Početna Društvo Škola nije ostrvo, roditelji da se odazovu pozivu zbog vršnjačkog nasilja

Škola nije ostrvo, roditelji da se odazovu pozivu zbog vršnjačkog nasilja

5

Statistički gledano vršnjačko nasilje prema posljednjim istraživanjima je u padu, ali  nedavni slučajevi šalju jasnu poruku: društvo je pred velikim ispitom na kome ne smijemo pasti, kazao je ministar prosvjete Damir Šehović na prezentaciji Programa za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama.

Foto: Pixabay

Kako je saopšteno iz Ministarstva, otvorena je linija za prijavu nasilja u školama, formiran je nacionalni tim protiv nasilja, u toku je formiranje i školskih timova, biće angažovani zaštitari u jednom broju škola. Takođe, disciplinske mjere protiv učenika biće izmijenjene, dok će direktori snositi mnogo veću odgovornost ako ne reaguju adekvatno na vršnjačko nasilje, jer će to biti jedan od mogućih uslova za razrješenje.

Jedna od poruka bila je i da roditelji moraju preuzeti odgovornost za ponašanje djece, kao i ostali nadležni organi:

„Imao sam potrebu da vam u direktnom kontaktu pojasnim koliko je tema vršnjačkog nasilja značajna za Ministarstvo, koliko u tom dijelu očekujemo od škola, te koliko ćemo školu u narednom periodu smatrati odgovornom za oglušivanje o ovaj problem koji može da ostavi trajne posljedice na dijete. Ali sam isto tako imao potrebu i da javno pošaljem poruku da škola nije ostrvo. Zahtijevamo da se roditelj odazove kad je pozvan u školu zbog vršnjačkog nasilja čiji je vinovnik njegovo dijete. Očekujemo da Centar za socijalni rad isprati do kraja ambijent u kome se kreću djeca koja su u riziku od socijalno neprihvatljivog ponašanja. Vjerujemo da će policija, kao i uvijek do sada, odraditi svoj dio posla. I u toj situaciji, kada svako radi svoj dio, školi je mnogo lakše da reaguje. A i Ministarstvu, ukoliko se škola ogluši o svoje obaveze” poručio je Šehović.

Direktorica Udruženja „Roditelji“ Kristina Mihailović je podržala Program kao članica nacionalnog tima protiv nasilja u školama, rekavši da su one pokazatelj da državni organi i nevladine organizacije mogu ozbiljno i kvalitetno da sarađuju:

“Vjerujem da ćemo uz sve te aktivnosti imati značajno unaprijeđen ambijent koji prepoznaje odgovornost svih strana i zna kako da odgovori na vršnjačko nasilje. Važno je da istaknem da će naše zalaganje i dalje biti usmjereno i na roditelje i njihovu odgovornost, odnosno sistemski ćemo obezbjeđivati podršku roditeljima kada ne umiju sami, ali se moramo baviti situacijama bježanja od odgovornosti roditelja”, kazala je Mihailović.

Trajni tim za praćenje nasilja i vandalizma

Program je oročen na period od 2019. do 2021. godine. U skladu sa tim dokumentom, pri Ministarstvu prosvjete formiran je trajni tim za praćenje pojave nasilja i vandalizma, koji će se sastajati kvartalno ili po potrebi. Zadatak tima je da kontinuirano analizira podatke o pojavama nasilja, predlaže i preduzima odgovarajuće aktivnosti, a članovi su kako predstavnici Zavoda za školstvo, Ministarstva rada i socijalnog staranja, tako i predstavnici Udruženja “Roditelji”. Dodatno, u svim školama u toku je formiranje tima za bezbjednost. Do sada su timovi postojali u dijelu škola, a do kraja godine u svim.

SOS linija

Otvorena je i SOS linija direktno u Ministarstvu prosvjete, a zadužena je i osoba koja će primati pozive. Takođe, imenovana je i osoba u Zavodu za školstvo koja će se baviti upravo vršnjačkim nasiljem. Broj telefona će biti promovisan Kampanjom od januara.

MEIS sistem i angažovanje lica u “kritičnim” školama

Do kraja ove godine obaveza škola biće da u informacioni MEIS sistem unose informacije o slučajevima nasilja i počinjenim štetama, kao i preduzetim mjerama.

Biće izmijenjeni Statuti škola, kojima će se pojačati odgovornost direktora u slučajevima neadekvatne reakcije na vršnjačko nasilje. Preciznije, to će biti jedan od uslova za razrješenje.

“Ono što je značajna novina jeste i činjenica da je u toku naredne godine planirano angažovanje 30 lica koja će se baviti suzbijanjem vandalizma i nasilja u onim školama koje, uslovno rečeno, možemo nazvati kritičnim zbog samog broja učenika ili drugih rizičnih faktora. Već su pokrenute procedure razvijanja posebne kvalifikacije za njih, jer su to ljudi koji osim fizičke zaštite objekata rade u blizini djece i samim tim moraju imati posebne vještine”, čulo se na prezentaciji.

U toku su i izmjene Pravilnika u koji se odnosi na vaspitne mjere učenicima. Kako je istaknuto, Ministarstvo je sklono rješenjima da se snimanje neprimjerenog materijala u školi i njegovo distribuiranje kvalifikuje težom povredom dužnosti učenika. Detalji će se, kako je navedeno, znati narednih dana, ali je naglašeno da nije zaboravljen ni digitalni aspekt ovog problema.

Jednom sedmično las odjeljenske zajednice

Dodatno, čas odjeljenjske zajednice (ČOZ) se realizuje jednom sedmično za učenike od četvrtog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Na ovim časovima, odjeljenjski starješina, između ostalog, analizira vaspitne i nastavne rezultate odjeljenja, brine se o rješavanju vaspitnih i drugih problema pojedinih učenika. Upravo su teme iz oblasti nasilja i vandalizma date kao teme za ČOZ u inoviranom upustvu na ovu temu, koje će biti poslasto školama.

5 Komentari

  1. Slažem se sa ovim što kaže “Jedna majka”….Nekako je odnos nastavnika i ostalog osoblja u školama -ako roditelji nisu zainteresovani za ponašanje svoje djece, da onda ni njih nw treba da bude briga… jer plate su ionako male…A, ustvari, takvoj djeci , čiji su roditelji iz raznih razloga nezainteresovani, treba najveća podrška u školama.

  2. Nije tačno da samo pedagog i psiholog trebaju razgovarati sa učenikom, već svaki profesor, pri tom ostvarivši dobar kontakt sa đakom, zbog čega se može dijete usmjeriti na pravi put bez ikoga drugog. Nažalost, većina djecu šalje na razgovor umjesto da sami ostvare povjerljiv odnos sa svojim đacima. Pitajte svoju djecu, ma u kojoj školi bili, koliko profesora imaju a da im se mogu obratiti kao prijatelju ili zamjeni za roditelja. Navešće vam jednog ili dva. Koliko direktora će priznati da ima nasilja u njihovim školama i pristupiti rješavanju istog? Koliko direktora je u programu rada navelo suzbijanje nasilja, a izabrao ih je isti ministar koji se sada obraća povodom nasilja? I konačno, kad će se obratiti povodom upotrebe droge u skolama?

  3. Istina je da vaspitanje potiče iz porodice, ali ako je porodica narušena, što je danas čest slučaj, onda pedagozi i psiholozi moraju da se pozabave djecom mnogo više. Ne znam zašto postoje takva radna mjesta, svaki đak bi morao biti na razgovoru kod psihologa, bar jednom godišnje, pogotovo u razvojnom periodu. I nastavnici bi morali da primijete devijantno ponašanje i skrenu pažnju roditelja i stručnjaka na takav slučaj. U OŠ “Dašo Pavičić” imamo djevojčicu koja ne smije da odgovara zbog svojih drugara iz razreda, jer joj se rugaju, i svi to znaju, ali niko ne reaguje. Vjerujte, ne mogu da zaboravim ovaj slučaj, jer moje dijete će biti đak u istoj toj školi, i šta da očekujem…..

  4. Vrsmjacko nasilje je najčešće počinjeno od djece iz nesređenih porodica tako što djeca svoj revolt manifestuju na takav način i nažalost od djece čiji su roditelji”vip”pa ta djeca misle da su bogom dana da budu iznad ostalih.Dok kao društvo ne generalizujemo problem kao takav i dok god institucije budu selektivne to zlo se neće iskoreniti.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code