Ronilački turizam sve popularniji, ali malo zastupljen u turističkoj ponudi

Ronilački turizam sve popularniji, ali malo zastupljen u turističkoj ponudi

1
Podijeli

Iz sezone u sezonu Herceg Novi i Bokokotorski zaliv privlače sve više turista koji žele da istraže naše podmorje. Posljednjih godina primjetno je i veće interesovanje Novljana za kurseve ronjenja koje nudi Ronilački klub “Adriatic Blue” na Škveru.

Klub postoji već 15 godina i aktivno organizuje obuku i zarone. Angažovana su dva instruktora i tri dive mastera. Časove ronjenja pohađaju i mališani od 8 do 14 godina, dok je škola ronjenja dostupna starijima od 14, sa koliko ronilac može dobiti sertifikat koji klub izdaje sa Ronilačkim savezom Crne Gore, priča za Radio Jadran direktor kluba Danijel Đorđević.

Picerija i restoran

Obuka za ronioce koji žele CMAS sertifikat prve, druge ili treće kategorije, traje u prosjeku 6 dana. Svakodnevno se obrađuje teorijski dio, nakon kojeg slijedi praktična obuka pod vodom.

Akvatorijum hercegnovskog zaliva izuzetno je atraktivan, zbog same prirode I konfiguracije, ali svakako i olupina brodova i aviona koji su se tokom istorije našli na dnu mora.

– Na potezu od Rta Dobreč, preko ostrva Mamula do Plave špilje imamo jako atraktivan teren, rifove koji se protežu do 40 metara dubine i nekoliko pećina koje su bezopasne i za ronioce početnike, poput Plave špilje, Zlatne vale, Jakubića pećine. Od olupina brodova najatraktivniji je brod Patrolac, na Žanjicama, jer je pristupačan za sve kategorije. To je najposjećenija olupina na cijelom crnogorskom primorju, kaže Đorđević.

Volio bi da se ostvari bolja saradnja između ronilačkih klubova sa Opštinom Herceg Novi i Turističkom organizacijom kako bi se aktivnije promovisao ronilački turizam, prije, tokom i poslije sezone.

– Kad bismo imali veću podršku Herceg Novi bi postao sjajna ronilačka destinacija, jer svi stranci koji dolaze su oduševljeni vidljivošću, toplinom vode i raznolikošću lokacija na malom terenu, na maloj udaljenosti od samog grada, dodaje on.

Arheološko podvodno bogatstvo hercegnovskog zaliva, ipak, značajno je osiromašeno tokom posljednjih par decenija, pa bi se nadležne državne institucije morale više angažovati u zaštiti arheoloških nalazišta. Mada, ima još dosta toga da se otkrije, kaže naš sagovornik.

– U Hrvatskoj je dobar primjer zaštite arheoloških nalazišta podmorja. Oni solidna sredstva ulažu u ispitivanja, samo ove zime su otkrili i popisali tri nove lokacije i to odmah uvrstili u turističku ponudu. Čak su postavili i podvodne kamere na nekim od tih lokacija, tako da ima dobrih primjera u komšiluku, kako zaštiti bogatstvo podmorja, kaže Đorđević.

On takođe misli da bi se stari vojni brodovi, koji su praktično ostavljeni da trule u zalivu mogli iskoristiti da se obogati ponuda ronilačkih destinacija cijelog zaliva.

– Nasukani brod pored Rosa je dobar primjer. Angažuje se recimo Vojska Crne Gore, da se taj brod očisti, izvuče i recimo napravi vojna vježba sa nekim od NATO partnera. To bi koristilo i vojsci, a zaliv bi dobio novu ronilačku destinaciju, koju bi pola ronilačke Evrope došlo da vidi, jer su stalno u potrazi za novim atrakcijama i prelaze velike udaljenosti radi zarona, predlaže on.

Takođe, moralo bi se poraditi na obilježavanju lokacija na kojima su olupine drvenih brodova, koje godinama oštećuju sidra drugih brodova. Na takvim lokacijama bi trebalo napraviti vezove i zabraniti sidrenje, da bi olupine koje vjekovima more nije razgradilo, zaštitili od ljudskog nemara.

1 komentar

  1. Od atrakcija mogu da pogledaju nasipe u Lazaretu,Portonovom,kod Cede u Kumboru,stare odvide fekalne kanalizacije od Forte mare do pola zaliva duzine cca 600 m i havarijski 200m,odvod na Rosama,blato u Igalu.Staru belu tehniku iz mora od Meljina do Kamenara,gume od automobila i kamiona.Lepo ih iskoristite i da ciste kad su vec zaronili.

    19
    5

Ostavite komentar

*

code