Sport i duvan

Sport i duvan

594
1
Podijeli

Priča o sportu je priča o zdravlju, aktivnom životu, zdravom snu, potrebi mladih, priča o druženju, prijateljstvu, nadmetanju, poručuju iz Crnogosrkog društva za borbu protiv raka povodom izdavanja novog edukativnog materijala, odnosno brošure “Sport i duvan”.

Sport i cigareta, to se baš i ne slaže, tvrde iz CDPR-a. Nikotin zatvara bronhije i sužava krvne sudove. Istovremeno i mozak dobija manje kiseonika, te takav sportista postaje sličan astmatičaru – nema dovoljno vazduha, gubi kondiciju. Budući da mozak ne dobija dovoljne količine kiseonika, kod sportista se povećava procenat grešaka, takmičar zbog toga postaje nervozniji i od sportskog takmičenja skoro da ne ostaje ništa.

Picerija i restoran

Pušači koji se bave bilo kojim sportom, zbog udisanja azotdioksida iz dima cigarete, nanose svojim plućima više štete nego da sjede na jednom mjestu i uopšte ne vježbaju.
U eksperimentu na životinjama je utvrđeno da azotdioksid iz duvanskog dima stvara defekte i započinje proces razaranja alveola – vazdušnih mjehurića pluća. Nikotin sve to pogoršava, jer naglo sužava krvne sudove alveola, smanjuje njihovu ishranu i dodatno slabi zid alveola. Pojačana fizička aktivnost, tj. sport, sve to još više opterećuje, jer se naglo povećava cirkulacija krvi i pritisak u tim mjehurićima. Već načeti mjehurići sve to teško izdržavaju, pa stoga dolazi do: stvaranja defekta u plućima, pucanja alveola i smanjivanja korisne površine pluća.

Kao posljedica svega navedenog javljaju se: gubitak kondicije, ubrzano zamaranje, pojava infekcije – bronhitisa koji sve to ubrzano i pogoršava.

Pušenje poslije sportskih aktivnosti

Iz CDPR-a posebno naglašavaju da je pušenje nakon intenzivnih fizičkih aktivnosti – neuporedivo štetnije. U toku intenzivnog fizičkog napora, a i po završenom naporu, sve dok se organizam ne oporavi, cirkulacija krvi je brža 2 – 3 puta od one u stanju mirovanja, disanje je dublje i brže, ćelije imaju povećanu potrebu za kiseonikom i energijom.
Ukoliko međutim pušač u ovim trenucima ispuni svoja pluća otrovnim oblakom dima, upijanje otrova je 2 – 3 puta veće od uobičajenog, cirkulacija krvi je nekoliko puta brža i mnogo brže raznosi otrove duvana po tijelu, ćelije su „gladne” i u mnogo većim količinama upijaju otrove i oštećenja alveola su neuporedivo veća. Tokom bavljenja sportom, svi ovi faktori se sumiraju, pojačavaju dejstvo i oštećenja se povećavaju.

U duvanskom dimu je potvrđeno prisustvo oko 5000 štetnih i oko 70 kancerogenih komponenti. Oko 600 hemijskih dodataka se još dodaju duvanu u smislu korekcije mirisa, ukusa, boje duvana… U suštini ove komponente imaju cilj da obmanu pušača, da ga uvjere u „kvalitet” cigarete koju je odabrao. U organizmu se sve ove komponente izuzetno dugo zadržavaju, jer ulaze u sastav ćelija, remete postepeno njihove funkcije i ulaze u metabolizam ćelija.

Neki od otrova iz duvanskog dima

Nitrozni gasovi: grupa nadražujućih gasova, koji sa ugljovodonicima u  gradskim uslovima stvaraju smog. Veoma su otrovni, razaraju tkiva, oštećuju sluzokožu i preduslov su za dobijanje hronične opstruktivne bolesti pluća.

Nikotin: otrovni alkaloid i glavni sastojak lista duvana. Koristi se za ubijanje različitih biljnih štetočina, a efikasno ubija i parazitske crve u organizmu životinja. U organizmu pušača stvara jaku zavisnost, jaču od kokainske i alkohola. Unos nikotina putem duvanskog dima je glavni razlog pušenja. Cigarete bez nikotina ili sa manjom koncentracijom pušači odbacuju, jer su im bljutave, neukusne, gadne… U organizmu pušača nikotin izaziva niz patoloških promjena. Izražena su oštećenja nervnog sistema i značajnih centara u mozgu. U sadejstvu sa „kozmetičkim” dodacima duvana oštećenja mozga su daleko ozbiljnija.
Formaldehid: otrovni gas, neprijatnog mirisa, koristi se u hemijskoj industriji za proizvodnju boja, lakova, plastičnih masa, ljepkova, vještačkih štavila… Četrdeset procentni rastvor formaldehida se zove formalin i koristi se za konzerviranje leševa u medicini.

Amonijak: hemijsko jedinjenje azota i vodonika. Bezbojan je, otrovan zagušljiv gas. Upotrebljava se u rashladnoj tehnici, u proizvodnji vještačkih đubriva, za uništavanje insekata, kao i u proizvodnji eksploziva. Posljednjih godina duvanska industrija dodaje amonijak cigaretama da bi pojačala nikotinski efekat na organizam i višestruko ubrzala prodor nikotina u mozak u centar za zadovoljstva. Posljedica ovoga su veća destrukcija tkiva, ozbiljna oštećenja nervnog sistema i pojačana potreba za nikotinom, odnosno izuzetno otežano prestajanje pušenja.

Pušenje ili sport?

Ako izaberete pušenje, morate računati da duvan ometa proces rasta i razvoja pluća. Vaša pluća će zakržljati! Zakržljala pluća imaju značajno manju funkciju i kapacitet. To će vam posebno smetati u sportu, ali i u životu.

Kod pušača mozak će konstantno dobijati manje kiseonika i time postajete: manje koncentrisani, pravićete više grešaka i u ostalim životnim aktivnostima i bićete daleko manje precizni u sportu. Smanjena količina kiseonika u mišićima dovešće do bržeg zamora, biće  potrebno više vremena za oporavak i moraćete prije vremena da napustite sport.
Zbog navedenog donesite dalekosežnu odluku: Ne pušite! Bićete zdraviji, uspješniji, kulturniji! Ovom izazovu odgovorite kao Englez: „Nisi uspio, zato što nisi ni pokušao!”

1 komentar

Ostavite komentar

*

code