SLATKE, PA SLANE MARININE “GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA II”

SLATKE, PA SLANE MARININE “GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA II”

250
0
Podijeli

marina stanisicNakon libra od slatkoga, Novljanke Marine Stanišić, novo luskzuzno izdanje “Gulozece iz bokeškog kuvara II” je pred svom ljubopitljivom i gulozecnom publikom. Predstvljeno je sinoć u Gradskoj kafani,raskošno kao i prvo s naslijeđenim starim receptima koji su dolazili u ovaj kraj iz svih krajeva svijeta. Riječ je o slanim delicijama odnono gulozecama koje je autorka prikupila,a koji su se između ostalog našli i na bogatoj trpezi. – Knjiga ne bi ugledala svjetlo dana da nije bilo podrške opštine i Agencije za razvoj Herceg Novog, prijatelja, dramskog pisca Stevana Koprivice, dizajnera Voja Bulatovića i mnogih drugih prijateljima i porodice koji su mi davali podršku – kazala je Marina Stanišić, vjerujući da će knjiga dobiti smisao tek ako buide čitana.
A šta je njena posebnost, objasnio je Marinin prijatelj, dramski pisac Steva Koprivica:
GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA II 2– Živimo u vremenu kada su recepti postali dio svakodnevice. Nema televizijskog kanala da nas neko ne gruva sa receptima i preporukama kako da parićamo nešto. Nema TV emisije gdje se neko ne pojavi da priča o kuhinji. A posebnost ove knjige je prvenstveno u njenoj autorki. Marina Stanišić je neko ko u svom odrastanju ima jednu kulturološku profilaciju, koja je vjerovatno odredila i ovo njeno bavljenje pisanjem, publicistikom.
Koprivica je podsjetio da je Marina odrastala u kući Arsa Stanišića, čovjeka koji je bio stožer dvije najvažnije i najkulturnije institucije u Herceg Novom.
– Marinin otac Arso je vodio hercegnovski “Jadran” i naše kino “Orjen”. To su bile dvije najvažnije institucije koje su okupljale sve ono što je vrijedno u Herceg Novom. Marina je rasla u takvom okruženju i vjerovatno je to i uticalo da se opredijeli i da počne da se bavi publicistikom. Njena knjiga pored recepata, koje zahvaljuje antikoj sveščici njene babe Ane, a i ostalih ljudi koji su se okupljali oko kuće Stanišić, važna je po tome što je Marina dala svoje komentare. Oni su određeni antroploškim, civilizacijskim i kuluturološkim aspektima Herceg Novog, grada koji je bio, čini mi se,bolji nego što je sada. Grada koji je bio profinjeniji, kulturniji, elegantniji, koji je u sebi sažimao sve kulture, sve konfesije, gdje se živjelo zajednički i gdje je hrana bila metafora i paradigma zajedničkog života. Hrana jeste gušt i guštima se ne djelimo – istakao je na promociji Koprivica.
Ono što je sažeto u Marininoj knjizi jeste ustvari osvrt na Herceg Novi koga više nema, a koji bi opet mogao da bude takav, primjetio je Koprivica uz drugu odrednicu Marininog rada-lingvističke aspekte naziva jela, starih termina.
– Ona se nije bavila insistiranjem na antikom jeziku, svojem dijalektu, nego je koristila književni jezik, sa jakim osloncem na jezik koji se govori ovdje kod nas. U svakom slučaju ovo je knjiga koja je drugačija, koja će siguirno činiti da Herceg Novi ima jedan kulturološki i turistički argument,knjiga koja je dio identitea grada i sjećanja na neka dobra vremena – poručio je Koprivica.

GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA II

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code