Početna Društvo Svjetionik ne smije pasti!

Svjetionik ne smije pasti!

39

Na vijest da je posljednje nevrijeme ugrozilo stabilnost svjetionika u Gradskoj luci u Herceg Novom, te da je dodatno urušeno staro austrougarsko mulo, u Upravi pomorske sigurnosti i JP Morsko dobro potvrdili su Radiju Jadran da će pomoći da se to ne desi.

Iako je održavanje svjetionika, kao i u drugim lukama i marinama od lokalnog značaja u nadležnosti vlasnika, ili koncesionara, u ovom slučaju Agencije za gazdovanje Gradskom lukom, direktor Uprave pomorske sigurnosti, Safet Kočan, kazao nam je da će dati podršku za bezbjednost svjetionika.

-S bzirom da imamo stručne ljude gledamo da opslužujemo sve svjetionike, da oni rade i budu ispravni. Pokrenućemo akciju da sa nadležnima u Gradskoj luci i Opštini Herceg Novi saniramo što možemo, uz prethodni projekat – kaže nam Kočan.

I načelnik za pomorsku signalizaciju u Upravi, Adnan Karađuzović, ističe da je po Zakonu o sigurnosti pomorske plovidve održavanje svjetala u lukama u nadležnosti koncesionara. Ipak, oprema na svjetioniku pripada Upravi:

– Nije problem da dođemo i vidimo što se može učiniti. Inače, dva puta godišnje dolazimo preventivno i kontrolišemo. Obavezni smo po Zakonu samo da održavamo međunarodna svjetla, ali se ne držimo strikno toga. Djelujemo gdje treba, brinemo i o plutačama za podmorske vodove, žutim svjetlima, sve radi sigurnosti plovidbe. Ali, primjećujmo da se svjetionik u Herceg Novom već godinama pomalo obrušava – navodi Karađuzović.

Na crnogorskoj strani Jadrana Uprava pomorske sigurnosti održava 6 velikih svjetionika od međunarodnog značaja: najstariji u Crnoj Gori- Mendra, pa Crni rt, Sveti Nikola, Volujica,Trašte i Mamula. Ali, brine još i o 54 objekta sigurnosti plovidbe sa svjetlosnim karakteristikama. Uz one sa dnevnim oznakama to je ukupno 167 objekata, kaže Karađuzović.

Jelušić: Naći ćemo način da pomognemo

Gradska luka, čiji je kameni pristan još iz doba Austrougarske, zahtijeva obimnije popravke i obnovu, s obzirom na dugogodišnju infrastrukturnu neuređenost. Rukovodilac Agencije za gazgovanje Gradskom lukom, Božo Ukropina upozorio je prije par dana da je najugroženiji vrh gdje su valovi odvalili kamene blokove, zbog čega je stabilnost svjetionika ugrožena, pa bi sljedeći veći valovi mogli kompletno da ga slome i odnesu. U Morskom dobru se neće oglušiti na novonastalu situaciju.

-Onaj ko ubira prihode sa nekog lokaliteta logično je da radi sanaciju, to je prirordno i po zakonu. JP Morsko dobro godinama nastoji da za Gradsku luku Herceg Novi obezbijedi tender za zakup, jer sada su upisana tri vlasnika. Ali naći ćemo rješenje da pristupimo zajednički sanaciji, ili samostalno – kazao nam je direktor JP za upravljanje morskim dobrom, Predrag Jelušić.

Podsjetimo i da su iz Agencije za gazdovanje Gradskom lukom dosta očekivali od međunarodnih projekata “Development of local ports ‘DevPort’, kao i ‘PortBrand’ , ali za sada rezultatata nema. To su bili projekti revitalizacije starih gradskih luka na Mediteranu, a na Herceg Novi se iz EU fondova odnosilo 300 hiljada eura. Od toga bi 85 odsto finansirala EU, a 15 odsto lokalna zajednica.

Što misle Novljani?

U međuvremenu stručna i laička javnost se ustalasala i čuju se razni prijedlozi za spas svjetionika i mula. Svi su saglasni samo u jednom – oni ne smiju pastii!

Kako sačuvati svjetionik i jedinstvenu luku sa 40 vezova za prihvat brodova čija je dubina od 3-6,5 m i koja nije nikada bila zaštićena od zapadnog vjetra? Tom simbolu Hreceg Novog, omiljenom odredištu nautičara i izletnika, dragocjenoj vezi starosjedilaca s nekdašnjim gradom, konačno treba ozbiljna briga.

Dr Zoltan Mađar, koji je diplomirao kao tehničar arhitekta 1948, a za inženjera 1965.godine kaže nam da su projekti za produženje austrijskog mula dostavljeni Herceg Novom iz Splita 1957, a autor projekat ferala je ing. J. Barasović.

– Tada glavni arhitekt Herceg Novog Mirko Đukić nije bio zadovoljan sa glomaznim oblikovanjem i predložio mi je, da to preradim. Problem je bila tehnička niša, oko koje je morala ostati dovoljna jačina pri dnu tornja. To sam riješio oblikovno-prelomnom linijom. Toranj je izbetoniran sa unakrsnom armaturom 100 mm i obložen kamenom. Armatura u betonu ne rđa. Moj projekt je Opštinska reviziona komisja odobrila bez primjedbe 9. decembra 1957. Oblik ferala je elegantno vitak i do danas jedan od markantnih objekata u gradu- navodi dr Zoltan Magyar.

Foto: FB / Dr Zoltan Magyar

Da “voda nema rogove”, podsjeća i jedan od brojnih čitalaca Radija Jadran, koji se uključio u ovu priču:

– Dok postoji i najmanja rupica ili procijep voda će da uđe i odradi svoje. A kako slana voda djeluje na gvožđe je svima poznato. Treba biti veliki optimista i vjerovati da armatura svjetionika nije u ovoj ili onoj mjeri oštećena. Nakon šest decenija od gradnje to bi na pjenu od mora bilo preveliko čudo! Mislim da se zbog armature svjetionika sada ne bi trebalo previše zabrinjavati već se treba svojski potruditi da se pristanište stabilizuje i renovira. Za to bi trebalo dovesti stručnjake sa strane, ovi u Novome bi bili samo sposobni da okreče mulo i za to uzmu lijepe pare.

39 Komentari

  1. Hajde sada da vidimo sposobnost i snalažljivost lokalne vlasti.Gazdujete lukom,imate problem-ajde ga riješite.Nemojte samo da kukate kako vas svi mrze.Jer,vi sve mrzite.Riješite ovo.Brzo i efikasno.

    • Vlast je sposobna i snalazljiva, nema sumnje. Dokazala se angazovanjem oko sanacije Kanli kule, poplocavanjem Kalalonge, modernizacijom pjace od verdure, rasvjetom u Igalu i Novome i da ne nabrajam vise.

  2. A da označi pad ove nesposobne lokalne vlasti pa da nam svima bude lakše (liši tebe)?Prvo ogradite sve što ste do sada napravili pa počnite da gradite novo.Samo nemoj kao trotoar u igalo ili ,nedaj bože, kolektor.

  3. Ovi naši iz vlasti su za betoniranje seoskih puteva do 100 metara, ovo je viša matematika za njih. E da je samo ovo
    problem . Neka popovi pomognu ,oni imaju para , ne vade se iz opstine !!!

  4. Novi sada očigledno ima veliki problem kojeg se sigurno neće tako lako otarasiti. Mulu je najvjerovatnije potrebno detaljno i temeljito renoviranje, a ono se ne može napraviti za pola godine.
    Odnosno, to bi uz dobro plačanje brzo mogli izvršiti kineski neimari ili bitno skuplje Holanđani. Ja sa tim ne računam.
    Kao laik pretpostavljam da se sa mula mora komplet otkloniti kamenje pa onda najvjerovatnije prvo u njega pobosti močni šipovi i velika dobro armirana betonska ploča. Pa tek onda ponovo vratiti kamenje na njegovo mjesto.
    Novi najvjerovatnije neće imati sredstava za ovu veliku investiciju, a neće sebi moći ni dozvoliti da recimo godinu-dvije ostane bez pristaništa. Najvjerovatnije će se van sezone etapno krpiti oštečeno – “krečiti mulo”…
    Volio bih da neko stručno lice javno iznese čemu danas služi novski svjetionik? U vrijeme dži-pi-esa i radara njegova uloga za moderne plovne objekte je sigurno kudikamo manja nego u doba izgradnje svjetionika. Svjetionik po meni danas ima primarno estetsku ulogu na novskom mulu. Ako se varam – izvolite stručno obrazložiti ko se danas služi njegovim svjetlosnim mini-signalima.
    Eventualno gradski ribari kad se po mraku vraćaju iz lova. Vlasnici manjih plovila koji nisu obavezni imati moderna navigaciona sredstva. Koga sam još zaboravio?
    Kada bi Herceg Novi i CG imali dugoročne planove razvoja, onda bi mogli znati da li će se ponovo produžiti i modernizovati novsko mulo.
    Ovako nam ostaje da gatamo o onome što možemo ili ne možemo očekivati.
    Na kraju i jedno jedriličarsko pravilo: “U slučaju velikog nevremena sklanjaj se u prvu luku sa zaštićenom zapadnom stranom”
    Novsko mulo je zaštićeno sa svih strana ali ne i sa zapada. Kuku Todore kada razvali nevera ili tramuntana ….

  5. Onaj ko se ruga nije iz Novoga,onaj ko ništa o Novome ne zna neka muči,a ko bar malo zna i izabran je da se pita neka nađe one koji sigurno znaju i neka stvori pare,a ne gubi vrijeme,jer je kao sposoban biran ili se sam javio.

  6. Ako je Redakcija mogla da nam prezentira originalni dokument projekta svjetionika iz 1957. godine, može nam prezentirati i dokument u vezi zarđale metalne ograde uz more koja se mora zamijeniti. Da vidimo kakvi su bili uslovi za njenu izgradnju, koji je materijal bio predviđen i kako je trebalo postaviti. Ko je odobrio plan i ko je projektant. To ne može biti problem objaviti. Nadam se da tu dokumentaciju nisu rastrgnule pantagane, a ne bih se čudio takvom obrazloženju.

      • Pretpostavljam da dokumenti u vezi gradnje havarisane ograde uz more nisu crnogorska državna tajna. Sigurmo su pohranjeni u nekom arhivu. Siguran sam da zainteresovani građani Novog i Boke imaju pravo na uvid!

        • Tražiti po Zakonu o javnom pristupu informacijama. Urbanizam izdaje dozvole, dakle, kod njih je i projekat. Opština raspisuje javnu nabavku. Da, bilo bi zanimljivo to pogledati..

          • Vjerujem da bi onoga ko zatraži te dokumente prvo ignorisali, a onda bi bio pozvan na informativni razgovor…

    • @Boka, potsjecas me na onog Trebinjca Vucurovica koji je, bombardujuci Dubrovnik, izjavio:”Srusicemo Dubrovnik a onda izgraditi stariji i ljepsi no sto je bio”. Ocigledan si primjer da Vucurovica jos imna.

  7. Ne čačkajte mnogo, da ne završi kao sa vrtićem na Savini. Umjesto da sklone betonsku nastrešnicu, koja je naopako armirana (u donju, umjesto u gornju zonu), ,,stručnjaci” su potpuno srušili i za dugo godina onesposobili za korišćenje neophodni vrtić. Pretpostavljamo da će, nakon obimne analize, svetionik da kompletno sruše i onda gledaju šta će dalje, kao sa vrtićem. Dakle, puštite se štetočinske Podgorice, vratite tih šest kamenova nazad i batalite priču.

    • POTPUNO ISPRAVNO!!!!
      NEKA SE DJUROVICKA I OSTALA EKIPA PRIHVATI OVOG GRANDIOZNOG PODUHVATA. DIGNITE KREDITIC OD PAR MILONA I ZAVRSITE TO BRZO KAO KOLEKTOR.
      DOSTA VISE PODGORICE!!!

    • E, taman tako….bolje ništa da ne diraju. Vratite tih nekoliko seka, i bjež’te…Đe god su stručnjake doveli, nije se dobro završilo. Ostadosmo bez vrtića, kao oni će nešto bolje napraviti. Jes, kako ne, jedva i okrečiti, a ne napraviti novo. Sad đeca od godinu dana idu u kuću privatnu kao u jaslice, memla se s vrata osjeća, a prostorije kao spavaća soba u prosječnom stanu. I to je rješenje?! Zato, bolje zamaštrakajte tu što, i do nekih boljih i sposobnijih vremena….

  8. Uložiće se u potpuno izlišnu preskupu televiziju, u sasvim izlišne izraubovane pjevače i pjevačice cajki koje su posluzille sistemu da IBarski drum bude mjerilo vrijednosti, ali u mulo se neće uložiti. Novska lista će se boriti za Novi po uzoru Žitoradje, a Df po uzorima sela neke ruske gubernije. Oni nemaju mula.

  9. Ojačati seke, nasuti nove, kad vec ne moze da se pravi valobran. Generalna sanacija mula. Ni Njemci nisu uspeli da ga šprenguju, al nebriga hoće. Seke postaviti svuda dje su i bile, prema Toploj i Savini. Nisu nestale samo zbog plaža i kafića nego ih je i more raznijelo za ovih nekoliko decenija neobnavljanja. To je velika i zahtijeva rabota koju Novska vlast nije u stanju da uradi, a očekivati mnogo od Morskog dobra je zalud. Tako da će za pedeset godina Novska obala biti raj za podvodne arheologe i komercijalne zarone da turisti vide kako je grad izgledao,. Pompeja i bez vulkana. Ništa drugo se ne može uraditi. Kao što decenijama Karatoč nema svetlosnu signalizaciju iako je to zakonska obaveza. Neće fa nikad ni imati.

    • Mora neko ponekad da lupi plovnim objektom u Karatoč da bi mediji imali o čemu da pišu, a Novljani da se zlurado smiju. Kad je zadnji put oveći turistički brod predveče odalamio u Karatoč i umalo potonuo, pričalo se da su tada prebrojavali pazar i buljili u novac namjesto kuda voze. Sada su smartfoni velika opasnost. Kad sam se zadnji put vozio Bokom tri dripca su bila za kormilom i svaki je netremice buljio u svoj smartfon… Mislim da je manja opasnost ako neko za kormilom popije flašu-dvije piva i gleda kuda vozi, nego da je za kormilom a neprestano tipka u smartfon…

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code