Svjetski dan zaštite životinja: Dobri zakoni, loša praksa u Crnoj Gori

Svjetski dan zaštite životinja: Dobri zakoni, loša praksa u Crnoj Gori

3
Podijeli

Životinje su ravnopravni stanovnici planete Zemlje i imaju jednaka prava na život kao i ljudi. Veoma su važne za razvijanje određenih životnih ciklusa i održavanje balansa u prirodi. One su živa bića koja osjećaju tugu, sreću, bol, strah, poručila je povodom 4. oktorba Svjetskog dana zaštite životinja samostalni savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine, istražćivač mamologije, Jelena Koprivica u jutarnjem programu TVCG.

– Životinjske vrste u Crnoj Gori zaštićene su nacionalnom i međunarodnom legilsativom. Pod nacionalnom mislim na Zakon o zaštiti prirode, Zakon o divljači i lovstvu, Zakon o dobrobiti životinja, a zaštićene su i Krivičnom zakonom – objašnjava ona

Picerija i restoran

U praksi zaštita životinja sastoji se od monitoringa zaštićenih vrsta, koji sprovodi Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Drugi važan segment je proces izdavanja dozvola, jer Agencija neće nikada izdati dozvole za djelatnosti koje će narušiti prirodu ravnotežu ili ugroziti životinjaska staniša. Treći segment je dobra kaznena politika, koja je definisana Zakonom o zaštiti prirode.

– Svaki počinilac krivičnog djela ubijanja, hvatanja ili uznemiravanja životinja biće kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 250 do 2000 eura za fizička lica, odnosno 1000 do 12000 eura za pravna lica. Takođe, Krivičnom kazonikomo definisano je da su kazne mnogo rigoroznije, pa osim novčanih postoje i kazne zatvora, od 6 mjeseci, preko 2 godine do čak 5 godina – ističe Koprivica.

Visoke kazne zatovra dosuđuju se za lov na trajno zaštićenu divljač,poput mečke sa mečićima do 2 godine starosti, hermelin (velika lasica), divokoza, srna, košuta sa mladuncima.

Upozorenje iz NVO sektora

Mnoge NVO ukazuju da je u praksi zapravo sprovođenje ovih zakona samo “mrtvo slovo na papiru”. Najveći problem predstavlja činjenica da u Crnoj Gori ne postoje službe koje bi Zakon sprovodile u djelo, naglasili su iz NVO Prijatelji životinja za portal CDM.

– Da ne govorimo o tome da u lokalnim samoupravama ne postoje službe kojima se možemo obratiti kada naiđemo na slučaj koji je u njihovoj nadležnosti, a tiče se zaštite životinja, već nas redovno prebacuju sa jedne službe na drugu i sve tako u krug – navode oni.

Iz ove NVO ističu da se u Crnoj Gori zaštitom životinja bave samo neke nevladine organizacije i pojedinci, bez podrške nadležnih institucija u tome.

Tvrde da su često su i u skloništima za napuštene životinje nailazili na slučajeve zlostavljanja i ubijanja životinja ili na neadekvatne uslove u kojima oni borave, te podnosili prijave nadležnim službama, između ostalih i Ministarstvu poljoprivrede i njihovim inspekcijskim službama i  Osnovnom državnom tužilaštvu.

Azil na Dizdarici dobar primjer brige za pse

Herceg Novi već nekoliko godina ima na Dizdarici privremeno skloništu za napuštene životinje. U njemu je trenutno  smješteno oko 130 pasa, gotovo svaki dan bar po jednog psa neko od Novljana ostavi, ali je tokom ove godine udomljen  čak 51 pas, kaže nam  v.d. direktor Čistoće, Vladimir Arsić.

– Taj broj ima tendenciju porasta, a to su i veliki troškovi za administraciju. Svakog dana se jelo kuva i odnosi. Životinje se pregledaju, svaka ima evidencioni list. Sve je vrlo uredno, boksevi su napraveljeni, obnovljeno je sve što je bilo potrebno, izgrađene nadstrešnice da bi se životinje zaštitile od kiša – objašnjava Arsić.

On je kazao da su prije 15-ak dana azil obišli predstavnici organizacije  NVO Lunja i pozitivno ocijenili način postupanja sa psima, kao u uslove u kojima oni žive u ovom skloništu.

Arsić je istakao da Azil ima odličnu saradnju sa hercegnovskim javim i privatnim preduzećima. Izdvaja saradnju sa Vodovodom, od čijih radnika svakog mjeseca dobijaju vreću granula hrane, kao i donaciju jednog momka koji želi da ostane anoniman, a koji mjesečno donosi hranu u vrijednosti od preko 1000 eura.

3 Komentari

Ostavite komentar

*

code