Početna Naslovna Uz jubilej 70 godina Instituta Igalo: Nikola Mračević, čovjek sa vizijom

Uz jubilej 70 godina Instituta Igalo: Nikola Mračević, čovjek sa vizijom

17

“Ko je napravio ovaj divni Institut?” – često me pitaju. “Jedan partizanski komesar”-odgovaram. Kažu: “Bože, kakvu je viziju imao taj čovjek. Kako je jedan komunistički komesar mogao napraviti jedan ovakav projekat?”

Pa mogao je, pomogao mu je pukovnik Udbe. Ovo tek zvuči nevjerovatno i malo sarkstično, ali je tačno. Ovo je dirljiva i poučna, nikad ispričana, priča o dvojici progresivnih ljudi, vizionara i menadžera, iz struktura koje su dugo nosile najgore ljudske konotacije. Prava priča za case study na fakultetima ekonomije i menadžmenta o viziji, strategiji, saradnji, mobilizaciji resursa, poštenju, neviđenoj hrabrosti, znanju i upornosti. I povjerenju, koje su imali čak i radnici koji su zbog projekta izgubili posao, ali se na njega vratili, kao što je obećano.

Picerija i restoran

Tito zaprijetio, ali Nikola gradi Prvu fazu

Sve je počelo 1972 godine, neposredno nakon što je Tito objavio pismo u Splitu i zaprijetio krivičnim prijavama svima koji budu ulagali u neprivredne djelatnosti. Nikola Mračević, direktor ekonomskog sektora Banje Igalo, Aleksandar Čizmić, direktor Ineksa se dogovaraju , bez pisanog ugovora, počinju da grade Ineks hotele Igalo, tz. Prvu fazu, na mjestu stare banjske zgrade od 80-tak kreveta. I kako to već biva ustaje kuka i motika pravovjernih, salonskih i kafanskih stručnjaka, doktora i političara, koji su u rušenju projekta i samog Nikole vidjeli svoje šanse. Ali, pomenuti tandem je bio pretvd orah za sve, jer je projekat podržao veći dio radnika i Petar Ćurić, prvoborac, bivši predsjednik Opštine Herceg Novi i savezni ministar turizma i dobar dio opštinskog rukovodstva.

U roku je izgradjeno 380 kreveta (1973), otvorena Viša fizioterapeutska škola, dovedeni Norvežani (1976), kupljen Soliter (1978), izgrađena putna, vodena i energetska infrastruktura samog Igala, dobrim djelom iz kapitalne investicije, napravljeni stanovi za radnike i slično. lgalo je procvjetalo, ljudi su osjetili boljitak.

Novi poduhvat Mediterasnki zdravstveni centar

Onda je Nikola prešao na planiranje izgradnje Druge faze lnstituta. Kaže mi 1978 godine: „Gradićemo Drugu fazu”. „Kakvu drugu fazu?”, pitam zaprepašćeno. „Ako za deset godina ne damo nešto novo nismo ništa učinili, svi će nas prestići”.

I Druga faza Instituta, Mediteranski zdravstveni centar, završena je 1986. godine. Bila je majstorstvo građevinarstva, dugo najmoderniji hotel na skoro cijelom Jadranu i najbolja banja u Jugoslaviji. Njena gradnja je bila građevinski i menadžerski poduhvat svoje vrste. Nikola je rukovodio svim poslovima od obezbjeđenja finansija do završetka izgradnie. A trebalo je prevazići strahovite nevolje. Otpor onih koji nikada nisu za promjene, problem otkupa zemljšta, završnu analizu projekta novog inspektora Međunarodne finansijske korporacije, koja je dala kredit od 40 miliona maraka, bankrot glavnog izvodača radova, nedovoljno pripremljenu tehničku i drugu dokumentaciju, posljedice zemljotresa 1979. godine, nalog siguronosnih službi da II faza ne smije po visini da dostigne nivo Titove vile, pa su se zato četiri sprata morala ukopavati.

„Više sam naučio od Nikole Mračevića nego na fakultetu” rekao je direktor Slovenijalesa g-din Geršak, otac čuvene Savine, glavne glumice u “Čudu neviđenom”, Živka Nikolića.

„Niko me u životu nije prešao, samo Nikola Mračević” pričao je Fikret Abdić Babo. Ali, Nikola nije prevario Baba nego je samo čekao bolje vrijeme za „šticung” deviza. A dobra prodaja deviza je bila presudna u vrijeme brzo rastuće inflacije dvije godine obustave gradnje, koja je skoro dovela do konzervacije objekta. Nikola se svim silama borio da se gradnja nastavi, ubijedio je Opštinu da pomogne, što je ona i učinila, pa je tako postala suvlasnik velelepnog bazena koji je stvorio mnoge vrhunske plivače i vaterpoliste i pozicionirao Igalo na mapu svijeta.

Znao je sa ljudima, znao je da se našali na svoj i tuđi račun

Menadžirajući vrlo komplikovani projekat, u komplikovanim uslovima, Nikola je iskazao nevjerovatne sposobnosti, naročito one koje danas nazivamo generičkim umješnost komunikacije i ubjeđivanja.

„Nikola”, pitao sam ga jednom, „objasni mi, kako to čovjck kao ja, koji dolazi na sastanak sa čvrstom odlukom da glasa protiv tebe, na kraju uvijek glasa za tvoj predlog?”. „Ja sam ti, bio politički komesar, a to je kao neka vrsta popa. Moraš znati sa ljudima, a osnovno je da im daš vremena da se dobro ispričaju. Kada se zamore od brojnih predloga onda izadeš sa kratkim i jasnim predlogom”.

Nikola je bio jako otmen i ljubazan čovjek, prijateljske riječi i ohrabrenja, koga su radnici voljeli sresti. Imao je „dim u inteligenciju, volio je šalu, jednako i na svoj račun. Ispričao mi jednom zgodu sa Zukom Džumhurom. Sjedi Zuho na Šetalištu 5 Danica i pije kafu, a nailazi Nikola sa psićem. „Ajde Nidžo, na kafu”, pozva Zuko. „Hvala Zuko, ne mogu, šetam bibu”. „Ajde ti moj Nikola, za njenom pameću, a ja ću za svojom”.

Bez ikakvog društvenog priznanja

Malo koji pojedinac je uradio toliko društveno korisnog kao Nikola, a da za to nije dobio nikakvo društveno priznanje. Jednom sam razočaran na TV Crne Gore pokazao njegovu sliku i rekao: „Evo čovjeka koji je napravio cijelo Igalo. Ni Republika, niti Opština, a, nažalost, ni Institut, nisu bili kadri da prirede bar jedan ručak u njegovu čast.”

To njegovim poznavaocima teško pada, kao i to da ljudi iz Instituta, nakon Nikoline smrti, nisu dozvolili lokalnoj galeriji da napravi omaž u čast tog velikog čovjeka i vizionara. A bila je prava privilegija poznavati ga i raditi sa njime, jer kako reče narodni pjesnik – netko bješe Mračević Nikola, netko bješe, izuzetan bješe!

Autor: Milan Obradović, januar 2010.

17 Komentari

  1. Niko ne spomenu Špira Jankovića pomorskog kapetana čiji hotel Igalo oduzeše od njega napraviše banju
    iako je u neku ruku on već to i bio pa ga potom srušiše. A banju su gradili radnici od svojih plata kojima su obećavane zlatne godine i prijem njihove dijece na poso. Oni su kupili i soliter i te stanove svojim radom, dali svoje devize za dok u Bijelu, Babu za njegove kokoške a i za podgorički Titeks i ko zna za koga još. A Gospoda vizionari su nas doveli tu gdje smo sad. Njima ostaše njihovi spomenici što su ih gradili na grbaču narona. Sad će ih ovi novi spasit što bi narod teko , Sjaši Kurta uzjaši Murta.
    A nekima je i bilo dobro, zaposliše oni sve svoje podijeliše im stanove ,stipendije, pozicije, tradicija se nastavlja i danas

    8
    1
  2. Treba reći što se tiče dijela instituta “S” sportski dio da su tu uložene pare od štete poslije zemljotresa koja je nastala na spotrskim obijektima u opštini i da je jedan od uslova i prava sportskih klubova bio da ga mogu koristiti svi klubovi u vrijeme kada to ne ometa rad Instituta. Tako Jadran dodže do bazena i nemam ja ništa protiv nego da se zna da.

    6
    1
  3. Ovo je tipična lokalna priča iz trougla Sutorina-Mojdež-Mokrine koja je nekad favorizovala Obradovića(kao rijetkog lokalnog ljekara) u odnosu na novopridošle koji su bili kvalitetniji.U ovom svom autorskom članku Obradović pominje slovenačku glumicu ali nikako Dr S. Živojnovića koji je bio prvi vizionar za razvoj Igala u liječilišno mjesto i čije su vizije iznevjerene baš od lokalnih ljudi tako da je do smrti bio nezadovoljan. Isto tako ni na jednom mjestu ne spominje Prof.dr Milutina Živkovića generalnog direktora Instituta u vrijeme izgradnje Instituta, čovjeka koji je autora predložio za školovanje u Americi, kao i mnoge druge za najviša naučna i stručna zvanja. Namjerno zaboravljeni Prof. Živković (jer nije lokalni) je Institut i njegovu djelatnost digao na evropski nivo, što sigurno nije mogao “politički komesar” ne sporeći njegove zasluge.
    Jedino je sigurno da ne može da stoji takođe lokalni komentar “divno”: “veliki Milan o velikom Nikoli, najzaslužniji ljudi za razvoj banje”.

    10
    5
  4. Pored Nikole najzasluzniji covjek za dobijanje bazena za vaterpolo je pokojni prof.Dusan Rasovic,tadasnji sekretar siza za sport u Novom.Bazen je trebao biti mnogo manjih dimenzija i upornoscu Dusana i Nikole napravlhen je postojeci.

    7
    4
  5. Svi znamo da je to bilo tako i da je to jedini covek koji zasluzuje da se njegova bista postavi na nekom prostoru ispred ili u objekatima I ili II faze. Bilo bi lepo kada bi na svecanosti povodom 70 god neko izasao sa tim predlogom. Sigurno bi bila prihvacena od svih bivsih i sadasnjih radnika, kao i gradjana Herceg Novog.

    7
    7
  6. Bolje da je tekst nazvan, kako je Ekipa o kojoj ste pisali uništila Igalo kao Banju sa tadašnjim predsjednikom opstine i komlpletnim rukovodstvom oglusuvsi se od ideje Sveta Živojinovića koji je imao pravu viziju igala kao sto su banje u svijetu!

    19
    5
  7. Svaka cast Nikoli Mracevicu za sve sto je uradio pocev od temelja Instituta pa sve to temelja PVK Jadran. Isto tako i Boru na velikom doprinosu za postojanje danasnjeg Jadrana koji je svjetski klub i za sada jedina svijetla tacka Herceg-Novog, a sportski i Crne Gore. Samo sto ‘strucnjaci iz Pg’ to ne razumiju.

    17
    13
  8. Sve je tacno.Vrijeme je da se neko śetio ovog Velikana Instituta S.Milošević.On je udario temelje modetnog turizma ,imao je veliku viziju.Samo mogu da kažem”” Hvala ti za dobrobit našg grada.”

    31
    9
  9. Zaboravljeni su mnogi pametni, vrijedni, odvažni i sposobni ljudi našeg grada .
    Zato svaki pomen i sjećanje na njih, makar pojedine, a koji su ostavili zalog našem gradu je za svaku pohvalu.

    57
    1
  10. Ovo je veoma autentican tekst.Sve je tacno i sve pametnima koji danas vode Institut moze biti nauk. Pa Nikola se suorostavio Titu a danas niko ne sme da se suprostavi partijskim folerima odozdo i odozgo…Tuzno.

    57
    3
  11. Institut koji je nekada bio br.1 u Jugoslaviji i hranio i linečio toliko ljudi danas je postao predmet prepucavanja lokalnih moćnika i mjesto za uhljeb političkih piona i neradnika,kojeg će isti ukopati i sa svojim glavešinama prodati i poslije kad ostanu bez posla,neko drugi će im biti kriv…

    48
    4

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code