Početna Društvo Što je ostalo od zelenila u Herceg Novom poslije bura, oluja i...

Što je ostalo od zelenila u Herceg Novom poslije bura, oluja i surlaša?

18

U jakim udarima sjevernog i sjeveroistočnog vjetra prethodnih dana u Herceg Novom je najviše stradalo zelenilo. Desetkovane su javne površine, privatne bašte i vrtovi, voćnjaci.

Uprkos  angažovanju radnika Komunalno stambenog preduzeća, vidne su posljedice na zelenom fondu na svakom koraku. Ako se doda i sve više uništenih i surlašom zaraženih kanarskih palmi, pitanje glasi – što je ostalo od zelenila u Herceg Novom-gradu zelenila?

– Na površinama koje održava Komunalno Stambeno najviše oštećenja su pretrpjeli Ilijin i Omladinski park, a zbog urgentnosti smo djelovali i na oštećenjima u magistralnom pojasu. U okolini stambenih zgrada na Toploj 2 polomljena su stabla, kao i stabla u putnom pojasu u Zelenici i na Srbini. Manja oštećenja su na rivijeri – rekla nam je direktorica KSP, Jasmina Konjević, koja dodaje i da veliki problem pravi zeleni otpad sa privatnih posjeda koji se odlaže na javnim površinama.

Prema njenim riječima, borovi i čempresi su najviše stradali, iz prostog razloga što su to najveća stabla koja ima Herceg Novi. Neka od stabala su čupana iz korijena, dva u Ilijinom parku, jedno u Omladinskom, kao i dva stabla koja nisu pala, ali su jako oštećena i u nedjelju su urgentno uklonjena.

– Fond za redovno održavanje zelenila ne podrazumijeva ovakve, ekstremne situacije, ali s obzirom da je došlo do velikog oštećenja moraćemo na neki način da nadomjestimo gubitke – ističe direktorica KSP.

Ilijin park, a posebno Omladinski, problematični su jer su velika stabla zasađena na jako malom rastojanju. Tražeći svjetlost, stabla krošnjama idu u visinu i zbog toga postaju nestabilna, objasnila je Konjević.

Posljednja dva, tri nevremena su oštetila zeleni fond u velikoj mjeri i moraće nešto da se radi na njegovoj sanaciji. Sredstva KSP su ograničena, pa se uzdaju da će Opština preduzeti mjere da zelenilo donekle obnovi.

Nisu lišo prošli ni zasadi i voćnjaci u zaleđu Herceg Novog. Domaćini nam se žale da su najviše štete pretrpjeli stari maslinjaci.

Preko 100 prijava Call centru

Služba komunalne policije primila je oko 100 poziva i prijava od petka do nedjelje. Prema riječima načelnice Službe komunalne policije, Marije Andrić, pozivi su se uglavnom odnosili na informacije o snabdijevanju električnom energijom, prijave oštećenja na objektima, vozilima, stubovima javne rasvjete i stubovima za prenos električne energije.

Call centar u subotu nije radio, jer nije bilo struje u cijelom gradu. Najviše oštećenja imovine, posebno na krovovima, prijavljeno je u Igalu, Toploj, Bijeloj i Zelenici.

18 Komentari

  1. Ovo je sve prirodno i mnogo veći problem su ljudi koji sipaju beton, sijeku drveća, valorizuju. To što je vjetar uništio za posljednjih 50 godina nije ni dijelić onoga šta je čovjek napravio. Pa pogledajte samo s mora na šta liči grad, pa nije vjetar sipao sav ovaj beton i napravio ove zgrade, pa nemojmo. Opština bi mogla da angažuje par ljudi koji imaju iskustva sa uzgojem biljaka i uživaju u tome da kod kuće prave sadnice i da se to raznosi po gradu i sadi na svaki ćošak. Da se svaki metar zemlje oplemeni.. Ma, ustvari, ne, sta će nam biljke koga to još zanima. Moram vidjet kako ću ovo struju platit pusti me biljaka bogoti

    13
    1
  2. Koliko novca će opština i turistička organizacija opredjeliti za sadnju novih biljnih vrsta? Ko se u gradu trenutno bavi hortikulturom? Ko planira, ko odlučuje šta će se saditi i gdje? Ide proljeće, taman da se posade nove biljke.
    U sretnim državama sade se nove biljke prije nego što se osuše stare.
    Čekamo vas.

    16
    1
  3. Visoki borovi se umreze sa konopima u visine i amortizuju jedni druge i radi stete kao sada a i radi sigutnosti da nebi neko stradao ali to bi trebali da znaju zaduzeni za gadsko zelenilo ..
    Problem nije vjetar problem je e0 godina se politicki zaposljava i ljudi koji ne znaju da plivaju su koji odlucuju o morskom dobru a o zelenilu se staraju ???
    Ko
    Samo znaju da dodju sa motorkama i da posijecu u trupce..a isti bor su mogli premjestiti i uspraviti ..
    Tako je sve kada ke glavni krivac Vjetar…

    23
    1
  4. Uvijek je vjetar rusio a ljudi gradili
    Opstina mora da ima lokalne bastovane za javne povrsine koji razumiju i poznaju situaciju u Novome i okolini..mora da se sadi i planira ..

    20
  5. Kad-tad će neko papirnim lampionima koji se prodaju u kineskim radnjama uspjeti da zapali zelenilo u centru grada, a sa njime i kompletan centar grada. Koji MAGARAC dozvoljava da se ti opasni lampioni uopšte prodaju u Novome i Crnoj Gori?

    16
    2
  6. Ako je već moralo da se desi dijelom zbog nebrige dijelom zbog elementarne nepodode bilo bi lijepo podijeliti drva za ogrev porodicama u stanju socijalne potrebe.

    28
    • Podržavam, ALI…

      Crnogoricno drvo se ne koristi za loženje zbog velikog udjela smole, koja ako nije ispravno gorela se taloži po zidovima dimnjaka. Ako se stalno ne cisti, cesto se desi da se dimnjak zapali, a još gore gušenje zbog ugljen monoksida…

      Odlicno je ponuditi, ali ne poklonom nauditi

  7. Glavnu štetu zelenim površinama čini ljenost. Da bi se lakše održavala okolina kuća, zgrada i restorana, sve se betonira.

    21
    1
  8. Počni te da sadite nove palm, mimoze, čemprese. Pravite razne akcije čišćenja pošumljavanja. Rasvjetu popravite radivam svaka četvrta.

    23
    1
  9. Koje zelenilo? Smrdelji, dvije rastinje, oglodane palme, samonikla lovorika. Niko se strucno ni planski ne bavi zelenilom. Sjetimo se gradskih bastovana, davno Lila Tranija, pa ing Sternise, pa Dinka Marina, znali su I voljeli i bilje i Novi. Sada su to nekakvi sluzbenici koji se mijenjaju kako se promijeni vlast. Kao sto Herceg Novi nije vise grad ni pisaca, ni slikara, tako nije ni zelenila . Samo je ostao grad stepenica.

    41
    2
  10. Javasluk. Drvece se orezuje, selektivno obara, lijeci, navodnjava, djubri, sadi novo… ali to se kod nas ocigledno ne radi.

    “Vremenske neprilike” su prilike koje pokazuju nerad losu praksu i kompletan nedostatak profesionalizma.

    34
    3
    • Simonida je u gradu najmanji problem.
      Problem je direktor turisticke
      Problem je gradonacelnik
      Problem su zamjenici gradonacelnika
      Problem je direktor cistoce
      Problem su prekobrojni u Opstini
      Problem su prekobrojni u javnim preduzecima

      Redoslijed problema je nebitan

      33
      6

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code