Početna Društvo Svaki stanovnik Crne Gore baci godišnje 4 kg otpada mimo određenih odlagališta

Svaki stanovnik Crne Gore baci godišnje 4 kg otpada mimo određenih odlagališta

4

Oko 4 kg otpada od plastične ambalaže hrane i pića godišnje po stanovniku završava na neuređenim odlagalištima. U Crnoj Gori ukupno na kontrolisanim deponijama se odloži oko 34 kg po stanovniku, za razliku od Hrvatske gdje ovaj procenat iznosi 8 kg. U susjednoj Albaniji količina nepravilno odloženog otpada iznosi 14 kg po osobi, a u Bosni i Hercegovini 7 kg.

Foto: NGO Green Home

To se procjenjuje u novom izvještaju o prioritetnim intervencijama potrebnim za smanjenje plastične ambalaže u morskoj i životnoj sredini za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru kojeg je razvio UNEP sa partnerima.

Procjenjuje se da je bolji prihvat plastične ambalaže u Crnoj Gori posljedica visoke koncentracije stanovništva u urbanim sredinama, u kojima većina sakuplja otpad.

Kako je saopšpteno iz NGO Green Home Crna Gora je potpisnica Barselonske konvencije i obaveza proisteklih iz Okvirne direktive o morskoj strategiji i preuzela je odgovornost sprovođenja preventivnih mjera vezanih za upravljanje otpadom i zaštitu morske sredine.

U tom smislu ključni korak je da se razvije baza podataka po ovom pitanju uz odgovarajući program praćenja morskog otpada na nacionalnom i lokalnom nivou.

U izvještaju se procenjuje da se 21.000 tona plastične ambalaže plasira na crnogorsko tržište kao potrošački i ne-potrošački dio proizvoda godišnje, od čega oko 2.300 tona će završiti direktno na neuređenim odlagalištima i smetlištima, a preostalih 89% (18.690) na kontrolisanim deponijama. Od ovoga reciklira se zanemarljiva količina od 140 tona godišnje.

– Potrebno je hitno poboljšati sistem upravljanja otpadom, uvesti efikasnu primjenu principa proširene odgovornosti proizvođača, posebno uzimajući u obzir činjenicu da 35% plastične ambalaže pristiže iz uvoza. Iako je sistem proširene odgovornosti proizvođača prepoznat u Zakonu o upravljanju otpadom on ne funkcioniše zbog čega bi pored donošenja podzakonskih akata trebalo prilagoditi, odnosno učiniti primjenjivim i efikasnim postojeće zakonske odredbe iz Zakona – navodi izvršna direktorka NGO Green Home, Nataša Kovačević.

Jako fokusiranje na pojedine mjere, poput npr. reciklaže otpada takođe neće dati dobre rezultate ako se ne kombinuje sa drugima poput eko brendiranja koje u ekološkoj državi ima snažan potencijal, jačanja linije domaće bez-ambalažne proizvodnje robe, ozelenjavanje javnih nabavki i sl.

4 Komentari

  1. Pošto mnogi ne bacaju znači da je ostatak prećerao,a ko je zato kriv neka čisti , ali je žalosno što plaćaju svi. Puštite se vaganja, nego zakon neka se poštuje.

  2. Zalosno je sto nasi gradjani i dalje nisu osvijesceni koliko bi trebali da budu. Za pocetak bi mnogima trebalo objasniti da nije sramota nositi ceger! Ukidanjem jednokratn plasticne ambalaze bi se mnogo toga rijesilo i to nije naucna fantastika. U susjednoj hrvatskoj su mnogi veliki trgovacki lanci, posebno njemacki od ove godine ukinuli plasticne kese, a alternativa su papirne. Naravno, sve ovo dolazi u obzir nakon sto se mnogi gradjani nauce osnovnoj kulturi, a to je da se smece ne baca gdje se stigne.

    10
  3. “Svaki stanovnik Crne Gore baci godišnje 4 kg otpada mimo određenih odlagališta”
    Bacite vagu kojom ste to izmjerili – pokvarena je!

    4
    1

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code