Sredstva Opštine za izdavačku djelatnost u 2017. godini dodijeljena Marini Stanišić i...

Sredstva Opštine za izdavačku djelatnost u 2017. godini dodijeljena Marini Stanišić i Petru Palavršiću

2355
27
Podijeli

Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost jednoglasno je odlučila da se budžetska sredstva za izdavačku djelatnost u 2017. godini dodijele Marini Stanišić za ”Rječnik romanizama u Crnoj Gori, sjevero-zapadni dio Boke Kotorske – hercegnovski region” i Petru Palavršiću za fotomonografiju „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“, obavještavaju iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.

Komisija koju je imenovao predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić odlučivala je u okviru svojih nadležnosti o radovim pristiglim na Konkurs za raspodjelu sredstava budžeta Opštine Herceg Novi opredjeljenih za izdavačku djelatnost u 2017. godini, koji je raspisan 30.11.2016. godine. Odluku je donijela novoimenovana Komisija jer se prethodna nije sastala, niti je bila imenovana u skladu sa Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za izdavačku djelatnost, u smislu da je umjesto pet imala tri člana.

Picerija i restoran

Poslije detaljne analize pristiglih radova, Komisija u sastavu: Voislav Bulatović (predsjednik), Vladimir Roganović, Vitka Vujnović, Vuk Vuković i Ksenija Matović, jednoglasno je odlučila da sredstva budu dodijeljena Stanišić i Palavršiću.

Komisija se prilikom donošenja ovakve preporuke pridržavala Odluke i upotpunila je ličnim precepcijama i ocjenama pristiglog materijala.  Kako su naveli u obrazloženju, ”Rječnik romanizama u Crnoj Gori, sjevero-zapadni dio Boke Kotorske – hercegnovski region” i „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ su radovi od izuzetnog značaja za Opštinu i treba ih maksimalno podržati.

”Oba djela oslikavaju predan rad, vanredan trud i stručnost prilikom obrade tema, koje iako „tkaju “ lokalnu priču, apsolutno predstavljaju dio šireg, kako istorijskog tako i lingvističkog miljea”, stav je Komisije.

Iz obrazloženja: ”Rječnik romanizama” – čuvar novskog govora, ”Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog” – enciklopedija pomorstva

„Rječnik romanizama“ i namjera autorke da sačuva novski govor u njegovom izvornom značenju i da mu pomogne da opstane u dugom trajanju zaslužuju najveću pažnju. Realizacijom ovog ambicioznog projekta taj specifični, čarobni i magnetični govor će ne samo sačuvati nego i približiti generacijama mladih koji ga sve manje koriste. Pored kulture pamćenja, ovo istraživanje pridružuje se temeljnim vrijednostima bez kojih je nezamisliv identitet hercegnovskog ambijenta i primorske regije.

„Rječnik romanizama“ predstavlja kompleksan katalog romanizama (uz adekvatnu akcentuaciju, etimologiju i upotrebne karakteristike) na kojima počiva tzv. novski, novljanski ili bokeški govor.

Autorka ovim rukopisom vješto bilježi običaje, navike i životne stilove hercegnovskog stanovništva, čemu jezik i govor nesporno pripadaju. Na taj način, zapisi Marine Stanišić imaju dodatnu etnografsku vrijednost koja direktno doprinosi očuvanju tradicije i kulturne baštine, očuvanju lokalnog duha i jezičkog nasljeđa, kao i lingvističkog kulturnog ambijenta.

Knjiga ,,Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog” autora Petra Palavršića izuzetno je vrijedno svjedočanstvo o pomorstvu današnje Opštine Herceg Novi. Autor donosi do sada najdetaljniji popis svih novskih brodova, podatke o njihovim imenima, vlasnicima, putovanjima. Knjiga predstavlja i svojevrsni etnološki portret nekadašnjih stanovnika novske opštine.

Palavršić je adekvatno mjesto u knjizi dao i ovdašnjim pomorskim školama, kolonijama Novljana koji su se, vođeni zaradom i poslom, naseljavali i uspješno djelovali u inostranstvu poput najjačeg bokeljskog brodovlasnika tog doba, Spiridona Gopčevića, ali i onima koji su poput Marka Vojnovića ili Petra Želalića po svojim podvizima ostali zabilježeni u istoriji ratovanja na moru, ili su, kao što je to bio Luštičanin Petar Zambelić, bili čuveni, afirmisani istraživači jos nedovoljno ispitanih dalekih mora i obala.

Dakle, knjiga nije samo svojevrsna enciklopedija pomorstva ovog kraja, ona je i specifična etnografska bilježnica, te u velikoj mjeri neophodna baza podataka budućih istraživača. U tom smislu je procijenjen izuzetno značajnim izdanjem ne samo za revalorizaciju položaja Herceg Novog u pomorskoj istoriji Crne Gore, već i kao vrijedan pokušaj u razotkrivanju ličnog doprinosa pomoraca u kreiranju kulturnog miljea tokom nekoliko vjekova ekspanzije pomorstva Herceg Novog.

27 Komentari

  1. @ sokrat
    Pa Sokrate posto ti ne brkas pojmove napisi kad se Srbi ( ne Vlasi ili pravoslavci)prvi put pominju u Boki. Samo bez demagogije,argumente




    9



    16
  2. Zanimljivo rezonovanje komisije. Hitan postupak.Obrazlozenje. I veoma lokalno rezonovanje. Bas me niste iznenadili. Bilo bi lijepo da to jednom ucinite.




    9



    4
  3. To što postoji već jedan rijecnik ne znaci da je ovaj prepisan. Problem je drugi. Opet se insistira na romanskom naslijedju i samim tim na kroatizaciji što direktno u namjerno uništava naše srpsko naslijedje.




    12



    28
      • Pa majstore brkas pojmove.Srbi nisu samo u Srbiji nego i u drugim zemljama gdje se pojavljuju kao autohtoni narod npr u R Srpskoj,Hrvatskoj,Crnoj Gori .A s tim svojim nepoznavanjem materije sam u najmanju ruku sokiran.O Srbima u Boki koji su. starosjedioci i da ne govorim.Ne znam jesi cuo npr za Srbe Grbljane pa Srbe Pastrovice pa Srbe Prijevora;Mokrina,Krusevica,Sutorine…..




        20



        13
        • Srbe u Bosni kao najstariji narod sam zaboravio.A ti koliko si nacitan vjerovatno mislis da svi Srbi nose sajkacu.Pusti ipak pametnijim i obrazovanijim ljudima da pricaju oko tih stvari.




          19



          3
    • Nema tapije na temu. Ako je autorka bolje obradila romanizme od profesora Musića, onda je to veliki doprinos lingvistici. Ako je samo prepisala, onda je plagijat. Ako je djelimično prepisala, isto je plagijat.




      31



      2
  4. Gospodo iz svih partija (jer svi ste isti),

    Ako mislite da ste toliko uništili ovaj grad da u njemu nije ostao ni jedan pismen, ni jedan intelektualac, da u njemu više nema ni znanja ni obraza – prevarili ste se. Trudili se jeste, priznajemo, ali ovakav plagijat još uvijek ne može proći. Možda za 50 godina, ako vi isti ostanete na vlasti. Kad to epohalno djelo izađe iz štampe, preduzećemo odgovarajuće mjere prema domaćim i stranim institucijama koje se bave sprječavanjem korupcije i zaštitom intelektualne svojine. Još uvijek ima živih ljudi koji su lično poznavali pok. prof. Srđana Musića i poznaju njegovo djelo.




    37



    2
  5. ko je od koga sto prepisiv’o ne znam, ali znam da je Palavrsic na ovome mukotrpno radio vise desetina godina, neistrazena tema i vrlo specificna, trebalo je roniti i roniti kroz arhive i papire da se dodje do krstenih podataka, Petar je to ucinjeo na njemu specifican nacin, da bude jasno, covjek je od struke i poznaje materiju.




    24



    1
    • E,AJDE NEKA MI NEKO KAŽE ZAŠTO OVDJE MINUS!
      RIJETKO KOREKTAN KOMENTAR.
      SLAŽEM SE U POTPUNOSTI I JEDVA ČEKAM DA SE OBJAVI MONOGRAFIJA.
      I ODMAH DA PAR PROSLIJEDIM PRIJATELJIMA I KUMOVIMA PO SVIJETU,NOVLJANIMA .
      A VI ŠTO SE HVATATE NACIJA I VJERA I POLITIČKIH PARTIJA,
      JADNI STE, SLIJEPI PORED OČIJU I GLUVI PORED UŠIJU.
      ZALUD STE ŽIVJELI!




      7



      0

Ostavite komentar

*

code