Zaštićena endemska vrsta, ali i najveća mediteranska školjka – palastura (pinna nobilis) posljednjih godina se intezivno i invazivno razmnožava u Jadranskom moru, pa i u Bokokotorskom zalivu. Kuriozitet je da je to školjka koja je prisutna isključivo na Mediteranu. Zbog ljepote i primjene u prošlosti i danas je na meti mnogih, najčešće turista, zbog čega je ugrožena.
Kada je bonaca ili velika oseka, moguće je vidjeti i sa obale. U kotorksom Institutu za biologiju mora u aprilu 2016. godine započet je projekat zaštite ove vrste, uz podršku Fondacija Njegoš i Princ od Monaka proučavanje njene ekologije i mogućeg uzgoja, u kontrolisnaim uslovima, priča viša naučna savjetnica u Institutu, dr Slavica Petović. Projekat je otovren do kraja marta 2019. godine.
– Posljednjih 10 godina ova velika vrsta se vratila u Boku, pa je prisutna i na lokalitetima gdje je ranije nije bilo. Koji su to faktori koji utiču na njen razvoj i šta je do toga dovelo znaćemo bolje kad projekat privedemo kraju i kad sumiramo sve rezultate. U toku su brojne alanize, koje će nam dati jasnuju sliku koji su uslovi koji joj odgovaraju – objašnjava ona.
Naučnici Instituta su postavili eksperimentalni kavez, obavljaju mjerenja i već su došli do preliminarnih rezultata. Za istraživanje su odabrali 3 lokaliteta u Bokokotorskom zalivu: na području Sv Stasija, Orahovca i rta Svete Neđelje. Ovog ljeta su registrovali rast palasture, koja je najbolji znak čistog mora, po nekoliko cm mjesečno.
– Već 3 godine mjerimo prirast ove školjke, njenu maksimalnu i minimalnu širinu, makismalnu visinu iznad podloge, fizičko-hemijske parametare morske vode da bismo upoznali uslove koji njoj odgovaraju, odnosno temperaturu, salinitet i nutrijente i karakteristike podloge u kojoj raste i zajednice u kojoj se javljaju – priča dr Petović.
Prema međunarodnim konvencijama, ali i domaćoj regulativi palastura se nalazi na listi zaštićenih vrsta, ali i pored toga ljudi je često vade, jer raste blizu obale, odnosno u kupališnoj zoni.
– Brojni su faktori koji negativno utiču, poput zagađenja mora ili nasipanja morske obale. Takođe, sidrišta su pogubna, jer bacanje sidara dovodi do fizičkog oštećenja. Veliki problem je i to što se neke guste popluacije nalaze na mjestima gdje su ribarske poste, pa mreže pri povlačenju čupaju školjke – navodi dr Perović.
Da bi se ova prelijepa školjka, jedna od najvećih na svijetu, jer može da naraste i do jednog metra, zaštitila potrebno je djelovati na terenu, obavještavati kupače o njenoj važnosti i ugroženosti, angažovati inspektore, kako bi se uspostavila ravnoteža. Ona već nestaje sa obala Francuske, Grčke, Španije, a u Boki ona sve više “osvaja” morsko dno uz dvije cvjetnice.
Kod rta Svete Neđelje u Kamenarima veliko je stanište palastura sa preko 2000 jedinki, često izloženih nesavjesnim roniocima. Raduju se tome oblišnji uzgajivači školjki, naučnici, ali i mještani i turisti.
Ipak, zbog mnogih koji ne znaju vrijednost ovog prirodnog podvodnog blaga, bila bi neophodna na svim uočenim staništima bar tabla sa natpisom o zabrani izlova palasture, da se ne bi dogodilo, kao prije 20-tak godina, da potpuno iščezne.
Ne znam što ih je vratilo al znam da će ih jahte otjerati.
Донијели људи из Требиња. Никад их није било у Боки док их Херцеговци нијесу донијели. На Зупцима је обичај, посним данима паластуре .Кувају се у кота ка кртола. Са скорупом су најљепше.
Odlično, da nemate kakav recept za termicku obradu, valjalo bi sad i njega objaviti?
Nedamo kosovo
Da nisi sa Tomina, kuku ti u glavu.
Cim je brodogradiliste prestalo radit skoljke su se namnozile
Nije palastura nego kalaštura
Ima ih jos dje su uvijek bile ali mora se zastititi taj dio obale, prostor od Samoposluge do MZ.
Mutirale i prilagodile se …ne vjerujem da je more sad toliko cisto da se opet razmnoze
Kamere, svuda, po obali i po ulicama. Sa stokom možeš sam tako. Ko je prav, nema što da mu smetaju.
Nad kamerama su ljudi, a to su ponovo: rođaci, braća, prijatelji, kumovi i sl, a oni se po pravilu ne prijavljuju i ne kažnjavaju. Osim gore pomenutih najviše je onih koji mogu da plate, a među onima koji prate kamere je najviše onih koji vole da budu plaćeni!
I prije dvije godine pojavile su se u velikom broju uz obalu u Đenoviću.
Nažalost brzo su izćezle, neko ih je pokupio i odnio. Neka nadležni povedu računa da se to ne ponovi.
banja, sad ste dali info odakle da se vade