste kao što su tišina mora pod Novim – navodi ona.

Izdanje hercegnovskog rječnika romanizama Marine A. Stanišić pomogli su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, preduzeće Vodovod i kanalizacija DOO.

Nakon promocije autorka je u Gradskoj kafani pripredila i tradicionalno veče bokeških gulozeca, sa delicijama koje su uz nju pripremile i vrijedne Novljanke.

16 Komentari

  1. Profesora dr Srđana Musića ne može prevazići ,ali pošto je njegovu knjigu iz 1970.god. teško nabavati dobro je da zainteresovanima jedna takva knjiga na istu temu bude dostupna

    2
    2
  2. E da vec nema knjiga Lipovceve i naseg divinog Novljanina prof. Musica. Musiceva knjiga je dijalektarni udzbenik na Filoloskom fakultetu u Beogradu. Obje knjige imaju ozbiljan metodoloski i naucni pristup..

    15
  3. Po meni, ovakav intelektualni napor zavrijedjuje Oktobarsku nagradu grada, pa bi bilo lijepo da se tom prigodom neko sjeti gdje Stanisić, hvala.

    3
    16
  4. Iskvarena italijanština. Dove sono orgoglosi maledetti Morlacchi Vrijedna knjiga dokumenat koji nas upozorava na antagonističko poimanje identiteta.

    5
    5
  5. ima još 1998 od Vesne Lipovac Radulovićke “Romanizmi u Crnoj Gori, jugoistočni dio Boke Kotorske”. Pročitao sam taj dijalektalni riječnik od A do Z – nema razlike sa zapadnom stranom Zaliva. Kako sam i znao govoriti od malena. Za pohvalu je dakle Marini Stanišić, što to valjda i dokaziuje. Svojevremeno mi je bilo branjeno, da u školi govorim po svom kljunu, radi književnog jezika, tj. da se vratimo turcizmima, koje je ovdje iskorijenilo venetsko blagostanje, a održalo se i kroz talijanski službeni jezik Austrije – do pojave nacionalizma. Vrti mi se u glavi, kad čujem da nam vatropoliste zovu “Ajkule”. To je germanizam iz Skandinavije preko Ruisije i Srbije ovamo. Začto pobogu ne “Pešikani” – pesce cane – kad i riblju pjacu još zovemo “peškarija” Ili trebaju dvije riječi i za to? A Jadranaši su svojevemeno baš naročito gajili dijalekt.

    6
    9
  6. Hvala ti Marina,što nedaš da nam grad nestane u novo komponovanim izrazima koji nisu dio naše sredine.Sve čestitke za tvoj i naš riječnik.

    30
    20
  7. Za mene je preduslov da bih nekog pridošlicu priznao i prihvatio da je Novljanin to da poznaje novske romanizme i upotrebljava ih.
    Sjećam se da sam jednog ljeta sjedao u Gradskom restoranu u Njegoševoj (odavno ne radi) i jeo burek. Ušla je jedna srednjovječna dosta brbljava žena i hvalila se da je prava Novljanka…
    To mi je zbog njenog naglaska bilo mnogo sumnjivo, pa sam je upitao šta to znači: imam u špagu špag?
    Ona se zablenula jer nije imala pojma o čemu se radi. Onda sam izvadio iz špaga kraći komad špaga, pokazao joj pa je možda u tom času i naučila neki bokeški izraz…
    Dvije Novljanke koje su tu posluživale su se slatko nasmijale, naučile su da ja kod njih redovno izvodim škerce.
    Da li su špag sa dugim a i špag sa kratkim a romanizmi ili lokalizmi, to Marina vjerovatno zna. Ja bih tek morao kopati po internetu da bih to eventualno otkrio.
    Imao sam u firmi u Minhenu stariju koleginicu Njemicu koja se prezivala – KOTULA! Jednom sam joj rekao šta to znači u kraju u kom živim. Zablenula se u mene i gledala me bijelo… Narednog dana se vratila i rekla da to što sam rekao nije tačno jer je pitala moje druge koleginice iz Jugoslavije. Nisam uspio da joj objasnim da je to lokalizam i da se sigurno govori samo u Boki, a da drugdje pojma nemaju šta znači – nije mi vjerovala..
    Sa Marninim bratom Đorđem sam išao i u osnovnu školu i u gimnaziju – isti razred! Nerijetko se sjetim kobne 1970. godine…

    29
    18

Ostavite komentar

*

code