ŠUME KESTENA U BOKI I OSTROSU TREBA LIJEČITI

ŠUME KESTENA U BOKI I OSTROSU TREBA LIJEČITI

170
0
Podijeli

Šume pitomog kestena imaju ogroman značaj za ekologiju, biologiju, privredu, turizam…. Međutim napadnute su bolešću, rakom kore, što umanjuje njihovu vrijednost.

Ova pojava tek uzima maha u Crnoj Gori, ali izražena je u okruženju i zato je neophodna zajednička, regionalna zaštita, veća podrška opština i države poručeno je sa kotorskog stručnog skupa „Stanje i valorizacija plantaža kestena u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na lokalitet Stoliva”.
– Kestonove šume, odnosno pojedinačna stabla na nekim lokalitetima u Boki Kotorskoj i Ostrosu su zahvaćena rakom kore. Prva istraživanja obavljali smo na području Herceg Novog ove godine u okviru projekta zaštite Savinske dubrave. Pored prikupljanja podataka o stanju kestenovih stabala na Savini, istraživanja smo produbili i na kestenovu osu šišarušu. Utvrdili smo simptome bolesti, prisustvo ose šišaruše -potvrdio nam je dr bioloških nauka Dragan Roganović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
On je podražao inicijativu sa skupa da se poluostrvo Vrmac prograsli parkom prirode. Kesetnova stabla treba što prije zaštiti i u narednom periodu istraživanjima treba utvrditi i broj i stanje stabala, pa predložiti mjere integralne zaštite. Stoliv ne može ostati usamljen u svojim nastojanjima da zaštiti plantaže. Udruženje “Kamelija” iz tog mjesta je organizovalo ovaj stručni skup, a godinama skreće pažnju javnosti svojom “Kostanjadom”.
– Treba da opštine Tivat i Kotor pokrenu postupak da se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park. Time ćemo pristupiti integralnoj zaštiti ne samo stabala kestena nego i čitavog područja Vrmca i napraviti korak naprijed u zaštiti čitavog područja – smatra dr Roganović.
Dr Sanja Novak Agbaba iz Hrvatskog šumarskog instituta vrsni je poznavalac ove kulture koja je napadnuta bolešću u Hrvatskoj, gdje već sprovode zaštitu šuma kestena.
– Postoje različite mjere zaštite, a jedna je i sječa stabala zaraženih rakom kore, da se on ne bi širio. Rak kestenove kore uzrokuje gljiva koja se naziva klifonektria parazitika. Sa ekonomskog gledišta pitomi kesten je važan zbog prozvodnje tanina, pa se stara stabla određena za sječu koriste za to. Kesten je značajan i za proizvodnju namještaja i parketa, jer je drvo otporno. Potrebno ga je sačuvati i kao pejzažnu vrstu. Osim toga dokazano je koliko je plod hranljiv i zdrav – kaže dr Novak Agnaba. Ona predlaže monitoring i saradnju s Crnom Gorom kroz zajedničke projkete zaštite šuma pitomog kestena. Za istraživanja valjalo bi iskoristiti sredstva EU.
Saško Matovski, potpredsjednik Turističke komore Makedonije, zadužen za ruralni turizam, vodi projekat zaštite kestena u toj zemlji. Stanje šuma kestena je, kaže, loše svuda u Evropi, pa i u Makedoniji. Zato se i on zalaže za regionalnu saradnju, jer bolest kestenove kore nije stvar samo jednog grada i države.
Predsjendik Udrženja “Kamelija” , Romeo Mihović, vjeruje da će nadležni prepoznati vrijednost ove kulture, koja je sastavni dio kulturnog pejzaža Boke i najvrijednijeg dijela pod zaštitom UNESCO-a. Poluostrvo Vrmac je kao prirodni areal do sada bilo zaštićeno samo deklarativno, zato Stolivljani očekuju od opštine Tivat i Kotor, kao i države, da proglase prirodnim parkom i zaštite Vrmac i kestenove plantaže u Crnoj Gori.

Picerija i restoran

Reklama

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code