Slatkovodni i morski ekosistem ugrožavaju invazivne unesene vrste

Slatkovodni i morski ekosistem ugrožavaju invazivne unesene vrste

1610
1
Podijeli

Od 77 slatkovodnih ribnih vrsta koje žive u Crnoj Gori, njih 16 je uneseno i nijesu nikad živjele u vodama Crne Gore. Na istočnoj obali Jadrana uočene su četiri unesene invazivne riblje vrste, od kojih je jedna, tamna mramornica, već uspostavila populaciju.

Invazivne unesene vrste su organizmi  koji se slučajno ili namjerno unose u prirodnu sredinu gdje ih, inače, nema, izazivaju negativne posljedice za okruženje i glavna su prijetnja autohtonim vrstama u Evropi. Štetnost njihovog učinka mjeri se milijardama eura, ocijenjeno je na radionici o invazivnim i unesenim vrstama u kotorskom Institutu za biologiju mora.

Picerija i restoran

Jedan od najvećih problema je što ove vrste ugrožavaju anemičnu faunu koja već postoji, bilo da ulaze u proces kompeticije sa njima za prostor ili hranu, ili su predatori, donose nove patogene koji u našim ekosistemima nikada nisu postojali, kazao je Radiju Jadran  doc dr Danilo Mrdak. On je  profesor Prirodno matematičkog fakulteta – studijski program biologija i upravo je  imao izlaganje na temu: “Invazivne i unesene vrste slatkovodnih ekosistema”:

“Imate situaciju da jednostavno hibridiziraju sa njima i kroz neki vremenski period izgube se domaće vrste zbog nekontrolisanog unosa. Ono što je zajedničko tim unosima je ljudska aktivnost, tako da od tih 16, 6 je uneseno zbog akvakulture – uzgoja, 5 vrsta za potrebe ribolova, 3 vrste su dospjele potpuno slučajno, jedna vrsta unešena je zbog akvaristike, a druga zbog biloške borbe”, objasnio je Mrdak.

I kralj Nikola “zaslužan” za unos invazivne vrste

Jednu od tih vrsta unio je svojevremeno i kralj Nikola u Skadarsko jezero, tzv. gambusia affinis ili mosquito-riba, radi borbe protiv malaričnog komarca, koji je tada bio aktivan u basenu Skadarskog jezera. Ona se hrani tim komarcima, međutim, taj oblik biološke borbe nije se pokazao ispravnim, jer nije došlo do smanjenja brojnosti komaraca, već se naprotiv namnožila i egzistira u našim vodama, naveo je Mrdak.

Stoga je potrebno spriječiti dalje takve unose smatra Mrdak. Novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu zabranjuje bilo kakvo poribljavanje ili unošenje vrsta u akvakulturu bez prethodne provjere. U pripremi je, takođe, novi Zakon o invazivnim vrstama, kojim bi unos takvih vrsta bio spriječen.

“Nažalost, ne postoji nijedan način poznat u svijetu da se vrste koje su sada u našim vodama istrijebe, ali postoje načini da se propišu mjere da se drže pod kontrolom, što nas očekuje u narednom periodu”, zaključio je on.

Novi Zakon o invazivnim vrstama

Milena Bataković iz Agencije za zaštitu životne sredine prezentovala je Nacrt novog Zakona o invazivnim stranim vrstama koji bi trebalo da bude usvojen uskoro u Crnoj Gori kako bi se ova oblast bolje uredila. Do sada su se, kako je obrazložila članovi ovog Zakona nalazili u Zakonu o zaštiti prirode, ali zbog kompleksnosti problema, na nivou EU donijet je složeniji zakonski okvir koji se prenosi u naše zakonodavstvo, čime su strože uređene mnoge stvari:

“Zakon predviđa niz novih mehanizama prilikom izdavanja dozvola kad je riječ o stranim vrstama, a dovodi i do potpune zabrane kad je riječ o invazivnim stranim vrstama – unošenju i puštanju u prirodu. Postoji niz novih mehanizama kao što je izrada Akcionih planova za široko rasprostranjene vrste , planovi za kontrolu namjernog unošenja radi suzbijanja njihovog širenja i mehanizmi koji će omogućiti adekvatnije upravljanje u primjeni invazivnim stranim vrstama”, pojasnila je Bataković.

Naučnici upozoravaju Evropsku komisiju da sporo reaguje na njihove nalaze  

O iskustvima susjedne Republike Hrvatske, invazivnim I unesenim vrstama, te implementaciji Zakona govorio je dr Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju I ribarstvo iz Splita, voditelj laboratorije za ihtiologiju I priobalni ribolov. Granice ne postoje i zajednički je interes svih zemalja da Jadran bude zaštićen od invazivnih vrsta koliko je moguće, jer je to teško u morskom ekosistemu, istakao je Dulčić:

“Ukazao sam na problem koji može nastati u dogledno vrijeme u Jadranu ukoliko te vrste uspostave populacije. Dvije od tih problemstičnih su  na putu da ih uspostave, a jedna je već to uradila, što znači da je evidentna duž cijele istočne obale Jadranskog mora, od crnogorskih do italijanskih voda. Populaciju je uspostavila tamna mramornica ( lat. siganus luridus ), a evidentne su i Fistularia commersonii i fugu riba. Pored toga što ima otrova u sebi i zabranjena je za konzumaciju u zemljama EU, fugu riba uništava lovine ribara u priobalnom pojasu. Četvrta štetnica koja već sada pravi velike probleme u Libanu, Turskoj i naročito Kipru i Grčkoj je riba paun, koja se veoma brzo približava Jadranu”, ocijenio je Dulčić.

On je istakao da je Evropskoj komisiji uputio kritiku, jer sporo reaguje na rezultate koji dolaze od naučnih radnika. Zbog toga su naučnici na Mediteranu ofomili svoju listu od 100 najgorih invazivnih vrsta za morski ekosistem Mediterana.

“Upozorili smo EK da postoje mora u kojem se nalaze invazivne vrste i da bi distribucija  informacija o problemima u morskom ekosistemu što prije trebalo da se nađe u njihovoj brošuru o invazivnim vrstama, odnosno onima koje najviše zabrinjavaju EU”, zaključio je Dulčić.

U radionici su učestvovali i predstavnici preduzeća Monteaqua, a u ime  domaćina radionice, direktor kotorskog Instituta, dr Mirko Đurović.

1 komentar

  1. Kasnimo! Boka mora imat status zasticenog morskog podrucja.Agencija za zastitu zivotne sredine treba sprovodit striktne kontrole svih plovila koja ulaze i plove Bokom.Sto veci deplasman plovila to strozije kontrole.Kontrolisat knjigu o uljima, knjigu o odlaganju otpada i menadzment plan brodskog otpada,testirat separatore,kontrolisat brodske hemikalije i sredstva za ciscenje i pranje da nijesu morski zagadjivaci,zahtjevat da se lancanici, lanci,sidra i palube operu prije ulaska u Boli, provjerit i zahtjevat da masinerija bude odmascena-bez prkomjernih masti i ulja na palubama,inspekcija kantina i kuhinja, pokedinacna inspekcija kabina,provjera statutarnih sertifikata,kontrola balasnih voda,kontrola sistema crnih i sivih voda, sertifikovsni premazi dna broda da nijesu otrovni,zahtjevat raporte sa svim ovim pitanjima da se posalju unaprijed……

Ostavite komentar

*

code