Početna Eco Uzgajanje organskih kamenica, mikroalgi i mušalja u kotorskom Institutu

Uzgajanje organskih kamenica, mikroalgi i mušalja u kotorskom Institutu

0

U sklopu projekta “Food 4Health”, koji predstavlja podršku proizvodnji školjki u prirodnim uslovima, uz formiranje mrijestilišta, u Institutu za biologiju mora biće uzgajane i mikroalge kojima se kamenice hrane. U planu je i organski uzgoj mušulja, ali i njihovo brendiranje, zbog kvaliteta koji bokeška mušulja ima, a koji, nije zabilježen u literaturi čak ni na svjetskom nivou. To je kazala rukovoditeljka projekta Food4Health, Milica Mandić, prenosi portal EU4ME.

Foto: PR Centar/Đorđe Cmiljanić

”Proizvodnja kamenice je na veoma niskom nivou u odnosu na potencijal”, kaže Mandićeva.

”Školjke su nam bile glavni cilj, da taj sektor podignemo sa dna na kojem se nalazio godinama i u odnosu na to kako je tretiran od nadležnih institucija. To je zdrava hrana iz mora, kamenice i mušulja su izvor proteina. Usred turističke sezone potražnja je ogromna, a proizvodnja nije dovoljna da se zadovolji ni domaće tržište, a kamoli da govorimo o izvozu. I to je ono što država sigurno ne prepoznaje. Da prepoznaje, mi bismo se širili sa uzgajalištima školjki”, kaže Mandićeva.

Prema podacima Zavoda za statistiku (Monstat), u 2016. uzgojeno je 179 tona mušlji i 13 tona kamenica. Do prošle godine, cijena mušlji neznatno je skočila sa 1,3 na 1,5 euro, a Monstat bilježi i veću proizvodnju te vrste školjki – u 2018. proizvedeno je 228, a godinu kasnije 223 tone mušlji. Cijena kamenice od 2016. nije se mijenjala i ta vrsta školjke prodaje se za osam eura po kilogramu. U posljednjih pet godina i količina proizvedenih kamenica je stalna i, prema podacima Monstata, iznosi 17 tona godišnje. U Institutu za biologiju mora kažu da su proizvodni kapaciteti daleko veći.

U blizini Instituta za biologiju mora više od 20 godina postoji eksperimentalno uzgajalište školjki i na njemu se rade najrazličitije vrste naučnih istraživanja iz oblasti morske akvakulture.

Foto: PR Centar/Đorđe Cmiljanić

Projekat “Food4Health” realizuje se već skoro dvije godine. Već su izgrađene nove laboratorije za akvakulturu, ukupne površine od oko 260 kvadratnih metara. Za uzgoj mlađi, kaže Mandićeva, koristiće školjke iz Boke. U laboratorijama Instituta za biologiju mora odvijaće se vještački uzgoj kamenica – od odraslih jedinki do mlađi. Uz to, u laboratorijama će biti uzgajane i različite vrste algi, kojima se školjke hrane u različitim životnim ciklusima. Kada dostignu određenu veličinu, proizvodnja školjki nastavlja se u prirodnom ambijentu, gdje će uzgajivači sa područja Boke, uz naučnu i stručnu pomoć Instituta, kamenice uzgajati do konzumne veličine.

Za početak uzgoja, kaže Mandićeva, neće trebati više od stotinjak odraslih jedinki. U Institutu očekuju da bi u prvom ciklusu mogli da imaju preko 200.000 jedinki koje će da prebace na uzgojne instalacije u prirodnoj sredini.

”To je jedan od glavnih ciljeva projekta, dobićemo odličnu multifunkcionalnu laboratoriju, gdje ćemo naučne oblasti iz morske akvakulture podići na jedan nivo koji nikad nismo imali u Institutu, a sa druge strane sve što budemo radili, direktno primjenjujemo u biznis sektoru i uzgoju školjki u prirodnoj sredini”, kaže Mandićeva i dodaje da na taj način pružaju podršku malim i srednjim preduzećima u akvakulturi.

”Šta time postižemo? Povećaćemo značajno ukupnu količinu kamenica u zalivu, koje su izlovljene nenormalno, zbog ogromne cijene, dva eura je komad. Prirodne populacije su veoma male zbog prelova. Naši uzgajivači bi kroz povećanje uzgoja bili konkurentniji i na domaćem tržištu, a mogli bi da idu i na izvoz, makar na regionalno tržište”, pojašnjava ona.

Mušulje iz Boke kao brend

Uz laboratorijsku proizvodnju kamenice, u planu Instituta je i zaštita geografskog porijekla mušulje.

”Radili smo analize nutritivnih vrijednosti mušulja i ustanovili da sadrže ogromne količine proteina, čak preko 50, što nas je sve iznenadilo, pa smo ponavljali analize da vidimo da li je to stvarno tako, jer takva količna proteina nikad nije prijavljena, ne samo za Jadran, nego i na svjetskom nivou. To nam je bila osnova da predložimo brendiranje mušulja iz Boke”, kaže Mandićeva.

Laboratorija otvara nove mogućnosti

Za sve što je planirano, Institut još nije nabavio svu neophodnu opremu, ali očekuju da bi uzgoj trebalo da počne u februaru.

”U pitanju je specifična oprema za uzgoj, kod nas u Crnoj Gori slična vrsta opreme nalazi se u firmama koje rade bazensku opremu, ali to nije ono što je nama primjenjivo. Nama treba sve to, ali mnogo osjetljivije. Kamenice su vrlo osjetljivi organizmi, u laboratoriju ne smije da uđe nijedna bakterija tokom vještačkog uzgoja. Primorani smo da opremu tražimo van Crne Gore. Zahtjev smo poslali u Italiju, Hrvatsku, pregovaramo sa jednom američkom kompanijom, cijene su vrlo visoke, sad gledamo da se snađemo da to bude visokokvalitetno, a da imamo sredstava da to pokrijemo”.

Uz to što bi tržište trebalo da dobije količine kamenice koje u prirodnim uslovima uzgajivači ne mogu da postignu, da dâ novu vrijednost mušljama, projekat Instituta “Food4Health” od velikog je značaja i za nauku.

”Prvi put imamo laboratoriju u kojoj imamo slanu vodu, imamo bazene za uzgoj morskih organizama, sa opremom koju ćemo nabaviti, imaćemo uslove, ne samo za uzgoj kamenica, već i za uzgoj drugih vrsta školjki koje su ugrožene, školjki kojima treba repopulacija, da obnovimo životnu sredinu tim vrstama… Možemo da radimo na ribama najrazličitije vrste istraživanja – koje su vrste ugrožene, koje pred izumiranjem, možemo da radimo razmnožavanje i repopulaciju određenih vrsta… Ogroman je spektar istraživanja koja možemo da radimo kad napravimo jednu takvu laboratoriju. U suštini, možemo da radimo sve što želimo, svaku vrstu morskog organizma bismo mogli da stavimo u taj dio uzgojnog ciklusa i dalje da stimulacijama utičemo na dobijanje podataka, na koji način je najbolje uzgojiti taj organizam, koje su to tehnologije koje bi trebalo da primijenimo u odnosu na one koje danas koristimo…”

Projekat “Food4Health” realizuje se u okviru IPA Interreg poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru. Projekat je u skladu i doprinosi ispunjavanju ciljeva Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR). Između ostalog, a kao što je definisano Akcionim planom ove makro-regionalne Strategije, neki od EUSAIR prioriteta tiču se stvaranje poslovnih prilika i otvaranje novih radnih mjesta u oblasti ribarstva i akvakulture, efikasnog korištenje resursa u ribarstvu, promocije proizvodnje i potrošnje hrane iz mora. odnosno stvaranje tzv. zdravih navika u ishrani.

Institut realizuje projekat u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i ministarstvima poljoprivrede Albanije i Italije, kao i još tri naučno-istraživačke institucije sa područja Italije i Albanije.

Budžet projekta za Institut je 576.372,73 eura, a ukupan budžet za sve partnere 4.964.651,20 eura.

Institut, odnosno UCG, za projekat je dobio finansijsku podršku i bivšeg Ministarstva nauke, sada Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, u iznosu od 92.000 eura. Projekat “Food4Health” trajaće do kraja 2022. godine.

Devet ugovora za uzgoj školjki u 2021. godini

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u 2021. godini zaključilo je devet ugovora za postavljanje ribarskih kućica za potrebe uzgajališta marikulture. Isti broj ugovora zaključen je i u prošloj i 2019. godini, dok je u 2018, 2017. i 2016. zaključen ugovor manje.

Mušulje i kamenice dvije su vrste školjki koje se uzgajaju u morskoj akvakulturi Crne Gore. Riječ je o školjkama visoke komercijalne vrijednosti i izuzetnih hranljivih karakteristika. Mušulja se može vidjeti po pontama i drugim čvrstim predmetima u zoni plime i oseke, gdje prirodno raste do dubine 10 do 15 metara, u Crnoj Gori se uzgaja po sistemu plutajućih parkova.

”To su bove na nosećim linijama, gdje se školjke uzgajaju oko godinu i po. To je uzgojni ciklus, od početka, od prihvatanja mlađi školjki do dobijanja konzuma”, pojašnjava Milica Mandić iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, navodi se na sajtu ME4EU.

Tekst: sajt EU4ME
Foto: PR Centar/Đorđe Cmiljanić

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code