Početna Magazin ZAŠTO METEOROLOZI GRIJEŠE PRILIKOM PROGNOZIRANJA VREMENA?

ZAŠTO METEOROLOZI GRIJEŠE PRILIKOM PROGNOZIRANJA VREMENA?

0

Obavljanje naših svakodnevnih aktivnosti često zavisi od vremenskih prilika.

U njihovom predviđanju se oslanjamo na vremenske prognoze, ali one nijesu nepogrješive. Ponekad se desi da vrijeme bude sasvim suprotno od onoga što je najavljeno. To nam može poremetiti planove i prilično nas iznervirati. Naprosto nam nije jasno kako je moguće da se pogrješi oko tako trivijalne stvari, i zašto uopšte i postoje vremenske prognoze, kada u njih ne možemo da se pouzdamo.

Picerija i restoran

Prije svega kako se pravi vremenska pronoza?
Vremenska prognoza se zasniva na matematičkim modelima ponašanja atmosfere. Ti modeli su prilično kompleksni i za njihova izračunavanja su potrebni super kompjuteri, to jest kompjuteri sa mnogo većim i bržim procesorima nego naši računari kod kuće. U te matematičke modele se ubacuju podaci sa terena, mjerenja i i slično, pa se tako predviđa model ponašanja vremena u budućnosti.

Koji su najčešći problemi koji se javljaju?
1) Matematički modeli su samo aproksimacije
Ti matematički modeli na osnovu kojih se predviđa vrijeme su izuzetno kompleksni i zavise od mnoštva faktora. A mnogi od tih faktora zavise i utiču jedan na drugi, pa to dodatno komplikuje stvari. Zato se određena ponašanja aproksimiraju, to jest uzimaju se približne veze i zavisnosti. Dakle, ti modeli predstavljaju samo približnu sliku stvarnosti. Zamislite da neko želi da vaše ponašanje i razmišljanje predstavi u obliku matematičkog modela. To je nemoguće jer na naše ponašanje utiče toliko međusobno povezanih stvari, da moramo da se koristimo aproksimacijama. Na primjer, ako je vaš omiljeni tim izgubio utakmicu, vi ćete biti neraspoloženi, ali možda i nećete. Sve zavisi. Tako je i sa vremenom.
2) Atmosfera je ogromna i haotična
Zemljina atmosfera je toliko ogromna i kompleksna da predstavlja problem i najboljim kompjuterima. Male sitnice koja se dese u jednom dijelu Zemlje, mogu da utiču na vrijeme u sasvim drugom kraju svijeta. Zato se kaže da je atmosfera haotična, to jest da nema nekog reda, jer bilo šta može da promjeni bilo šta.
3) Mjerenja nisu dovoljna ili su pogrešna
Podaci na osnovu kojih donosimo svoj sud o budućem vremenu su raznoliki i mnogobrojni. Tu mora da se vodi računa o trenutnoj temperaturi, vazdušnom pritisku, položaju Sunca, godišnjem dobu i još mnogo toga. I svi ti faktori ne samo da zavise jedni od drugih, već se stalno mjenjaju. Pošto se oni stalno mjenjaju, najbolje bi bilo da ih pratimo non-stop, ali to je nemoguće. Mjerenja se uglavnom vrše u određenim vremenskim intervalima, pa zato dosta toga može da se propusti. Plus, mjerenja se vrše samo u određenim područjima. Na primjer, možemo da izmjerimo temperaturu vazduha na jednom mjestu, ali ta temperatura na drugom mjestu udaljenom 10km, može biti bitno drugačija, ali mi toga nismo svjesni, jer ne možemo sve da mjerimo.
I ne samo to, nego uspješnost mjerenja zavisi i od kvaliteta mjernih instrumenata, a ne postoji nijedan instrument koji je savršen i koji ne može da pogriješi.
www.daliznate.com

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code