Početna Društvo Žene na selu obezbijedile socijalnu i ekonomsku nezavisnost, pokazale kako opstati tokom...

Žene na selu obezbijedile socijalnu i ekonomsku nezavisnost, pokazale kako opstati tokom pandemije

0

Žene daju značajan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, bezbjednosti hrane, zemljišta, upravljanju prirodnim resursima i izgradnji klimatske otpornosti, a istraživanja pokazuju da je više od 90 odsto domaćinstava na selu u kojima ”stoji” žena. Uz 16. Oktobar Svjetski dan hrane, kao i krizu izazvanu pandemijom korona virusa to je veoma značajan podatak.

U ruralnim područjima Crne Gore, gdje se žene bave poljoprivredom i stočarstvom, pokazale su kako se izboriti tokom pandemije koronavirusa, pri čemu im treba pomoći da valorizuju svoj rad, ocijenjeno je na prvoj konferenciji u Crnoj Gori koju je organizovalo Udruženje maslinara Boka, uz podršku Mreže za ruralni razvoj Crne Gore.

”Ženama treba pomoći i ukazati da nije život i rad na selu samo težak poljoprivredni posao, da postoji ekonomija poljoprivrede gdje one mogu da pronađu svoje mjesto da bi obezbijedile sebi i socijalnu i ekonomsku sigurnost, da ne kažemo nezavisnost”, ustvrdila je predstavnica Udruženja maslinara Boka, Vesna Đukić,na konferenciji u nikšićkom Tehnopolisu.

Prema njenim riječima, cilj njihovih aktivnosti je da, posebno sa Mrežom za ruralni razvoj, ukažu ženama na selu da imaju mnogo više aktivnosti nego što misle, kao i na koji će način izaći iz krize i nastaviti da žive i rade, proširuju prije svega poljoprivrednu proizvodnju, uz uvođenje inovacija, kako bi omogućile sebi što bolji status.

”Sve te naše ideje i podsticanje žena da se aktiviraju da pronađu najbolji način za sebe, nije feminizam, već model pristupa kako bi one koje žive na selu i imaju mnogo manje informacija i prilika da nauče nešto novo, mogle što bolje da valorizuju svoj rad”, objasnila je Đukić.

Svakodnevni rad žena na selu se, kako je kazala, i ne vidi, a one su i nosioci poljoprivredne proizvodnje, inovatorke, i one koje su najprije i na najbolji način odgovorile krizi.

”Žene su velika energija koja će i sačuvati selo, tradiciju, dati i obilježiti i život na selu, kao i proizvodnju zdrave hrane koja je sve traženija. Ženu ne treba samo sačuvati, nego joj i pomoći kako bi unaprijedila i uvećala proizvodnju”, rekla je Đukić.

Ona je navela da je svakodnevno očigledno, a to će da bude sve izraženije, da na tržište stiže sve lošija hrana i da je sve manje izbora za zdravu ishranu.

”Cilj nam je da imamo zdravu hranu i zdrav način života, a selo je obilježje i jednog i drugog. Žena je stub porodice, posebno one na selu, i treba im pomoći da razviju svoju poljoprivrednu proizvodnju i na tržište izađu mnogo jače i sigurnije i budu konkurentni uvoznoj hrani za koju ne znamo ni kako je proizvedena, ni da li je zaista po svim standardima, a prinuđeni smo da je koristimo”, rekla je Đukić.

Predsjednik Mreže za ruralni razvoj, Ratko Bataković, rekao je da će sa događaja u Tehnopolisu, kome je prisustvovalo oko 20 žena iz ruralnih područja iz skoro čitave Crne Gore, poslati u javnost glas žena sa sela kako bi njihovi proizvodi, kao i usluge u seoskom turizmu, bili što vidljiviji.

”Žena je centralna pozicija u porodici, a pogotovo kada su u pitanju ruralne sredine i kada nema ženske ruke tu opstanka nema. Bez žena bi nam se gasila gazdinstva i ne bi bilo podmlađivanja sela i neophodno je podsticati žensko preduzetništvo i poboljšati njihov položaj u ruralnim područjima”, ocijenio je Bataković.

On je saopštio da rade istraživanje, koje će biti završeno do kraja godine, u okviru koga obilaze sela, prikupljaju podatke, i da su do sada zaključili da je više od 90 odsto domaćinstava u kojima ”stoji” žena.

On je značaj žene na selu ilustrovao primjerom prijatelja iz Pive, koji su, nakon smrti majke, morali da prodaju imanje i stoku, jer niko nije mogao time da se bavi.

Jedna od učesnica konferencije, Radmila Božović iz Grblja, koja se bavi poljoprivredom i stočarstvom zajedno sa svojom porodicom, kazala je da bi svaka žena koja ima neophodne uslove, prije svega imanje, trebalo da se bavi tim djelatnostima.

”Uzgajamo razno povrće i voće, imamo pet krava, svinje, bavimo se i pčelarstvom, a moj radni dan počne obično u šest ujutru i lagano obavljam sve poslove. Rođena sam u selu Babine kod Jabuke, između Pljevalja i Prijepolja, gdje sam čuvala stoku i muzla krave, a počela sam da obrađujem zemlju i kopam, kada sam došla u Grbalj”, navela je Božović.

Ona je objasnila da je završila školu za kuvara, ali da nije mogla da se zaposli i počela je da se bavi stočarstvom.

”Mogle bi se na prstima jedne ruke nabrojati žene koje se bave stočarstvom i poljoprivredom. Mnogo je više onih koji preprodavaju tuđe proizvode, mada je teško ko tek počinje i kreće od nule”, ocijenila je Božović.

Ona je kazala da je poštovana u svom kraju i da je zadovoljna, a da i tokom epidemije koronavirusa, normalno funkcionišu, jer ima svoje mušterije koje dođu kod njih kući da preuzmu poručene proizvode.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code